 |
|||
Kako kuhati uz malu bebu
Prekrasno je napokon postati mama. Ali nakon gotovo puna tri mjeseca već mi ide na živce ovisiti o maminoj kuhinji jer od ovog maleckog ne stignem ništa pripremiti.
S obzirom da najčešće imam jako malo slobodnog vremena i da je ono najčešće rascjepkano, bila bih zahvalna na svim organizacijskim savjetima kao i super-brzim receptima (po mogućnosti više mesnim).
bebu u maramu i udri misko
sve se tako napravi!!!
Upravo čitam o marami i piše izričito da se ne kuha dok se nosi dijete. Baš sam i ja o tome razmišljala, a i inače kanim naručiti maramu sebi za rođendan... Zar si se mogla dovoljno približiti štednjaku?
da... ja se stanem onako s boka prema stednjaku i kuham...
ja nikad nista ne bi pojela kad bi ceakala mamu a bome ni moji klinci
Dok je tm doma, npr. vikendom, skuhaj veće količine hrane koju bi ionako kuhala- npr. veliki lonac juhe, mljeveno meso na bolonjski, razne saftove, grah, ćufte... podijeli u plastične posudice i smrzavaj! Tako ćeš uvijek u škrinji imati gotovi obrok i preko tjedna ćeš uštedjeti puno više vremena i moći ćeš se više posvetiti bebici.
Uvijek možeš večer prije, dok beba spava, ispanirati ili samo začiniti meso koje ćeš drugi dan samo staviti peći.
Dok su moje curice bile tog uzrasta (0-3 mj.), stavljala sam ih u onu kućnu sjedalicu i na kuhinjski stol (naravno, dok se još nisu okretale), tako da su bile na povišenom i mogle su me pratiti u svakom trenu. Dok bi kuhala, pjevala sam im, pričala... uostalom, nikad nisam nakuhavala ne znam kako dugo da bi djeca to osjetila kao nedostatk pažnje. Kad su postale nemirnije, bile bi ispod baby- gyma, a kasnije bi puzale oko mene ili se igrale loncima i kuhačama.
Važno je dobro se organizirati i vjerovati da ti to možeš.
MM i ja nismo nikad imali pomoć sa strane, a nezamislivo nam je živjeti bez kvalitetne kuhane hrane, tako da smo od početka prihvatili kuhanje kao sastavni dio života uz bebu i sve ostale obaveze i nikad nam to nije bilo opterećenje. Kao što je važno kasnije kvalitetno kuhati za dijete, važno je i brinuti sa da ostatak ukućana kvalitetno i zdravo jede. A meni je bio gušt dočekati muža svakog dana nakon posla s pripremljenim stolom i zajedno ručati. To nam je ritual otkad zajedno živimo (i prije djece) i ne bi se nikad toga odrekli.
Uostalom, dijete će narasti dok ne kažeš keks i za čas početi jesti raznovsrnu hranu, tako da je važno da do tada stekneš rutinu pripremanja obroka za cijelu obitelj.
Nema šanse da bi se s bebom u marami mogla približiti štednjaku. Zamisli samo kako ti se pregača sva uprlja, zašprica mašću kad nešto pržiš, smoči dok pereš povrće... a sad bi sve to ostalo na bebi. Opasnost od opeklina da ne spominjem, to na prvom mjestu.
Uostalom, u kuhinji je potrebna spretnost i brzina, a s bebom u marami to je nemoguće.
Možeš staviti bebu u vrtić (izgleda kao krevetić, samo ima na stranicama mrežu, a gore na rubu je spužvastvo) i tamo okačiš na stranice neki mobil, unutra kraj bebe staviš igračkice i bebi je zanimljivo. Staviš taj vrtić negdje na ulaz kuhinje ili tako da bebu vidiš cijelo vrijeme, a ti možeš slobodno kuhati.
