 |
|||
parlez-vous... do you speak... sprechen sie... hrvatski???
podjela glasova:
- samoglasnici (otvornici)
- suglasnici (zatvornici)
suglasnici (zatvornici) mogu biti:
- zvonačnici
- šumnici
šumnici su po podjeli:
- zapornici
- tjesnačnici
- slivenici
podjela zatvornika po tvorbenom mjestu:
usnenici (labijali)
zubnousnenici (labiodentali)
zubnici (dentali)
desnici (alveolari)
nepčanici (palatali)
jedrenici (velari)
podjela šumnika po djelovanju glasnica:
- zvučnici
- bezvučnici
ovo je gradivo osmog razreda (upravo su pisali test).
Daj reci da se šališ, moooooooolim te, jer ako je ovo istina, joooooj ne znam jel bi se smijala ili plakala :shock: :shock: :shock:
ne, ne šalim se... ovo je PRESTRAŠNO!!!
majko mila :shock:
uh
dodje mi da ni ne upisem oskara u skolu kad vidim ovakve stvari
mene ovo plaši.
To je nekad bilo gradivo za 1. srednje. I još uvijek jest, znam sigurno, jer mi mama predaje hrvatski u gimnaziji.
Koji je luđak to strpao u program za osnovnu školu, da mi je znati... i što će im to u osnovnoj?
Sorci, ja kao prof. hrv. jezika ostajem ZAPANJENA!!! :/
Ove školske godine i ja sam svoje osmaše učila sve o glasovima, ali ovu podjelu smo samo pogledali u udžbeniku, a nakon toga posebno smo 5 minuta sata posvetili izgovarajući glasove i otkrivajući što smo upotrijebili pri tvorbi glasa (npr. S -jezik, zubi, nepce).
Meni je bitno da mi djeca znaju da imamo samoglasnike i suglasnike i da ih znaju prepoznati.
Baš me zanima znaju li učenici te učiteljice pravilno staviti zarez u rečenici ili veliko početno slovo?!
I zanima me metoda kojom je prenijela sve te podjele djeci, a da je djeci pritom bilo zanimljivo i sve jasno.
Cekajte malo.
Ako je ovo doslovno (bez ijednog primjera) prepisano iz udzbenika (u sto cisto sumnjam) ili biljeznice (najtoplije se nadam da nije) i ako se od 14-godisnjaka ocekuje da sve nabiflaju napamet, onda je to tragicno.
ALI...
Sto se terminologije tice, konzultirala sam malo Skiljana ("Pogled u lingvistiku") i mogu vam reci da se isti izrazi koriste i u izdanju iz 1980., znaci nije u pitanju novohrvatski.
Ne vidim razloga zasto 14-godisnjak ne bi znao kako i gdje glasovi nastaju, te njihovu podjelu, ako mu je to dobro objasnjeno i ako razumije. Da ne idem previse u detalje i da ne analiziram svaki pojedini izraz, zadrzat cu se na onom sto mozda izgleda najkompliciranije...
Ako mu je objasnjeno da se glasovi dijele na osnovu tri glavna kriterija, tj. da podjela ovisi o tome gdje nastaju (mjesto tvorbe), kako nastaju (nacin tvorbe) te da li glasnice u trenutku izgovora titraju ili ne (podjela na zvucne i bezvucne glasove), te ako se za primjer uzmu rijeci 'put', 'kut', 'but', 'zhut', i objasni da su one razlicite SAMO zato jer se SAMO jedan glas u njima izgovara na drugaciji nacin ili na drugom mjestu - vjerujem da ce shvatiti.
