Peterlin, ovi stripovi koje spominjem su puno ispred strip-romana sa kioska (ok, Alan Ford je posebna sorta, o tome nema govora). Govorim o integralnim verzijama stripova koje smo u komadićima čitali u Stripoteci prije 30 godina i suvremenom stripu.
Peterlin, ovi stripovi koje spominjem su puno ispred strip-romana sa kioska (ok, Alan Ford je posebna sorta, o tome nema govora). Govorim o integralnim verzijama stripova koje smo u komadićima čitali u Stripoteci prije 30 godina i suvremenom stripu.
Marta, ovaj tvoj link izgleda jako zanimljivo, potražit ću!
Potraži i druge, nećeš požaliti, kao što piše izdaju samo dobre stripove.![]()
Imaš cijelu policu u knjižnici. Vrhunskih stripova. Vrijeme ti je da kreneš. Hoćeš da ti preporučim koji?
Evo.
Brzinski:
Perzepolis - autobiografski strip (postoji i animirani film, nagrađivan) - priča i crtež su djelo iste osobe, Iranke koja danas živi i radi u Francuskoj. Premoćna priča o odrastanju u Iranu. Trebalo bi ga uvrstiti u lektiru.
Alvar Mayor - lutalica u Južnoj Americi u doba konvistadora, nadrealan, savršen crtež i priča koja ga prati. Ko Corto Maltese samo drugačije.
Svagdanja borba - suvremeni francuski strip o ratnom fotografu koji pritisnut depresijom seli u provinciju u nadi da će se tamo dovesti u red, samo da bi otkrio život ipak ne može biti toliko jednostavan koliko bi on htio. Jednostavan crtež, a savršen. Meni je ovo jedan od najnajnaj stripova koje sam ikad pročitala. Također, od istog autora Povratak zemlji.
Presveto srce - Jodorowsky i Moebius - valjda najslavniji duo u povijesti strip (sigurno se ne bi svi sa mnom složili, al baš me briga). Ovo je strip o peripetijama profesora Mangala, njegovim mističnim otkrivenjima i seksualnim doživljajima, poremećen i pomaknut. Ali to nije sve! Ako ti se sviđa (vizualno) film Peti element, vrijeme ti je krajnje da otkriješ gdje je Besson ukrao cijeli koncept. Jodorowsky je napravio s Moebiusom i Janjetovim cijeli niz naučnofantastičnih stripova koji su takav čušpajz ideja i preokupacija što znanstvene fantastike, što Jodorowskog (koji je luđak par exellance) osobno. Kronološki, prvi je Prije Inkala, iako je nacrtan na kraju serijala. Pa ti vidi štaš i kakoš.
Nisam poznavalac stripa i suprotno od Peterlin, "otkrila" sam ga zahvaljujući baš djeci - osim lektire (ok, i Harry Pottera), to je jedino što oni samoinicijativno donose iz knjižnice, a ja sam se, jelte, kao savjesna mama, morala informirati šta mi djeca čitaju
. Naravno, bilo je tu svega (i trenutno je jedna faza za koju se molim da što prije stane..), ali kad se sve podvuče, veliki plus
. Ovako na prvu ruku što mi je ostalo u posebno dobrom sjećanju - sve što je u knjižnici bilo dostupno od Umpah-Paha, Iznoguda, Gastona (neki su se primjerci po dva-tri puta donosili doma, da se gradivo utvrdi). Zadnji izvrstan strip mi je bio Crveni alarm. Javim ako se još čeg sjetim..
Marta, hvala, jako primamljivo zvuče preporuke!
Ne nisam nikada.
Zasto? Ja si volim sve zamisliti i uposliti svoju mastu a ne da mi je pola toga nacrtano.
E, sad, to en znaci da nisam otvorena za sasvim nova iskustva i ako mi netko objasno zasto je dobro citati stripove, i predlozi neki super fantastican, da necu probati.
Pogotovo ako se predlozi neki strip koji bi mozda mogao biti interesantan 6-godisnjaku koji ne cita, ne pise i pokazuje vrlo malo interesa u tom smjeru, ali koji obozava da mu se cita i inace voli listati knjige i slikovnice sa slikama.
Nakon beletristike i kuharica, najdraze stivo su mi stripovi i graficki romani.
Ranije sam kupovala one iz serijala Alan Ford, Dylan Dog, Marti Misterija, te casopise Stripoteka i Comicon. Sad posudjujem u knjiznici.
Medju zadnjima sam procitala Millerovog Ronina. Medju najdrazima su mi Perzepolis, Maus, Habibi i Asterius Polyp.
Zelim procitati Portugal, Metro, Otadzbina, nove epizode Blasta i Bosonogog Gena.
Posljednje uređivanje od anamar : 09.03.2015. at 17:58
Jesi čitala Gospođicu Nedirku?
Portugal je genijalan, boje su fantastične.
Mrs Happy, ovi stripovi o kojima sam pisala su stripovi za odrasle, nisu za djecu. Oni koje spominja Kanga, tipa Gastona, Malog Spiroua i Iznoguda možeš čitati sinu.
strip Perzepolis genijalan! Likovno i u svakom smislu.
Postoji jednako dobar animirani film.
Joj, meni je Durica pojam glupog stripa. Inače jako cijenim Bednjančeve stripove, naročito "Osmoškolce" koji su izvrsni (imala sam negdje cijelu knjigu tih stripova), ali Duricu ne mogu smisliti. Jako je klišejizirana na temu muško-ženskih odnosa, u skoro svakom stripu Durica tuče onog dečka, a on od nje želi ukrasti pusui sve tako nešto glupavo.
Mrs Happy, prekrasan strip koji smo čitali negdje u to doba (oko 6.g) - Mali Guj i njegov zmuj Darka Macana. I Borovnica od istog autora je super. A za Duricu me nisu uspjeli u to uvjeriti![]()
Istina, Borovnica je genijalna, ja redovno prepoznajem u tom stripu moje dečke. A bogami i sebe.
Zaboravila sam spomenuti još jedan savršen strip. Apsolutno likovno savršen, grafički masterpiece, a ni ni scenarij nastao iz Tisući i jedne noći nimalo ne zaostaje. To je Sharaz-De, autor Sergio Toppi. Cijeli album se pretače iz mraka na svjetlo, iz crne podloge izlaze likovi i zatim se u nju vraćaju. Svaka tabla se može staviti izložiti. Ovdje možete pogledati:
http://www.fibra.hr/preview/SharazDePreview.pdf
Međutim, s obzirom da se ne mogu sjetiti kad sam zdnji put vidjela taj album na polici u knjižnici, bojim se da ga je netko maznuo.
Mrs Happy je napisala da si ona voli sve zamisliti, da ne voli kad joj netko nacrta. Volim i ja. Nikad ne gledam filmove snimljene po romanima prije nego pročitam. Ali strip je nešto drugo. Stripovi su rijetko rađeni po literarnim djelima, a ako je tome tako, onda su po neka djela opće kulture, koja smo davno svi zamislili u svojim glavama. Zato volim pogledati kako je netko drugi to zamislio u svojoj, netko tko usput ima i talent da to što si je zamislio prebaci na papir i podijeli sa svima. Rezultati su često impresivni. Kao Sharaz-De.
A oni drugi stripovi, koji su nastali po scenarijima, oni ne postoje u literaturi, ne možeš ih zamisliti. Kao što ne možeš zamisliti film koji nisi gledao i ne znaš o čemu se radi, osim okvirno. Stripovi su ko najbolji kadrovi u filmovima, zamrznuti u trenutku koji se u tvojoj glavi pretače u sljedeći trenutak, tj. kadar. Recimo, bila sam uvjerena da se Millerov Sin City ne može kvalitetno snimiti. Pročitala sam original prije skoro 20 godina, jedna moj frend je radio, živio da starcima i valjda cijelu plaću trošio na stripove. I kad je Rodriguez snimio film, s Mickey Rourkeom i Jessicom Albom (mislim haaalooo, kasnije sam otprilike istu reakciju imala na Atlas oblaka u izvedbi Toma Hanksa - to nikad, NIKAD, pa ni tad neću pogledati), ja sam to obijala gledati. Dok nisam jednom slučajno naletila i zaljepila se. Manijak je svaki kadar preslikao u film. Hoću reći, strip je umjetnost. Rezervirana pomalo za geekove ko u Teoriji velikog praska.
Da, moji stalno otimaju stripovekoje čitam, pogotovo ako ima kakve golotinje, a počesto ima.
Kod velike, samostalnočitajuće djece, da.
Kod trogodišnjaka sam si uzela za pravo uvoditi cenzuru - na Duricu, bila je još jedna užasno glupa slikovnica koju sam maknula iz dohvata, na ostalo nisam reagirala.
Na temu stripova: vrlo slabo ih poznajem, nikad nisam čitala ni sveopće popularnog Alana Forda. Odrasla sam uz Disneyeve stripove, a onda sam jesenas pročitala ovu knjigu i zaključila da mi je mozak bio sustavno ispiran![]()
Sin gospodara siročadi, sigurno je netko čitao ... vodi li to kamo? Sad sam negdje na 60. stranici i iskreno zanima me gubim li vrijeme?
Pozdrav svima!
Ovdje sam doista našla puno zanimljivih knjiga pa vas molim i dalje za preporuke...
Naime,mene oduševljava čitati o drugim kulturama,posebno siromašnim,primitivnim....o svakodnevici tamo gdje žene nemaju pravo glasa,gdje ih obrezuju,vežu im stopala...a naročito ako je po istinitim događanjima.
I također romane o oboljelima od teških bolesti.
Malo sam čudna,znam,al ako netko ima kakav prijedlog...hvala unaprijed!
Samo ništa ljubavno,užasavam se ljubavnih romana![]()
Ovako sam imala dojam:
Ja sam procitala svoju debelu knjigui sad kad su mi se malo slegli dojmovi, moram reci da je jako dobra. Na dijelovima je, istina, meni bila malo naporna, no u cjelini je stvarno dobra knjiga. Na momente bizarna, tragikomicna, na momente teska da ti postane mucno.
Inace, zove se Sin gospodara sirocadi i svojevrsni je portret Sjeverne Koreje.
Sad ne zelim nista tesko. Treba mi odmor![]()
Ajde dobro, onda ne odustajem, hrabro naprijed!
Uvijek knjizi dam šanse do 50. stranice, a ovoj ću, jer je tako debela, dati do 100. Ako mi se do 100. ne svidi - fiju!
D.S., prevoditelj me baš iscrpljuje sada. Otišla je u širinu, naporno je, da nisam na pola možda bih i odustala.
U međuvremenu sam pročitala Teoriju o pandi, Pascala Garniera.
Čitam Melankoliju otpora, Krasznahorkaia. Nakon Agote Kristof počela sam vjerovati u dobru mađarsku književnost.
Nakon nekoliko krimića koji me nisu osobito oduševili pročitala sam 'Živjet ćemo bolje', Maje Hrgović. Svidjela mi se, jako.
Knjiga govori o jednoj nesretnoj obitelji s mnoštvom kostura u ormarima. Iako su pojedinosti njigove nesreće kao stvorene za patetiku, autorica to vješto izbjegava. Među ostalim, jako mi se svidio njen stil, čiji jezik je svakodnevan i opipljiv, kao i likovi iz knjige.
Sad mi je u rukama Pismovnik, M. Šiškina.
Pročitala sam Ferića, Anđeo u ofsajdu, jerbo sam to prije propustila. Odličan mi je. Sjebatin.
Esmahan Aykol-Hotel Bospor , laganini, za mozak na pasu, radnja u Istambulu a skroz duhovito opisani njemacko-turski odnosi
Ferić je genijalan! Pročitala sam od njega sve što mi je došlo pod ruku, ali mislim da mi je "Mišolovka Walta Disneya" ipak bila najbolja. Možda zato što sam je prvu pročitala, pa mi je to bio prvi susret s njegovim crnim humorom.
Trenutno se mučim s romanom Ivane Šojat-Kuči, "Jom Kipur". Teško mi i sporo ide, došla sam do pola, a nisam uhvatila nikakvu pripovjednu nit, i tematika mi u ovom trenutku baš ne paše, i tako... dogurat ću do kraja, ali nakon ne baš dobrog dojma o "Ničijim sinovima" iste autorice, počet ću misliti da joj se kvalitetan roman kao što je "Unterstadt" dogodio slučajno.
anamar - čekam tvoje dojmove oko Šiškina. Kritika me nabrusila, a onda mi je bio poprilično zbrčkan i nisam se mogla uloviti s fabulom na početku. Odustala sam. Nije mi bilo za večer to prebacivanje iz različitih vremena i pripovijednih perspektiva.
Maja Hrgović me ugodno iznenadila još prije s romanom Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo. Bio mi je baš ok.