A kasnije kad beba može sjediti, možeš bebu staviti u hranilicu i dati joj žličicu i neku zdjelicu, da i beba kao kuha. Opet dovoljno je da ti je u vidokrugu a dovoljno udaljena od štednjaka, a i beba je dovoljno visoko i sve vidi što ti radiš oko pripremanja hrane, pa joj je opet zanimljivo.
Ovako je bilo i kod nas. Malo više opreza, stati bočno prema štednjaku i sve se može.daphne prvotno napisa
Pa ja bih obično skuhala dok djete spava ili ako bi bio budan dok još nije mogao sjediti stavila bi ga u kolica ili u ogradicu da leži..
Tako sam mogla neometano kuhati i raditi
kuhanje s bebom u marami je moguće. sporo i nespretno, ali moguće.
no svatko odlučuje što želi a što ne.
ne možeš kuhati ručak od 5 sljedova i pržiti fritule za popodnevnu kavu, ali možeš napraviti neki povrtni umak s tjesteninom ili rižom, nešto u woku... toliko da pojedeš toplo i kuhano. ako ti već muž nije stigao skuhati večer prije.
moje dijete bi se zaigralo desetak minuta ispod baby gyma, povremeno bi izdržao par minuta gledajući me iz sjedalice (dok se nije počeo posjedati u njoj), i to je bilo to... ja bez marame ne bih uspjela ništa napraviti.
Slažem se da nije nemoguće.
Ali nije li rizik od opasnosti ipak malo prevelik? Zamisli samo onu paru iz woka- i mene je opekla ne znam koliko puta, a kako bi tek bilo s bebom.
Dok mi je Linda u marami, a idemo u dućan, jedva uspijem dosegnuti novčanik i strpati stvari u vrećice, pa ne znam kako bih uspjela skuhati nešto suvislo gdje mi je potrebno još sto puta više okretnosti.
Inače obožavam maramu, Linda je prava maramašica, ne znam što bih bez nje, ali u slučaju kuhanja jako zazirem od te solucije.
ne znam, linda, možda je problem u mojem kuhanju.
Možda je problem u meni, možda sam prevelika ziherašica.
Ipak, radije ću skuhati nešto brzo i spretno i za to vrijeme nekako zabaviti bebu, nego da petljam sporo i nespretno dok mi se dijete pari u marami uz sto opasnosti za obje.
kako već rekoh, de gustibus
Nikako.
Ja sam kuhala tijekom cijelog dana. Npr., ujutro bi oprala i ocistila, nasjeckala...Onda bi kada bi H zaspala skuhala npr. neki saft. Onda bi kada bi opet H zaspala napravila npr. pire. Dakle, prvo bi skuhala ono sto moze stajati i/ili se podgrijati...
Tako i dan danas...Nema sanse da kuham neko kompliciranije jelo.
Inace, ne volim da se H mota po kuhinji dok se kuha. kada sam vidjela moju mamu da drzi H i mijesa jela, poludjela sam..Koliko je samo puta meni nesto frcnulo, para se digla...
Ja ti kuham ili navečer kada muž čuva Davida pa to bude za drugi dan, ili Davida stavim u kolica pa mu pričam dok kuham i zvečam mu sa zvečkama ili ono najjednostavnije....stavim ga u maramu dok nešto sjeckam i čim on zaspe a zaspe odmah, stavljam ga u krevetić da spava a ja nastavim kuhati.
Nisam imala maramu, al mislim da bih kuhala i dok nosim dijete...npr. treba donijet krompir, izvadit meso izzamrzivača, izvadit mrkvu...sve namirnice pripravit, ulit vodu u lonac i stavit da zakuha, onda se poigrat s djetetom, kad voda kuha, stavit ga da se zabavi sa babygimom il s nekom igračkom il votever, usut tjesteninu, procijedit juhu i sl. opasnije stvari. Što se tiče friganja i frcanja ulja, to mi spada pod extra opasno, pa ću taj dio odgodit za kad bebač spava, ako ne, onda za kad MM dođe doma.