Ako je objasnjeno da suglasnici (sumnici) mogu nastati na raznim mjestima u usnoj supljini i izvan nje, te da glasovi prema tom mjestu dobivaju ime, mislim da 14-godisnjaku nije tesko za shvatiti i zapamtiti da se
usnenici (labijali) zovu tako jer nastaju na usnama - p, b, m (ako probaju izgovoriti, shvatit ce)
zubnousnenici (labiodentali) zovu tako jer nastaju pomocu djelovanja usana i zubiju - f,v (ako probaju izgovoriti - i to ce shvatiti)
zubnici (dentali) zovu tako jer nastaju na zubima - t, d, n , z, s (ako probaju izgovoriti - i to ce shvatiti)
desnici (alveolari) zovu tako jer nastaju na desnima - l, r, sh, zh, c, ch, ch meko, dj, dz (i opet, ako probaju - shvatit ce)
nepčanici (palatali) zovu tako jer nastaju na nepcu - j, lj, nj (i opet, ako probaju - shvatit ce)
jedrenici (velari) - ovo ne znam kako bih objasnila jer ne znam sto je 'jedro' u ustima. (u 'velare' spadaju k, g, h)
Mislim da bi najbolja vjezba bila pustiti djecu da sama izgovore glas koji god zele i pokusaju odrediti koji dio usta je u tom trenutku zaposlen, te da tom glas sami nadjenu ime, onako kako oni misle da bi se trebao zvati. (zubnik/zupcanik/zubac itd. to bi im sigurno bilo jako zabavno)
Ako je objasnjeno da se sumnici mogu razlikovati po tome da li glasnice titraju kad se oni izgovaraju, pa ako titraju onda se takav glas zove 'zvucnik', a ako ne 'bezvucnik' (super primjer je poslati jednog ucenika van i reci cijelom razredu da u isti cas izgovori 'b' - ucenik koji je vani cuti ce taj glas jer je 'zvucan', tj. glasnice titraju pri izgovoru. Ako razred istovremeno izgovori 'p' ucenik koji je vani nece nista cuti jer je to 'bezvucan' glas, tj. glasnice ne titraju pri izgovoru)
Ako je objasnjeno da se rijeci 'pas' i 'bas', razlikuju samo u jednom glasu i to samo zato sto je jedan zvucan, a drugi bezvucan (po nacinu i mjestu tvorbe su identicni - eksplozivi i bilabijali) - vjerujem da i to mogu shvatiti.
Mozda vama sve ovo spada u "useless information category"... ne znam, ja mislim da je to dio opce kulture...
I ne, nemam pms. Samo mi je proradila tipkovnica.
U zadnje vrijeme naš sustav školstva je prolupao, nevjerojatno mi je što u zadnjih godinu, dvije rade djeci u 8.razredu Inače ova podjela se radi i u 1.srednje.
Pitanje je koliko će toga upamtiti i znati kasnije, a ne samo za test.
Ovdje se moram složiti sa sljedećim:
Meni je bitno da mi djeca znaju da imamo samoglasnike i suglasnike i da ih znaju prepoznati.
Baš me zanima znaju li učenici te učiteljice pravilno staviti zarez u rečenici ili veliko početno slovo?!
da, meni SIGURNO spada u "useless information category" ... i ako je to dio opće kulture - ja sam nekulturna. i nije me sramdille prvotno napisa
.
moje područje (u kojem sam dobra) je komunikacija. a u njoj mi je važno komuniciranje (verbalno, neverbalno - prepoznavanje tipova ljudi - tj. da li su vizualni, auditivni ili kinestetičari....), a ne zubnici, desnici, jedrenici i kakosesvezovu...
o glasnicama i kako one titraju (plus cijela anatomija) - učila sam na SOLO PJEVANJU u glazbenoj školi - jer je tamo to važno. mislim da je ovo maltretiranje učenika.
btw - prepisano je s dodatka udžbeniku, a primjera je bilo samo nekoliko.
JA to nisam rekla.
E vidis. Upravo se i radi o razlici izmedju 'opce kulture' i 'specijalnosti' (ili - popularno zvanog 'fah-idiotizma'). 'Opca kultura' (u ovom slucaju), izmedju ostalog, podrazumijeva da je netko nekad negdje ipak cuo za navedene izraze i da ima barem neki 'vague idea' sto bi to moglo biti i zasto se tako zovu, a ne da se cudom cudi koji je to uopce jezik, jer hrvatski, ocito - nije...
