Ograničenje oplodnje samo 3 jajne stanice je daleko veći problem od zabrane zamrzavanja zametaka.
2. Pravednija formulacija zakona je „oploditi onoliko koliko je potrebno“ umjesto „oploditi 3 jajne stanice“ (jer nisu svi pacijenti jednaki; 3 je dovoljno samo onima s najvećim šansama za uspjeh)
3. Takva formulacija postiže ono što je zakon zapravo želio postići – minimizira zamrzavanje zametaka i eliminira višak zametaka – bez penaliziranja pacijenata.
4. Prosječni broj dobivenih jajnih stanica u normalnoj stimulaciji je 10-tak. Od toga su samo 1.3 sposobne postići trudnoću.
5. Uspjeh postupka raste s brojem oplođenih jajnih stanica, do sveukupno 9 jajnih stanica.
6. Tek 50% oplođenih jajnih stanica doživi peti dan razvoja (zbog genetskih nepravilnosti).
7. Žene starije od 35 godina i muškarci s teškim oblikom neplodnosti imaju veći postotak genetski nepravilnih zametaka (njima treba oploditi više od 3 j.s. da bi imali što vratiti).
8. U trenutku oplodnje ne može se predvidjeti potencijal zametka za trudnoću. Od 3 jajne stanice mogu se dobiti 3 odlična zametka ili nijedan zametak.
9. Zamrzavanje zametaka je neophodno da se izbjegnu opasne višeplodne trudnoće, čak i kad se oplode samo 3 j.s. i glavni je razlog što se taj postupak ne može zamijeniti zamrzavanjem j.s.
10. Zametaka za zamrzavanje ima manje od 30% postupaka, čak i kad se oplode sve j.s.
11. Odmrzavanje vitrificiranih blastocisti (zametaka zamrznutih peti dan razvoja) ima postotak uspjeha veći od 95%.
12. U spontanom začeću kod zdravih parova, od 100 oplođenih j.s. 30-tak ih propadne prije implantacije, 30-tak prije prve izostale menstruacije, 10-tak kao spontani pobačaj, a tek 30-tak ih se rodi.
13.
Zbirne statistike ne pokazuju veliku razliku u uspjehu jer nisu rasčlanjene po kategorijama pacijenata. Jednima se uspjeh smanjio zbog oplodnje premalo jajnih stanica, a drugima povećao zbog vraćanja većeg broja zametaka, uz povećani rizik višeplodne trudnoće.
14. Ukupan broj trudnoća nije mjerodavan za mjerenje uspjeha zakona, već
stopa trudnoća. Broj klinika i broj postupaka te opći uspjeh tehnike se neprestano povećava, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.
15. Stopa trudnoća ovisi o dijagnozi, dobi, vrsti postupka i da li se računa po započetom postupku, punkciji ili transferu. Može biti od preko 50% do ispod 5%.
16. Stopa trudnoća po započetom postupku je u Hrvatskoj po novom zakonu 1.9.2009.-15.4.2010. bila 20.5% (22% za stimulirane postupke), a europski prosjek 2006. bio je 31%. Razlog: mnogo postupaka bez transfera zbog malog broja oplođenih jajnih stanica.