 |
|||
naše obje učiteljice govore djeci kako i one mogu pogriješiti.
ali, dijete i dalje vjeruje kako su one uvijek u pravu i to je zanja crta obrane pri svakoj prepirci: Ali, učiteljica je tako rekla!
moje dijete ispravlja učiteljicu, ali ona kaže da joj je to sasvim u redu sve dok ta ispravljanja imaju zaleđe i dok su točna.
dokle će tako biti... vidjet ćemo.
Mi ispravljamo na isti način kao Peterlin, uz dokaz. M., kojem je najveći problem u školi to što uvijek ima nešto za reći, ispravlja i na netaktičnije načine.
U Matičinom pravopisu sam našla uputu u vezi diftonga, citiram dio: "Samoglasnički skupovi u riječima stranoga podrijetla koji nisu na morfemskim granicama ne rastavljaju se."
Primjeri su (da sad sve ne prepisujem) kau-gu-ma, geo-gra-fi-ja, pneu-ma-ti-ka.
Druga dva primjera su iz grčkog jezika, što i jest najčešći slučaj - u tim riječima se najviše griješi. Ja sam vrlo dobar osjećaj za to što je diftong stekla učeći grčki jezik.
Last edited by Zdenka2; 22.11.2010 at 13:04.
Txs! Njihov pravopis nemam, morat ću ga nabaviti, mislim da u njemu ima još nekih stvari kojih nema u drugim pravopisima.Originally Posted by Zdenka2
malo podižem, imam dielmu
sporna riječ za rastavljanje na slogove: djevojčica
ono čega se sjećam iz škole i kako sam objasnila kćeri (jer kroz moje formalno obrazovanje znanje o pravopisu se nije dalje usavršavalo nakon SŠ ) je da se riječi rastavljaju nakon samoglasnika (otvornika jel...), ali ne i kada je slog (laički objašnjavam) teško izgovorljiv, odnosno kad su dva suglasnika jedan pokraj drugog
ja bih naime, po sluhu i na temelju tog sjećanja iz škole, rastavila: dje-voj-či-ca ...dakle j bih pripojila prethodnom slogu da izbjegnem teško izgovorljiv jč
tako je rastavila i kćer
učiteljica je rastavila:dje-vo-jči-ca
možda sam ja u krivu i krivo podučavam kćer
možda je učiteljica slučajno pogriješila, što se može dogoditi i to ne zamjeram
ili ih u 2. razredu jednostavno ne žele učiti iznimke već žele da usvoje da se riječi rastavljaju na slogove nakon otvornika i gotovož
Učiteljica je definitivno pogriješila, slučajno ili ne, ne znam.
rastavlja se na dje-voj-či-ca. svaki slog mora biti lagano izgovorljiv, a slog -jči to defitnitivno nije..
To bi bilo moje mišljenje isto na temelju sjećanja iz škole, ali gramatiku sam uvijek imala u malom prstu pa mislim da si u pravu..
da, našla još jedan primjer
'ljuljačka'
može li slog -čka
i što je s riječi 'možda' ...-žda
ako govorim po sluhu, zvuči mi prihvatljivije, odnosno izgovorljivije...ali dva su suglasnika
no opet, pretpostavljam da nije uvijek u pitanju dva suglasnika jedan pokraj drugog...
zapravo sigurno postoji pravilo, samo što ga ja ne znam...
dje-voj-či-ca
lju-lja-čka
mo-žda
Slog može činiti jedan glas ili više glasova; samo samoglasnik (o-na), samoglasnik i suglasnik (or-kan), samoglasnik i dva suglasnika (i-gra-čka), samoglasnik i tri suglasnika (taj-ni-štvo), samoglasnik i četiri suglasnika (brijest), samoglasnik i pet suglasnika (strast).
Last edited by laura29; 24.01.2012 at 10:19.
I ja sam zaboravila pravila, no najjednostavnije je možda kao kriterij uzeti "pravilo" da u našem jeziku mora postojati riječ koja počinje skupom suglasnika kojim želimo započeti slog, a to sigurno nije -jči iz djevojčica, a danas niti -čka iz ljuljačka (nekad je postojala riječ čkalj i neki su dopuštali ili samo predlagali, više se ne sjećam, da i taj način rastavljanja bude dopušten, no mislim da bi samo unio zabunu djeci). Mislim da je učiteljica pogriješila ili su možda u pitanju neka nova pravila (ne bi me iznenadilo, nažalost).
Npr. dojmljiv: neispravno do-jmljiv i ispravno doj-mljiv (ne postoji riječ koja počinje sa suglasničkim skupom -jmlj, ali postoje one koje počinju s -mlj)
Ili ri-bar-stvo, a ne ri-ba-rstvo (nema riječi koja počinje s -rstvo).
Uglavnom, u pravu si da slog mora biti lako izgovorljiv i zato bih i možda rastavila na mož-da iako mislim da nema razloga da ne bude i mo-žda.
hvala cure
mogu reći da mi je sad jasno
Može li mi neko pomoći i reci kako da naučim rastavljati slogove i ima li nekakva pravila ili neka stranica na kojoj sve to piše. Molim vas ako mi neko može objasniti teoriju ukratko. Hvala
marija1234, slog je najmanji izgovorljivi odsječak govora.
Izgivori glasno riječ i obično ćeš shvatiti gdje završava koji slog.
Uglavnom je na kraju sloga samoglasnik, osim izuzetaka.
Npr. naknada= nak-na-da
uglavnom= u-glav-nom
osim= o-sim
izuzetaka= i-zu-ze-ta-ka
slogovi= slo-go-vi
slog=slog ( cijela riječ je jedan slog)
ovo je dopušteno, ali je na-kna-da ipak bolje
ne mogu ja izgovoriti -kna- a da dobro zvučinije mi izgovorljivo.
No, sre-ćom za ve-ći-nu ri-je-či ne-ma pro-ble-ma kod ras-tav-lja-nja (
poanta je da slog možeš dugo držati
naaaaaa knaaaaa daaaaa
nakkkkkkk naaaaa daaa
pa reci što je bolje
naaaaaak naaaa daaaa
bolje je nego kna
žao mi je
slogovi se rastavljaju tako da se zadnji glas produži
inače bi se rastavljali gdje kome padne na pamet
zašto onda ne bi bilo
ooooon ooooom aaaaaat ooooop eeeeeej aaaaaa
nego je oooo nooo maaaa toooo peeeee jaaaa
Last edited by apricot; 17.09.2014 at 23:01.
Ja se pravila stvarno ne sjećam niti mi se sad da tražiti, ono čega se sjećam je da bi novi slog trebao započeti suglasničkim skupom koji je lako izgovorljiv (što i nije zapravo pravilo, već smjernica), odnosno čak da bi trebala postojati riječ koja počinje tim suglasničkim skupom.
Zato bi bilo bolje nak-na-da od na-kna-da - nema hrvatske riječi koja počinje s -kna.
Zato je pred-sjed-nič-ki, a ne npr. pre-dsje-dni-čki.
A možda se što i promijenilo u ovih 20 i kusur godina otkad sam završila srednju školu :/
"Na-kna-da je bolje, no u prijelomima teksta dozvoljeno je (nazalost) gotovo
sve. Tehnicki urednik cesto postane lektor lektoru."
"Rastavljanje rijeci (na kraju) retka _u_nacelu_ je slobodno, ali
postoje neka ogranicenja: ne smiju se rastavljati jednoslozne rijeci;
ne smiju se rastavljati digrafi (*kon-jska zaprega, *ljil-jan) - sto
je u novinama svakodnevna pojava; u novi se redak ne smiju prenositi
jedan glas ili suglasnicki skup (*rado-st, *rados-t).
Sto se pocetnog primjera tice, ako u obzir uzmemo i definiciju koja
kaze da je slog najmanji _izgovorljiv_ odsjecak govora, moglo proci i
jedno i drugo. (Premda bih ja rijec isto rastavila kako si rekao -
na-kna-da.)"
"Ali ako ti moze pomoci: kad se u intervokalskom polozaju nadju dva
konsonanta istog stupnja sonornosti (zvonkosti) i po izgovornim
osobinama podjednako spojiva i rastavljiva, prilikom rastavljanja
rijeci na slogove staovitu prednost ima oblik V-CCV pred VC-CV: znaci,
cesce je pa-tka od pat-ka."
a knedla?
išla sam ja sada provjeravati
lektori kažu da se nak-na-da piše samo ako se ne može drugačije prelomiti stranica
da može, ali da je ispravnije na-kna-da
A nemam pojma, kazem da se ne sjecam ovog dijela o sonornosti i sl., no patku nikad ne bih rastavila kao pa-tka. Vjerojatno je to zbog naucenog u osnovnoj, s tim nikad nisam imala problema pa nisam ni pamtila pravila
S knedlom sve stima, kne-dla (posudjenica je pa je ne bih ni uzela kao primjer, kod njih uvijek ima iznimki i prilagodjavanja).
ma ok, neću ja zakerati
nisam jezične struke, jezik poznajem iz osjećaja
i laskam si kako ne griješim
ali sam noćas po glavi prebacivala
ra-sta-va
po-gre-ška
i tako
budući da je moja najbolja prijateljica vrsna lektorica, upitat ću je pa vam javim
(iako, meni je jezik toliko živ da me čak ni njezino eventualno nak-na-da... neće u potpunosto uvjeriti LOOOOL)
ja bi rastavila kao i Apri, samo nisam sigurna da joj to ide u prilog :nepismena:
bome ne
Kako da se rastavi rijec drug na slogove i rijec dan. Ja mislim da se rijec dan ne rastavlja. A vi?
ni drug, ni dan.
to su jednosložne riječi.
ima li nekih vježba za slogove?