A ja mislila da glasnice titraju i dok govoris. A kad tamo, samo dok solo pjevas... Da, stvarno imas pravo. Zasto bi djeca znala kako glasovi nastaju, kad je TO vazno samo u glazbenoj skoli.:i opet zakolut:
Ja ne mislim da je ovo maltretiranje ucenika, ponavljam - samo ako je dobro i razumljivo objasnjeno. Isto tako ne mislim da postoji znanje koje je nepotrebno. Neprimjereno dobi i nedovoljno razjasnjeno - da, ali nepotrebno - ni u kojem slucaju.
Ako ni zbog ceg drugog, a ono da jednog dana nasa djeca, za nekih x godina kad ce imati i vlastitu djecu i kad im se jedno od njih vrati umorno iz skole, mogu objasniti da je svo znanje dobro i da uci zato da bi znao. I da odredjeno gradivo uopce nije tako tesko i komplicirano kako se na prvi pogled cini.
A ne da istog trenutka ode na neki forum i iscudjava se kako mu maltretiraju dijete...
Znaci ipak nije doslovno. Ajde, sad mi je malo lakse. Buduci da doticni udzbenik ne posjedujem, zanimalo bi me da li, osim primjera, postoji i kakvo objasnjenje (unutar udzbenika) o nacinu nastajanja glasova ili je ova podjela jedino sto postoji.
dille, slažem se s tobom da treba imati neku predodžbu - odlično si opisala kako bi to učenicima objasnila. ali bubetanje naziva koje je teško i izgovoriti mi je van pameti.
dille, znas kaj ja mislim?
ja mislim da bi se nastavnici hrvatskog trebali posvetit tome da NAUCE djecu kada se i gdje pise zarez, tocka, kada recenica pocinje velikim slovom i sl.
te da posvete paznju tome da kad ta djeca idu nesto napisati to izgleda pismeno
neki dan sam na jednom forumu srela zensku koja ne zna kako da na svoj diplomski napise Grad, mjesec 200X. godine
pitala se jel da mjesec napise velikim il malim slovom
mislim ono
fakat ZALOSNO
i mislim ono, fakat je u 8. razredu do bola nebitno kak su podjeljeni sumnici, osim kad si na filozofskom i studiras jezike ili ides za logopeda
inace - cemu to sluzi djetetu u 8. razredu osnovne skole ili cak trecem srednje...?
djeca su bespotrebno u skoli opterecena bedastocama tipa podjela sumnika na 3 podvrste - eto to ja mislim
a jako se malo paznje posvecuje njihovom individualnom razvoju... prisljeni su bubati napamet beskorisne podatke, a ono sto je zaista vazno, tome ih se ne uci - a to je npr. kako zavoljeti knjizevnost, kao citati i razumjeti knjige...
ne nastavniku je vazno da djete donese lektiru prepisanu s interneta, za to ga ocjeni i nije ga briga sto to dijete nije shvatilo vaznost citanja knjiga, al nastavniku je vazno da to isto dijete zna kak su podjeljeni sumnici
zalosno! reko bi izbaviboj
potpisujem mukicu u svemu što je napisala.
odgovori na quote:
1. to što nisi rekla - ne znači da tako ne misliš. nisam dovoljno vidovita da "uđem" u nečije misli, ali ponekad se može čitati među redovima.
2. vjerujem da u opću kulturu ne spada seciranje hrvatskog jezika. izgleda da ima dosta nas ("fah-idiota") koji se čudom čude o kojem jeziku se radi.
3. u solo pjevanju POTREBNO je znati kako funkcioniraju glasnice, jer je i to fah-idiotizam. u svakodnevnom govoru od toga nema koristi - osim u slučaju poremećaja (koji spadaju u domenu medicine).
4. nije to maltretiranje. to je fah-idiotizam nekih profesora hrvatskog. (joj kako mi se sviđa taj izraz
5. primjera je bilo samo nekoliko. primjeri ne opravdavaju korištenje ove terminologije. objašnjenja koja su napisana (a nema ih puno) ne opravdavaju maltretiranje ovakvim izrazima.
da si pažljivo čitala - vjerojatno bi uočila da sam topik bazirala na TERMINOLOGIJI, a ne objašnjenjima i primjerima. oni su u ovom slučaju manje važni.
matilda - klanj klanj klanj. da bar naša djeca imaju takvu profesoricu...
Nisam kompetentna da govorim o nastavi hrvatskog jezika, ali jesam jezicar, pa mi je problematika bliska.