Kad je Damir napunio godinu, a i sad to povremeno traži-sjednem ga na radni stol u kut, daleko od štednjaka, al blizu sudopera, pa se on igra s kuhačama dok ja ogulim krompir, mrkvu, kapulu..očistim blitvu, salatu. Sve ovo uz puno puno opreza, al je on u tome uživao i nikad nije doveo se u neku opasnu situaciju, Nikad nije npr. se sam odgurivao, uzimao nešto osim omiljenih kuhača...eh daaaa, obožava vrećice čaja, s tim bi se nekad igrao i 20ak min...a nekad jednostavno ništ ne bih stigla i izvadila bi zamrznuti toć i skuhala rižu/tjesteninu
mi bi isto ostali gladni kad bih cekala da mi netko skuha jel nemam nikakve pomoci sa strane pa se svakako snalazimo
tipa kuham navecer kad M.spava ili pripremam kad se igra sama pa brzinski napravim sta mogu, ak ne stignem dok se ona zabavlja sama sa sobom zavrsim kad MM dode s posla,uvijek gledam da skuham vise tako da mogu zamrznut
jednomt tjedno narucimo pizzu il nes u tom diru
sreca volim kuhat i to mi ne predstavlja nikakav problem ,ali sad imam malu srecicu koja kad odluci da ja moram biti s njom ostavljam sve i 100% sam njena
Ja čekam da malena zaspe, pa onda kuham. Ili je stavim u košaru na kolica, pustim joj Mozarta i mala sretna!
Po pitanju spavanja - za sada mi Mihovil najčvršće i najduže spava od devet navečer na dalje. Čini se da će to biti vrijeme kuhanja jela i očito je da će to najčešće morati biti ona koja se podgrijavaju...
Čitajući vaše postove, čini se da se maramu stvarno isplati nabaviti i to ne samo zbog kuhanja. Sad ste me ohrabrile, thnx!
Potpisujem!kuhanje s bebom u marami je moguće. sporo i nespretno, ali moguće.
no svatko odlučuje što želi a što ne.
ne možeš kuhati ručak od 5 sljedova i pržiti fritule za popodnevnu kavu, ali možeš napraviti neki povrtni umak s tjesteninom ili rižom, nešto u woku... toliko da pojedeš toplo i kuhano. ako ti već muž nije stigao skuhati večer prije.
moje dijete bi se zaigralo desetak minuta ispod baby gyma, povremeno bi izdržao par minuta gledajući me iz sjedalice (dok se nije počeo posjedati u njoj), i to je bilo to... ja bez marame ne bih uspjela ništa napraviti.
Ja 90% stvari mogu napraviti s Vedranom u marami. Mi ne jedemo meso pa opet ne bih znala kako bih se snašla da moram rezati i peći meso... :/
Ajme, mislim da cu ipak morati malo vise spavati, ovaj topic sam procitala kao: "kako skuhati malu bebu".
U našoj kući se kaže da ti dobro "radi Freud"...
Ja ne znam, nekako oko toga nisam nikad imala problema, nikad mi nje bilo upitno kaj ćemo jesti i jeli smo svašta (skuhano naravno). U početku (2 tjedna) mi je dolazila mama. Kasnije je MM pomagao, ali brzo sam opet ja počela s kuhanjem. Možda mi je bilo lako jer je Janko bio super beba, puno je spavao i puno sam mogla uz njega.