Imaš onu knjigu Igrom do čitanja (Mira Čudina Obradović) i unutra hrpu toga...
Dalje, na web stranici Dubravke Kocanjer imaš slogovnicu. Potražit ću to, pa staviti link.
Evo - ovdje su slogovi: http://igramseiucim.com/index.php/ra...je/121-slogovi
Slogovno čitanje: http://igramseiucim.com/index.php/gl...ogovno-citanje
Čitanje slogova: http://igramseiucim.com/index.php/ra...itanje-slogova
* * *
Mira Čudina Obradović - Igrom do čitanja: https://www.superknjizara.hr/?page=k...jiga=100011468
Uzmi je iz KGZ-a, ima u svakoj knjižnici: https://katalog.kgz.hr/pagesResults/...edId=179012043
Evo još malo teorije http://os-jakovlje.skole.hr/upload/o...ezentacija.ppt
Imaj na umu da ne uče sva djeca čitat na slogove, recimo moja kćerka baš nije mogla na slogove, prešla je od sricanja po slovima na tečno čitanje.
Viidm da je sin ma istom putu. To po slogovima im nije sjelo.
Nije napisala da joj to treba za učenje čitanja. Sva djeca trebaju naučiti rastavljanje na slogove, zbog rastavljanja riječi.
pa da Peterlin, ali ne nužno samo za čitanje.
Moji su recimo rastavljali na slogove glasovno odmalena, al kad su učili čitanje s papira, nisu ga učili preko slogova.
Čula sma od logopeda da je to sasvim normalno, da ne forsiram čitanje preko slogova, da neka djeca odmah pređu sa slova na čitanje cijele riječi. To je bio slučaj kod mojih.
meni se čini da jelena_O pita upravo radi bržeg čitanja najmlađeg sina, a moguće i da griješim.
To je čitanje slijevanjem - sada se tako radi kod početnog čitanja, ali metode treba prilagoditi djetetu. Vidi ovdje - profesorica matematike je otkrila da joj učenici u petom razredu ne znaju čitati, pa je napravila ovo: http://www.antonija-horvatek.from.hr...-i-pisanje.htm
Je bas to sad uče i rastavljanje na slogove i čitanje na slogove
Last edited by jelena.O; 09.11.2018 at 13:01.
čekaj pa koji ti je on razred da tek sad uče rastavljanje i čitanje na slogove?
Znam to
Otvori ovaj link Antonije Horvatek - tu su ti vježbe za slogove.
Još nešto - postojala je jedna knjiga (zapravo vježbenica, nije knjiga nego izgleda kao slovarica) a zvala se Slogovnica na izbor. Mislim da je to bilo Alfino izdanje. To bi bilo fora...a ako nema već gotovo, to se može doma napraviti.
Trebam jedan savjet, sta mislite.
Dijete je u prvom razredu i solidno cita u smislu da procita po slogovima i onda kaze cijelu rijec. ALi sve govori na glas i to je meni sasvim ok.
E sad uciteljica inzistira da se slovkanje izgovara u sebi a da se na glas procita samo gotova rijec. I tu zapinje.
Pa sam sad ja u dilemi, dali citati kod kuce onako kako uciteljica kaze (sto je muka) ili pustiti da slovka na glas sto sasvim solidno ide za pocetak računajući da će tečno čitanje doći s vremenom
Sta mislite?
Vježbaj s njim čitanje slijevanjem, za početak može i pjevušiti, mijenjati intonaciju dok spaja.
Čokolada hvala.
To čitanje slijevanjem, jeli to najprije slovo, pa slog pa riječ. Jesam dobro shvatila?
Da li doma ustrajati na slovkanju u sebi (kao što inzistira učiteljica) ili na glas?
Jedno je početno čitanje slogovanjem (1.r.), a drugo učenje rastavljanja riječi na slogove (pravopis u višim razredima RN).
Nevena, kod slijevanja čitaš kao da USPORENO pjevaš, kao u usporenom filmu, zamisli da želiš pročitati riječ PROVALNIK. Možeš ga sporo otpjevati kao da se slova prelijevaju jedno u drugo P~R~O~V~A~L~N~I~K. Usput je zgodno pjevati jer tako sprječavaš zastajkivanje (slovkanje). Ni u jednom trenutku između dva glasa ne smije se čuti rupa, pauza. Ako mu je lakše može i u glavi spajati grupe slogova PRO~VAL~NIK. Ideja je da se riječ slije na jedan dah.
Last edited by čokolada; 09.11.2018 at 16:24.
Aha razumijela sam. Hvala, budemo tako pokušali kod kuće.
Inače auto rastavljaju a u to
Negdje mi zvoni da se dvoglas "ae" u auto NE rastavlja.
Inače refleks jata "ije" po nekim se rastavlja "i-je", a po drugima ne (npr. bijel, cvijet).
U OŠ uglavnom se drže pravila koliko otvornika, toliko slogova.
Očito da broje samoglasnike
Posting Permissions
Reply With Quote