Evo, igrom slucaja citam Skiljana na postdiplomskom, pa sam naisla na termine iz prvog posta, ali zaista ne vidim potrebe da ih jedan 14-godisnjak uci i to na nacin da bude u stanju ponoviti ih u testu i potkrijepiti primjerima.
Izuzev ako se odluci za izucavanje jezika, ne vidim kakve koristi ima od tog sto ce znati imenovati vrstu suglasnika po mjestu i nacinu izgovora. Naravno da djeca trebaju u nekom periodu svog skolovanja naici i na ove termine, ali u ovoj mjeri i dobi ne.
Sto se opsteg znanja tice, ne znam koliko bi recimo univerzitetskih profesora (nejezicke struke) bilo u stanju prepoznati termin, a kamoli objasniti o kojoj se struci radi. Da li je to ispravno, ne znam.
Mislim da bi nekog trebalo objesiti zbog ovakvog gradiva u osnovnoj školi. Pa sve i da profesor super na primjerima objasni kako nastaju koji glasovi i zašto se tako zovu, ostaje činjenica da učenik mora naštrebati te nazive napamet. Baš me zanima kojim logičkim zaključkom bi učenik došao do izraza jedrenici. A jadan učenik vjerojatno mora znati i one izraze u zagradama. I ako sve to i naštreba, koliko će pamtiti te izraze? Tjedan dana? Godinu dana?
I definitivno ne mislim da je to dio opće kulture, već čisto štrebanje.
Koja opća kultura! Ma dobila sam napad bijesa kad sam to pročitala!
Ako netko želi izučavati jezik, neka to radi na fakultetu po svom izboru. A meni bi ipak bilo bitnije da osmaš zna napisati gramatički točnu rečenicu. A ne da gubi vrijeme na ovakve gluposti.
Užasava me činjenica da će i moje dijete ići u školu kroz koju godinu i raditi po ovakvim programima. Meni je hrvatski ostao u prekrasnom sjećanju zbog divne profesorice koja nam je uspjela usaditi ljubav prema književnosti, lijepom izražavanju i naučiti nas gramatici. I uopće se ne sjećam da sam prije čula za izraze desnici, nepčanici, jedrenici.
Svom školskom programu sam duboko zahvalna što me nije naučio tom dijelu opće kulture.
buduci da ce mi cure za par godinica krenuti u prvi razred- jel zna netko posto su instrukcije- bojim se da im dalje od abecede necu moc pomoc pa da se pripremim
Mislim da bi hrvatski jezik trebao biti jedan od važnijih predmeta u osnovnoj školi. Prati ljude kroz cijeli život, predstavlja ih u svakoj situaciji, lako stvori eventualnu negativnu sliku o njima. Otvorite samo novine, pa pažljivije čitajte tekstove, osvrte, kritike... lektor još i popravi pravopis, ali sintaksu nikako!
Meni je od 5. do 8.r. predavala jedna zadrta Anka-partizanka, dijelila bi ukore ako bi netko nosio križić na vratu i sl., maltretirala bi nas sastavcima o Titu i omladini...ali jedno joj se mora priznati - naučila nas je pisati, poticala nas je na čitanje i izvrsno je analizirala lektiru.
Nikada nas nije maltretirala nebitnim pojedinostima.
Govorila nam je da se pravopisna pravila ne mogu naštrebati kao tablica množenja, nego čitajući, čitajući i čitajući (dobra štiva, naravno)... da ne govorim da smo svaki drugi ili treći sat pisali sastavke i kroz njih analizirali detalje gramatike.
Zašto se danas lektire "skidaju" s interneta? Tko još uopće ima vremena za čitanje?
Ja tu spas vidim jedino u razumnom (i dovoljno obrazovanom) nastavniku.
ines,zato ti sebi počni plačati instrukcije već sada
to sam i mislila napravit
Buduci da se ocito nikada necemo sloziti da li bi 14-godisnjaci trebali znati ista o tvorbi glasova, pokusat cu ovim postom zakljuciti svoje sudjelovanje u raspravi.