Bogme, i mi bi bili gladni da je do moje (ili njegove) mame. Nakon prvog poroda sam bila sama samcata preko 2 oceana, sa MM na službeim putovanjima i hoćeš-nećeš moraš kuhati inače nećeš jesti. A mala je bila totalna noćna mora. Urlala od 0-24, jela svakih pola sata, nisam oka sklopila duže od pola sata prvie 2 god, ali sam sve stigla napraviti. Jednostavno sam ju ili vukla sa sobom okolo u ležaljkici, doduše najviše sam ju nosila, ili bi ju pustila da urla jer je ionako stal urlala pa nie bilo nikakve promjene. Kuhala sam i čistila kuću od 300 kvadrata, imala psa i mačku i papagaje i sve sam sama radila i stizala uz malu urlajuću bebu. Ne kažem da nisam bila mrtva umorna, ali morala sam...nisam imala ničiju pomoć. Kada bi kuhala, mal je bila ili meni na boku ili u ležaljkici u kuhinji daleko od štednjaka. Kada je mogla na noge, pustila bi ju u hodalici, kuća je je bila ogromna pa je mogla svuda zamnom.
Sa mlađom...naučila se na starijoj...nahranim ju, presvučem, malo se pomazimo u u ležaljkicu. Ponekad se bunila, ponekad ne, kasnije se navikla i gotova priča. Uz ovo zahtjevno prvo i uz malu bebu, ne bi bili ništ imali ni skuhano ni peglano ni očišćeno da ih nisam ostavila da se malo zabavljaju sami sa sobom.
Zato, lijepo, nabavi ležaljkicu koje ima više pozicija (imaš ih u Beba centru ili TL za 400kn, stavi bebicu unutra, donesi ju u kuhinju da te gleda dok ti kuhaš, daj joj u ruke drvanu kuhaču ili nešto sa čime se može zabaviti i sve ćeš stići. Believe me - been there, done that.
Ja kuham sama,imam troje djece.Mali mi je gotovo stalno u rukama, ne voli biti nigdje osim samnom i sve se uspije riješiti.Kuham s njim u rukama ono što mogu,kad trebam nešto rezati i sjeckati,stavim ga u vrtić i kad se pobuni opet u ruke i tako unedogled.Nikad ne zamrzavam hranu jer nama to nije to i nekako se trudim da ti ručkovi budu kako treba zbog djece.
Bez uvrede ali ja zaista ne shvaćam kako netko sa jednim djetetom ne stigne kuhati?
S jednim je najteze jer je promjena najveca.
ja se dok je Rio bio mali uopće nisam zamarala kuhanjem. Probudili bi se oko 10, oko 11 bi otišli u grad, i vratili se do 4. Kad bi MM došao s posla, ja bih se uhvatila kuhanja, uglavnom nešto na brzinu, i baš nam je bilo super.
Sad ne znam kako će to funkcionirati s drugim djetetom jer ne može starije dijete cijeli dan biti na sendvičima, ali snaći ćemo se već nekako.
Nema nikakve uvrede.Ja kuham sama,imam troje djece.Mali mi je gotovo stalno u rukama, ne voli biti nigdje osim samnom i sve se uspije riješiti.Kuham s njim u rukama ono što mogu,kad trebam nešto rezati i sjeckati,stavim ga u vrtić i kad se pobuni opet u ruke i tako unedogled.Nikad ne zamrzavam hranu jer nama to nije to i nekako se trudim da ti ručkovi budu kako treba zbog djece.
Bez uvrede ali ja zaista ne shvaćam kako netko sa jednim djetetom ne stigne kuhati?
PS. ovoj temi - mali se nedugo nakon otvaranja ovog posta počeo ponašati kao vrlo ozbiljan tromjesečnjak. Stavim ga u kolica i pričamo dok ja prčkam po kuhinji. Ne zamaram se nikakvim kompliciranim jelima i sve stižem bez problema. A on još i uživa gledajući magnetiće na frižideru...
Eto - svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo.
sad kad gledam unatrag, i mene cudi kako nisam stizala nista, ali stvarno nisam.Bez uvrede ali ja zaista ne shvaćam kako netko sa jednim djetetom ne stigne kuhati?
s dvoje sam stigla puno vise. A sto cu tek sve stici kad budem imala troje, kao marta...
a mozda ima nesto i u tome da onda jos zapravo nisam znala kuhati.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom