 |
|||
I meni je Adio kauboju odlična knjiga.
Moram si zabilježiti ovu knjigu koja se povezuje s burnim unutarnjim monolozima. Nisam još uvijek naišla na autoricu, ne sjećam se da smo je spominjali
Započela sam sa svojom prvom knjigom Bekima Serjanovića: Nigdje niotkuda.
Stil pisanja je obećavajući, ali nisam još daleko odmaknula.
Pa dosta smo pisale o Zeruyi
Ja jedva čekam da napiše nešto novo...
Jedna nova postoji, ali nema prijevoda.Originally Posted by Angie75
Pa dosta smo pisale o Zeruyi
Ja jedva čekam da napiše nešto novo...
The remains of love.
I jedva cekam da je prevedu!
misliš da bi ti bilo previše čitat tolike rečenice na engleskom?
ja zadnjih godina 90% knjiga čitam na engleskom, jer ih nasljeđujem od mame koja ih kupuje vani. skroz sam se navikla, mislim da je Nova finska gramatika prva knjiga koju sam čitala na hrvatskom u zadnje dvije godine
O, pa ni ja neću čekati prijevod! Nisam ni znala za The remains of love. idem pronjuškati
Adio, kauboju se ne ispusta iz ruku. Pocela sam jutros pa cu pararelno sa drugom, iako mislim da cu nju dovrsiti prvu jer ju danas nosim sa sobomCak me nasmijava neka pametnica koja je obiljezavala neke djelove, pa ispravljala recenice iako se nema sto za ispraviti. Prednost posudenih knjiga
Poslano sa mog LG-D855 koristeći Tapatalk
Pa razmisljala sam o tome, no cinilo mi se da bi bilo kompliciranomisliš da bi ti bilo previše čitat tolike rečenice na engleskom?
ja zadnjih godina 90% knjiga čitam na engleskom, jer ih nasljeđujem od mame koja ih kupuje vani. skroz sam se navikla, mislim da je Nova finska gramatika prva knjiga koju sam čitala na hrvatskom u zadnje dvije godine
Citam i ja na engleskom, ili zato sto zelim nesto citati u izvorniku ili nije bilo prijevoda na hrvatski pa sam citala englesku verziju.
Sad cu po sjecanju...Citala sam Franzena, Gilberticu, Greena, Flannery O'Connor, Munro, Atwood, McEwana, Oza (nije bilo hrvatskog pa sam uzela engleski prijevod jednog romana, iako on ne pise na engleskom vec na hebrejskom).
Javi kakva ti je Zeruya
Last edited by Anci; 17.11.2015 at 12:57.
Krenula sam s Ratom i mirom i sad mi smeta jedna stvar, a to je da oni stalno nešto parlaju francuski i to je kod nas prevedeno u bilješkama, a to mi razbija koncentraciju. I dok sam čitala, pomislila sam bi li Englezi ovo ostavili ovako izvorno ili bi preveli.
I tak ja jučer u Algoritmu i vidim engleski prijevod, War and Peace, koji BTW košta 29 kn, jedan svezak, i otvorim vidjeti kako su riješili franceštinu i, naravno, sve su lijepo preveli da ceo svet razume. Samo su ostavili pokoju riječ tipa attendez i merci, čisto radi dojma.
A mi smo u svemu puristi, veći katolici od pape, božesačuvaj da prevodimo francuski, 'ko ga još ne govori
Toliko s ventilanom.
Što se tiče engleskog, neko vrijeme sam se zalijenila čitati na engleskom, a sad kad mi je opet krenulo, sad mi žao nešto izvorno napisano na engleskom ne čitati na engleskom pa se mučim s nabavljanjem knjiga i uglavnom sam prešla u ilegalu.
Anci, ako si čitala Flannery i Franzena na engleskom, onda mo'š šta o'š (iako ja nisam nikad imala Zeruyu u rukama)
Last edited by Jurana; 17.11.2015 at 15:14.
Nije stvar u tome, nego da su svi ti dijelovi originalno pisani na francuskom, pa da bi se očuvao dojam što vjerniji izvornoj autorovoj ideji.A mi smo u svemu puristi, veći katolici od pape, božesačuvaj da prevodimo francuski, 'ko ga još ne govori
Prevođenjem svih dijelova teksta na isti jezik gubi se ta jezična karakterizacija likova i društvenih slojeva, što je specifičnost baš ovog romana. Jest da je možda naporno skakati pogledom u bilješke, ali nije to ni tako naporno kako se čini u prvi mah
Ima negdje u 3. knjizi Rata i mira, kad Rusija zarati s Francuskom, jedno od onih otmjenih primanja kod Ane Pavlovne, i tada bude u modi da se iz domoljubnih razloga prestane koristiti francuski u razgovorima, pa onda više nitko ne zna kako se što kaže, jer su toliko navikli na francuski da ne mogu bez njega. Baš me zanima kako su praktični Englezi riješili prijevod u toj situaciji
Meni je naporno jer najprije pokušavam čitati na francuskom kojeg ipak ne znam dovoljno pa se onda provjeravam čitajući bilješku i tako gubim doživljaj razgovora - ritam izmjene replika.
Općenito ne volim bilješke, da ne govorim tek koliko one na kraju knjige.
Jurana mene je isto rat i mir time užasno izmorio i ne vidim smisla u tome ( tolikim bilješkama, radije bih da su poput Engleza ostavili par rječi radi dojma)
samo ću reći da mi stoji kraj uzglavlja već neki par khm khm godina
ali znam da ću pročitati kad mi klikne trenutak za to
sad sam zaokupljena mnogim drugim knjigama i neka sam
danas vraćam sjajne zeznute godine i planiram uzeti kravu koja je plakala
Last edited by flopica; 18.11.2015 at 06:51.
tipfeleri
prerano mi je očito...
Slažem se. Lijepo si to napisala.Nije stvar u tome, nego da su svi ti dijelovi originalno pisani na francuskom, pa da bi se očuvao dojam što vjerniji izvornoj autorovoj ideji.
Prevođenjem svih dijelova teksta na isti jezik gubi se ta jezična karakterizacija likova i društvenih slojeva, što je specifičnost baš ovog romana. Jest da je možda naporno skakati pogledom u bilješke, ali nije to ni tako naporno kako se čini u prvi mah
Ima negdje u 3. knjizi Rata i mira, kad Rusija zarati s Francuskom, jedno od onih otmjenih primanja kod Ane Pavlovne, i tada bude u modi da se iz domoljubnih razloga prestane koristiti francuski u razgovorima, pa onda više nitko ne zna kako se što kaže, jer su toliko navikli na francuski da ne mogu bez njega. Baš me zanima kako su praktični Englezi riješili prijevod u toj situaciji
Pukim prevođenjem svega roman bi izgubio na autentičnosti. Uostalom, tko kaže da su pametni Englezi dobro napravili?
Bilješke su mi okej dok su na istoj stranici.
One na kraju knjige obično (ali ne uvijek) ignoriram :D
slazem se, skrozNije stvar u tome, nego da su svi ti dijelovi originalno pisani na francuskom, pa da bi se očuvao dojam što vjerniji izvornoj autorovoj ideji.
Prevođenjem svih dijelova teksta na isti jezik gubi se ta jezična karakterizacija likova i društvenih slojeva, što je specifičnost baš ovog romana. Jest da je možda naporno skakati pogledom u bilješke, ali nije to ni tako naporno kako se čini u prvi mah
Ima negdje u 3. knjizi Rata i mira, kad Rusija zarati s Francuskom, jedno od onih otmjenih primanja kod Ane Pavlovne, i tada bude u modi da se iz domoljubnih razloga prestane koristiti francuski u razgovorima, pa onda više nitko ne zna kako se što kaže, jer su toliko navikli na francuski da ne mogu bez njega. Baš me zanima kako su praktični Englezi riješili prijevod u toj situaciji
ali i kuzim i distrakciju ako moras svako malo listati na kraj knjige da skuzis o cemu pricaju
U izdanjima Rata i mira koja sam imala u rukama bilješke su uvijek na dnu stranice, ne na kraju knjige.
Bilješke na kraju knjige češće sam nalazila u publicističkim djelima, trenutno se mogu sjetiti samo jednog romana gdje su bilješke (na jeziku različitom od izvornika) bile na kraju knjige, a ne u fusnotama (Mannova Čarobna gora).
Ma kužim ja sve to o autentičnosti, ali čitam radi gušta i veći gušt mi bi bio da mogu čitati neometano.
Ni ja ne volim fusnote na kraju knjige, najčešće ih ignoriram, ali istina je da se tada puno izgubi u ovakvim djelima.
X-am, i na taj nacin je zaista omoguceno citanje bez poteskoca.
a tko kaže da pametni Englezi nisu dobro napravili?
ako mogu čitati bez ometanja, da svako malo ne zavirujem u fusnote, za mene je to sasvim dobar osjećaj
shvaćam ovo što kaže tanja
međutim, ipak mi se čini da se na pojedinim dijelovima pretjeralo
i za mene uopće nije olakotna okolnost što su fusnote na dnu stranice a ne na kraju knjige
jednostavno mi se time nekako narušava kontinuitet
Bilješke na kraj knjige stavlja prevoditeljica Maja Tančik, čiji mi se prijevodi inače jako sviđaju, jer su više vezane uz kulturu, nego jezik, ali opet me stalno kopka bih li trebala pogledati što piše.
To su npr. knjige Misli... Lodgea i Bijes Rushdiea.
Last edited by Jurana; 18.11.2015 at 10:51.
ja, poput Jurane, također čitam iz i radi gušta.
a meni je gušt pročitati i koju (rečenicu) u originalu.
pa čak i pod uvjetom da ću morati zaviriti u fusnotu.
premda mi na nekim jezicima to možda i ne treba.
ne moraju gušti biti nužno isti za sve.
falabogu na različitosti
U Bijesu me to naročito iritiralo, kad mi stavi fusnotu na zabavu koju priređuje Nina*
i onda morate tražiti da nađete ovo:
*Nina Ricci, modna dizajnerica
baš tako Forka
pretpostavljam da nas većina čita iz i radi gušta
to uključuje i pokoju rečenicu zbog koje ti nije teško proviriti u fusnotu, slažem se
ali kad su to cijeli odlomci, hm..
nekako moj gust tu posustaje
no, da...
ljudi su različiti
I dobro je da jesu
Mama ima cijelu kolekciju Tolstoja. Karenjinu sam davno pročitala. Rat i mir sam dugo planirala pročitati. Uzela sam ga na moje najduže ljetovanje - 2,5 mjeseca na moru.
Nije me smetao francuski, bio je na dnu stranice.
Taman sam pročitiala Gonič zmajeva - Khaled Hosseini. Sjajna knjiga, ali dijelove sam proplakala.
Čitam jedan od ulova s Interlibera - roman Ivice Ivaniševića "U sedlu je tijesno za dvoje".
Roman je predobar, izvrstan, stvarno mi ga je užitak čitati i sve me strah da ću ga prebrzo pročitati (nije baš debela knjižurina). Duhovit, ali bez forsiranja, blago nostalgičan, ali nekako nenametljivo, dječje, bez onog kukanja "kako je nekad bilo bolje". Stilski - prava uživancija. Od književnog standarda, preko splitskog govora, pa sve do srpskog kojim govore junaci stripova štampanih u Gornjem Milanovcu
Mislim da bi se pogotovo svidjelo Splićanima, jer baš nekako evocira Split 60-tih godina. Ne znam doduše koliko je autor precizan u tome, nisam iz tog kraja
Svakako preporučujem!
tanja_b, zvuči zanimljivo
sjetila si me na jedan meni drag romančić koji evocira Split 80-ih, a autor je Srbin
Zove se Split, autor je Slavoljub Stanković, a ako se dobro sjećam, u njemu se pojavljuju i likovi za koje se da zaključit da su Dežulović i Baretić
jel netko čitao?
Dadada, Ivanišević & Baretić su zakonČitam jedan od ulova s Interlibera - roman Ivice Ivaniševića "U sedlu je tijesno za dvoje".
Roman je predobar, izvrstan, stvarno mi ga je užitak čitati i sve me strah da ću ga prebrzo pročitati (nije baš debela knjižurina). Duhovit, ali bez forsiranja, blago nostalgičan, ali nekako nenametljivo, dječje, bez onog kukanja "kako je nekad bilo bolje". Stilski - prava uživancija. Od književnog standarda, preko splitskog govora, pa sve do srpskog kojim govore junaci stripova štampanih u Gornjem Milanovcu
Mislim da bi se pogotovo svidjelo Splićanima, jer baš nekako evocira Split 60-tih godina. Ne znam doduše koliko je autor precizan u tome, nisam iz tog kraja
Svakako preporučujem!
Moram potražiti tu novu knjižicu! Tnx, Tanja...
Čitala sam ga, i da, pojavljuju se Dežulović i Baretić.tanja_b, zvuči zanimljivo
sjetila si me na jedan meni drag romančić koji evocira Split 80-ih, a autor je Srbin
Zove se Split, autor je Slavoljub Stanković, a ako se dobro sjećam, u njemu se pojavljuju i likovi za koje se da zaključit da su Dežulović i Baretić
jel netko čitao?
Ne sjećam se više detalja, ali roman mi je ostao u dobrom sjećanju.
Ne kužim ovo s čitanjem iz gušta... što neko na ovom topoicu čita iz nekog drugog razloga... profesionalno ili ne znam ja?
Pročitala Dance i strance, tj. progutala, turbo zanimljivo, ali ne mogu reć' nekako "jesu ti Danci, e, fakat jesu" što je vizura autorice (na što bi ona ziher rekla da bi to ja rekla da sam tamo bila). Npr. zadnja scena i poziv nekome vozaču da "pomogne dami" (a nije im palo na pamet, tako se iščitava, da čovjeku plate, nego očekuju da galantno uleti - tu sam na strani Danca). Ali kulturološke razilke koje se prikazuju su zaista ogromne, ogromne, mislim... iz stacionarne ZG perspektive nema šanse da bih rekla da je tako. Knjiga se superlako čita, ulov s Interlibera, ali gušt je trajao 2 h, trebala sam možda malo više debljih ubost.
I Prtenjaču, baš mi je dobro legao, iako ga zamišljam kao svog fellow-Dalmoša, teško mi pada da je taj njegov otok negdje s Kvarnera... djeluje previše divlji za to.
Kad smo već kod debelih knjiga, jel' neko čitao Zlatnog češljugara od Tart i kakvi su dojmovi?
To je ono zašto ja obožavam Cres i LošinjI Prtenjaču, baš mi je dobro legao, iako ga zamišljam kao svog fellow-Dalmoša, teško mi pada da je taj njegov otok negdje s Kvarnera... djeluje previše divlji za to
Civilizirani, a divlji
čitam puno i "profesionalno", šta 'oće reć stručnu literaturu, ali o tome ne pišem ovdje
srećom za sve vas
Prtenjača je napisao knjigu Brdo potenciran događajima na Kornatima.
Slušala sam autoricu na predstavljanju knjige Danci i stranci. Iako ju nisam pročitala, zainteresirala me. Razlike u načinu života, shvaćanja, postupaka kod nas i njih su ogromne.
Last edited by Nera; 19.11.2015 at 12:04.
Ali mislim da su gore navedeni otoci u pitanju. Iako sad ne mogu naći gdje je to rekao. Tragedija vatrogasaca je bila povod, to da.
edit: odnosi se na Brdo.
Last edited by Angie75; 19.11.2015 at 12:14.
Možda je to rekao site "visitlosinj": http://visitlosinj.hr/Resources/atta...ogram-2015.pdf
Ali, činjenica je da na južnijim otocima nema tako obilate pojave divljih svinja, pa mislim da si u pravu.
ina
I inače se u njegovim kolumnama dosta spominje Lošinj, kao i Cres.
On topic, 2666 je stvarno zanimljiv roman. negdje sam pri kraju prve trećine, vidim da mu je stil "više je više", što inače nije meni omiljen način, ali svejedno me kopka i veselim se svaki dan daljnjem čitanju.
Drugi dio knjige adio kauboju me nije oduševio kao prvi, mislim na sami kraj...zadnjih 30tak stranica. Inace nisam fan vesterna, mozda zato ali sve u svemu ugodna za citanje.
Poslano sa mog LG-D855 koristeći Tapatalk
Pročitala Munro, Dragi život. Već je netko napisao da ga/ju
Počela Murakamija, Nakon potresa. Tek sam na prvoj priči, ali sviđa mi se, baš je murakamast.
svimbi, meni se svidjela i ta munro. ne znam zašto, ona priča Gravel me se baš dojmila. još je pamtim.
ja sam dovršila kunderu, život je drugdje. počela kehlmanna, roman F. bit će dobro
Ma nije ni meni loša Munro, nego mi se činija slabija od prethodnih.
Ili me samo priče nisu dotakle.
Nervirala me ona s tvorovima.
Ma i neke druge.
(koja je Gravel?)
Šljunčara.
Strah me da ću sić na kvasinu ak' nastavim s knjigom koju čitam već par mjeseci, a imam još samo 30-ak str (od 415) do kraja. Ah...
Sto citas?
Skrivena stvarnost Briana Greenea.
Nije mi se dalo ustati s kauča i tražiti knjigu, pa sam je našla ovako
http://www.scribd.com/doc/282689038/...o-Dragi-Zivot#
Imam novog Franzena. Još ništa ne znam- ogroman je!
Vidjela na Interliberu.
Jedva se suzdržala.
Skoro podlegla masovnoj adoraciji i kupila.
Ipak nisam. Nije mi "wow".
Aj' piši o Purity kad pročitaš, ipak me zanima
I ja sam ga vrtjela medju rukama i nisam uzela.
Dusa me boli sto nisam uzela Mani, ali bit ce je u knjiznicama!
Posting Permissions