Ja, naime, mislim da su 14-godisnjaci JAKO bistri i da ih treba uciti SVEMU. Bilo da se radi o vrstama ljestvica, stilskim razdobljima u umjetnosti, vrstama mostova, periodnom sustavu, Ohmovom zakonu, primarnim brojevima, gradji stanice ili - zasto ne, tvorbi glasova. Zasto se dijete ne bi zainteresiralo za osnove fonetike?
Takodjer se slazem da je strebetanje napamet kontraproduktivno i uporno vam pokusavam protumaciti kako se ovo gradivo moze S RAZUMIJEVANJEM nauciti, uz malo dobre volje i jasnog objasnjavanja.
I opet ponavljam, spomenuta terminologija postoji vec jako, jako dugo i opet ponavljam da nije nelogicna.
:shock:
Molim?!?!
Primjeri su manje vazni?!?!
Pa jedini nacin da se sprijeci strebanje napamet je da se gradivo NAUCI S RAZUMIJEVANJEM, znaci s puno objasnjavanja i dokazivanja na primjerima.
Ostatak posta mi je ispod casti komentirati.
A na kraju, iako ne i najmanje bitno - zamislite situaciju...
Vase dijete je doguralo do posljednjeg pitanja na napr. "Milijunasu" i ima priliku osvojiti 1 000 000 necega. A kad tamo - pitanje glasi: "Po mjestu tvorbe glas 'f' spada u a) usnenike; b) zubnousnenike; c) zubnike ili d) nepcanike?"
Razvoj situacije A
Zagrcne se od smijeha i komentira: "Koji idiotski izrazi! Pa to u zivotu nisam cuo! Hvala mom skolskom programu koji me toga postedio!"
I ode doma s x necega...
Razvoj situacije B
Razmislja: "Joj, pa to mi je poznato, to smo nekad daaaaaavno spominjali u skoli... joj, ne sjecam se tocno... joj, zasto se ne mogu sjetiti? ... Cekaj, cekaj, pa ta imena su bila jako logicna... kako nam je ono profesorica objasnila? ... Ako izgovorim 'f' i osjetim koji dio usta je pri tome zaposlen... 'f', 'f', zubi su mi naslonjeni na usnicu... pa mora da je zubnousnenik! Mora biti, to je tako LOGICNO!!!!!"
A na glas kaze: "B) zubnousnenik. Moj konacan odgovor je b)."
I ode doma s 1 000 000 necega...
Scenarij je primjenjiv na bilo koje gradivo ili terminologiju koji se nama mogu uciniti nelogicnim, glupim i beskorisnim.
Otprilike tako nekako počinje nastava Sanskrita - Devanagari (sanskritsko pismo) je sistamatiziran po mjestu tvorbe. OK, to s našim jezikom nema puno veze :?
dille :D
super si objasnila i kuzim ja tebe
ali vjerojatnost da ti to ZAISTA zatreba u zivotu je 1: - kolko
znam da ces sad rec da je tak s milion stvari u zivotu i bit ces u pravu, al cinjenica je da je skolski program prepsiran i da su nas, a nastavljaju i nasu djecu, ucili beskrajnim kolicinama potpuno beskorisnih podataka
nemam jos klinca u skoli pa sve skupa pricam na pamet, al vjerujem da ce sljedece godine negdje u ovo doba, ovaj forum bit preun mojih frustracija vezanih uz skolu
Dille, to što pišeš je sasvim logično i u pravu si. Ovdje je, međutim, problem druge vrste! Udžbenici su prenatrpani GOMILOM takvih, za učenike potencijalno interesantnih, detalja, koji mogu biti razumljivo prezentirani samo ako si nastavnik da truda i VREMENA. Nažalost, vremena nema za pojašnjavanje svega na "prijateljski" način, a nastavniku je najčešće jednostavnije reći: evo vam, tu na 56. strani, pročitajte to i naučite, drugi put pitam! Vuk sit - koza cijela. On je svo gradivo "ispredavao" - klinci su naštrebetali. Nakon 3 dana nitko se ničega ne sjeća. Na nastavniku je velika odgovornost s ovako opširnim udžbenicima.
Mene je ovaj prvi post (od Sorci) bas uzrujao.
Ne zato sto smatram da su to gluposti, niti slucajno. Sve je to lijepo i dobro znati, ali ja na to gledam kao i na ostalih milijun drugih stvari koje se nalaze u skolskim udzbenicima i radi kojih je skolski program prenatrpan. A svaka ta pojedina stvar je dio opce kulture i svako to pitanje moze biti na milijunasu, i radi njega, naravno, mozemo izgubiti milijun kuna. Ali to je jednostavno tako.
Zar nam dijete treba biti novi Mirko Miocic? Pa i on je svoje golemo znanje stekao dragovoljno, nitko ga nije s tim maltretirao u skoli. Treba li nam zaista dijete biti spremno zaigrati milijunasa?
Potpuno se slazem sa cokoladom, a pogotovo s ovim:
iNažalost, vremena nema za pojašnjavanje svega na "prijateljski" način,
Da to bude gradivo hrvatskog u gimnaziji, svaka cast.Nakon 3 dana nitko se ničega ne sjeća.
Ali u osnovnoj skoli... To je stvarno too much...
Re: parlez-vous... do you speak... sprechen sie... hrvatski?
Nikada nisam čula da je itko (uključujući i moje 2 profesorice hrvatskog u gimnaziji) koristio ove hrvatske izraze (nepčanici, jedrenici...). A šanse da mi zatrebaju riječi kao što su zapornici, tjesnačnici i slivenici su podjednake šansi da koristim riječi žaropek, ukrudba ili očvrsje.
Po mom skromnom mišljenju: preopsežno gradivo za osnovnu školu.
Malo, ali samo malo off-topic, ali vezano uz štrebanje i 3 dana pamćenja:
sjeća li se netko od vas još onih silnih datuma bitaka na Neretvi, Sutjesci, imena komandanta nekih bataljona, divizija, bla, bla, bla... a i to je moglo biti pitanje za milijunaša.
Ja sam ih sve zaboravila, a ponavljali smo ih toooooliko puta.
(P.S. godina seljačke bune, otkrića Amerike, prvih olimpijskih igara - to je još tu.
U udžbenicima piše svašta, gradiva ima, ali sposobnost je učitelja da procijeni što je bitno, a što ne.
Već odavno je stigao u škole naputak da se djeca rasterete gradiva, što znači, ...
kod obrade gradiva spomenuti samo najosnovnije,
za one koji žele više ili ako pak postoji dodatna nastava, neka proučavaju šumnike usw.
ja se samo sjećam da sam dobila kulju - e, sad - da li na neretvi ili na sutjesci -pojma nemam... od svega mi ostali samo richard burton i yul briner
ja znam sve datume iz WW2
zato jer sam išla na državno natjecanje
mm se svega toga sjeca. :/ i sekretara skoja i datuma pogiblji im.
ja ne memoriram takve stvari. ali se sjecam da je kod atentata na hitlera kofer s bombom bio kod njegove LIJEVE noge, sjecam se da je Maksimilijanova zena bila ŠARLOTA i tako.
ivarica, maria71 - ne znam reći drugo doli
Matilda, u potpunosti potpisujem. Ono što je sorciere napisala u uvodnom postu naravno ne treba tražiti od učenika da nabuba napamet i da zna isto tako reproducirati. I vjerujem da većina nastavnika tako i razmišlja i ne traži golu reprodukciju. S druge strane nije loše da to stoji u udžbeniku jer ima djece koju puno toga interesira i koja traže više - zašto ih prikratiti.
Također, potpuno se slažem i s onim što kaže dille - bitni su primjeri i način na koji učenici to savladavaju, važno je da u tome ima logike i da im se objasni način na koji zvukovi nastaju i gdje nastaju. Ako su to razumjeli onda će im biti jasno gdje se neki termin koristi i zašto se tako zove... Ne mora odmah i baratati svim terminima.
I jedna pogreška na koju puno roditelja i laika nasjedne - ta što će im to, zašto to uče? I opet potpisujem nekoliko sudionika u raspravi koji su rekli da nijedno znanje nije loše imati.
Neki dan sam sjedila s bivšim učenicima na kavi. Doslovno su mi rekli ovako - hvala vam što ste nas puno toga naučili. Tada smo mislili da je previše i da nam nikada neće trebati. Tek sada vidimo koliko smo toga trebali na fakultetu i koliko nam je toga pomoglo za uspješno studiranje.
Dakle ne vadimo stvari iz konteksta jer možda ne razumijemo. Pustimo stručnjacima - nastavnicima i profesiji (ovdje je to jezikoslovlje i književnost) da odluče što je bitno a što ne, što treba a što ne, što je kuriozitet, što je osnovno, a što ide u dodatnu nastavu.
sve se može naučiti i učenje je divna stvar kada se prezentira učeniku na valjan način.
potpisujem dille u tome da 14-godišnjaci nisu niti mutavi, niti glupi.
ne trebamo ih podcjenjivati.
za sve postoje primjeri kojima se može djetetu približiti nešto što je na očigled problem, počevši od kemiske jednadžbe, preko korjenovanja do deklinaciija, konjugacija, zareza itd...
sve to može biti vrlo lako i logično i ako si uspiješ objasniti na tebi odgovarajući način bilo što, ne moraš bubati na pamet, niti zaboraviti za 3 sata.
ja sam u osnovnjaku učila uz sve i latinski i grčki i bilo mi je teško dok si na bliskim primjerima nisam sve objasnila (a nikada poslije nisam koristila niti jedan jezik).
danas me možeš probuditi u sred noći da ti "odpjevam"
prijedloge s akuzativom
a za ustroj rečenice, veliko, malo slovo, točke, zareze, č, ć, ije i je...muki, to su trebali davno prije naučiti.
baš ti hvalaivarica, maria71 - ne znam reći drugo doli
a izbor smajlića ti je........(sama dopuni prazninu )
Izbor smajlića je :smajlić koji ne može vjerovati da netko ima takvu memoriju: ili :svaka vam čast: - nema drugog bliže tome.baš ti hvalaivarica, maria71 - ne znam reći drugo doli
a izbor smajlića ti je........(sama dopuni prazninu )
ja se sjecam samo Boska BuheMalo, ali samo malo off-topic, ali vezano uz štrebanje i 3 dana pamćenja:
sjeća li se netko od vas još onih silnih datuma bitaka na Neretvi, Sutjesci, imena komandanta nekih bataljona, divizija, bla, bla, bla... a i to je moglo biti pitanje za milijunaša.
Ja sam ih sve zaboravila, a ponavljali smo ih toooooliko puta.
(P.S. godina seljačke bune, otkrića Amerike, prvih olimpijskih igara - to je još tu.
Da se vratim na prvobitnu temu. Necete vjerovati, ali i mi smo u osmom osnovne ucili sve o glasovima, mada je najveci fokus bio na jednacenju suglasnika - sto je za mene stvar elementarne pismenosti.
I onda smo i u gimnaziji i na fakultetu ucili potpuno isto gradivo.
PS - ono sto sam naucila, naucila sam u osnovnoj skoli, kad je jezik u pitanju.
Znam da vam je zao djece, ali sigurna sam da je neke stvari lakse savladati ranije.
Mislim da nije problem čak niti u savladavanju gradiva, klinci su pametni i klikeri im u tim godinama brzo rade. Problem je u tome što se nema dovoljno vremena za izvježbati i utvrditi naučeno gradivo koje onda zapravo niti nije naučeno nego ovlaš dotaknuto. I zato mislim da je besmisleno ih time opterećivati budući s nema dovoljno vremena za utvrđivanje.
Naime, klinci i u gimnaziju i u strukovnu školu kad dođu nemaju pojma niti glasovne promjene, a često niti vrste riječi. To je moje iskustvo!
Do sad je gramatika pomalo se razvijala iz razreda u razred što su djeca još nekako i pratila, ali ono što ih tek čeka je užas. Za ilustraciju prije se subjektni i predikatni skup počeo učiti u 4 razredu tako da su oni do 6 razreda mogli utvrditi neke stvari, sad je u 7; prije su se vrste riječi učile u 5., sad se zamjenice po novom prebacuju u 6., a da ne govorim kako su skupusili 8. razred- to nema veze s rasterećenjem...Znači nije problem u tome da oni to ne mogu svladati nego u tome da nemaju vremena to utvrditi i kao takvo njihovo znanje brzo ispari i kad dođu u srednju to je katastrofa.
To je sve šprint kroz gradivo, i kao takvo ne može se govoriti o nekom utvrđenom znanju, a često niti o obrazovanju.
Predajem osmom hrvatski. 8)
Prvo: Hrvatski nije ni bubanje, ni štrebetanje. Hrvatski je sustav.
Moji klinci ovo rasturaju. Ne zanimaju me definicije i nabubane stvari. Ovo što vama ispada preteško, sasvim je logično i učenici u tome i ne vide problem.
Staviš ruku na vrh glave i izgovoriš glas (b/p, recimo). Razlika je očita i nije ju potrebno bubati. Jednako je i s mjestom tvorbe glasova. Dovoljno je pratiti jezik i odgovor se sam nameće. Zašto dolazi do glasovnih promjena? Zbog jezične ekonomije, pokušavamo sa što manje napora i vremena dati potpuniju poruku, a da bismo to mogli dolazi do glasovnih promjena.
Zašto to djeca moraju znati? Da bi bila pismena. Ovo su temelji pismenosti. Bez znanja o glasovima, glasovne promjene ispadaju bauk i preteške, pogotovo jednačenja, a ovim znanjem dobivaju svoje mjesto u sustavu. Djeca puno brže shvate kad imaju sustav koji mogu shvatiti, a ne definicije koje se bubaju. Kad znaju zašto i kako dolazi ili ne dolazi do određene glasovne promjene, znaju tu riječ i ispravno napisati.
Treba li nekome podrobnije, mogu.
E, da. nisu samo otvornici samoglasnici.
otvornici - glasovi kod čijeg izgovora nema zaprjeke zračnoj struji, govorni organi otvoreni
samoglasnici - glasovi koji su nositelji sloga, a to su otvornici a, e i, o, u i pokatkad r, a svi su ostali glasovi suglasnici
Dakle, nije jednako kaže li se otvornik ili samoglasnik.
aj daj pliz
aj daj pliz
Ne možeš stavljati krov, ako nisu napravljeni temelji. Znanje nije znanje, ako nema pravu podlogu. Ne znaju li djeca gdje je koji glas tvoren, koje glasovne promjene postoje..., neće ni znati piše li se č ili ć jer ih neće moći dovesti u vezu s glasovnim promjenama, kad ih ne zna ili zna definiciju pa ne kuži. Svugdje postoji tek par iznimki, a ostalo je sustav.aj daj pliz
Do pravog se znanja dolazi razumijevanjem.
http://nepismeni.bloger.hr/
meni je ovo dovoljno
http://nepismeni.bloger.hr/post/izbo...07/586187.aspx
ovaj link je malo precizniji
http://nepismeni.bloger.hr/
meni je ovo dovoljno
Ja se slažem s dille i babyris.
Mislim da bi djeca morala peti razred upisati već opismenjena, a ne da tada tek počne opismenjavanje. Dijete koje nije svladalo osnove pravopisa dotad, stalno će kaskati.
Iz fizike se uče razne vrste sila, mjera i drugo, iz kemije isto sva sila informacija, iz biologije razne podjele kao npr. dijelovi cvijeta ili podatak da tratinčica nije cvijet nego cvat i sl. A tek povijest...
Mislim da možemo biti sretni dok nam djecu išta uče. Mislim da ovi planovi i programi o rasterećivanju imaju konačan cilj da kod nas rastu gljive umjesto djece. Onda ćemo lijepo plaćati privatno da nam se djeca temeljito obrazuju, kao što već sad papreno plaćamo da se dijete bavi nekim sportom, tko uopće može. E da, to bi bio zanimljiv topić: koliko izdvajamo novaca za dodatno školovanje djece, već od 1. o.
Rasterećivanje bi trebalo ići u smjeru kako se gradivo prezentira, a ne ukidanje dijelova gradiva. To podrazumijeva dodatan trud učitelja. Podučavati i zadati gradivo da se nauči su dva različita pojma pa bi onu primjedbu iz prvog posta trebalo uputiti učiteljici a ne programerima gradiva.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom