..
 |
|||
|
|
|||
..
Posljednje uređivanje od AdioMare : 24.05.2011. at 15:44
nešto sam zbucala prethodno..
i mene ovo zanimaPcelica Mara prvotno napisa
Ajde molim te, gdje ima nešto za zbrojit, nekome oduzet, podijelit na iste dijelove djeca se odmah domisle računice. Daj djeci hrpu slatkiša i da vidiš Pitagore. To je najmanji problem
Roza, misliš li da je "nekakav psiholog" kompetentan za provjeravanje razine obrazovanosti djeteta? I na koji način (osim razgovorom) bi utvrdio da dijete jest/nije obrazovano dovoljno dobro (a onda pretpostavimo da bi ipak sustav morao zadati okvire)?
Pa ne hvatajte me za riječ, ipak ne branim diplomski nego tipkam uz kaficu dok dizajniram letak o vjenčanicama. To je ono što bi recimo meni bila neka prihvatljiva kontrola, da porazgovaraju svako nekoliko sa mojim djetetom i vide koliko i kako napreduje kroz godine. Može to bit sociolog koji je uz sociologiju završio dječju psihologiju i pedagoški faks, a? To dobro zvuči, pokrila sam skoro pa sve.
Ovo ti ne stoji. Jer je osnovno obrazovanje obvezno. Dakle, i dijete čija mama je poduku odlučila provesti sama, ima pravo dobiti svjedodžbu o tom obrazovanju, a to neće dobiti tako što će njegova mama reći ljudima iz Ministarstva "Časna pionirska, mali sve zna za pet".
Nije problem zakona o HS-u, niti će ikakav zakon o HS-u stati na kraj takvim roditeljima. Ali valjda ti je jasno da HS zakon ne može okvir postaviti tako široko da se takvo ponašanje legalizira jer je to eto ono što je neka majka mislila da je najbolje za njeno dijete. Svako roditeljsko pravo ima naličje koje se zove roditeljska dužnost.
a kako bi ti provjerila hs li mama romkinja ili prosi po heinzlovoj ako ne postoji nikakva kontrola maminog hs-a? čiji je problem što ona ne obrazuje dijete već dijete prosi? bi li to pustila ili bi reagirala? tko bi trebao reagirati?
potpisujem zubićku u postu o kontroli, nije to kontrola kakvu ti očito zamišljaš.
Jesam, čitala sam, ali i dalje ne razumijem kako bi npr. netko, nakon 12 godina školovanja po izboru roditelja i bez ikakve kontrole, upisao fakultet.
Znači, kad tad bi morao proći neku provjeru znanja, ako želi nastavak školovanja.
Ti stvarno vjeruješ da bi takvo nešto moglo funkcionirati?
I da ne bi bilo zlouporaba na sve strane?
Tko bi tu profitirao?
Možda par pojedinaca s dovoljno bogatim roditeljima (angažiranje stručnjaka košta), naspram puno više djece kojima bi nekontrolirani HS uskratio i onu osnovu obrazovanja koje ovako ipak dobiju.
Misliš da uz opciju nekontroliranog HS ne bi narastao broj nepismenih?
isuse
ovo je bilo za pcelicu :jecmenac:
Pa tu je razlika između mene i nekog tko misli da dijete sa 10 godina mora dobiti svjedodžbu, ja mislim da je to skroz nepotrebno. Ja mislim da bi prva službena provjera znanja u obliku pisanog i usmenog ispita trebala biti državna matura. I sva ona HS djeca koja imaju želju studirati bi morali tu maturu položiti jer je ona uvjet da im bude omogučen psitup prijemnom ispitu na željeni fakultet.
I što onda s djecom koja nisu naučila ništa jer su njihovi roditelji zlouportijebili nekontrolirani HS (slažemo se da takvih, nažalost, ima), a nitko ih sve te godine nije kontrolirao i vratio u redovnu školu.
Znači, ta djeca su u startu osuđena na neuspjeh.
ajme, ajme...
ja bih stavila ruku u vatru da bi u ovome slučaju veliki broj te "djece" - poludio.
zamisli samo koliki bi to tek bio stres za te mlade ljude, ako i sada kažu da umiru od učenja za maturu.
a tek oni kojima bi to bio prvi susret sa službenom provjerom znanja.
ja to uopće ne mogu ni zamisliti.
nisam sigurna da bih i ja sada položila državnu maturu, nakon svih tih godina školovanja...
Ma to samo, ja mislim, govori o tome da je državna matura nonsens :metanačelu: Meni je sasvim dobar sistem prijemnih ispita na faks koji su ipak uže vezani za polje interesa.
Odgovarala sam mikki (koju nikako ne želim razljutiti
Prvo neće mene nitko pitat jel mi dijete zna čitat i pisat već će komunicirat direktno sa djetetom i sami se uvjeriti.
Drugo mama Romkinja i danas kad ne postoji zakon o HS uči dijete da prosi na Heinzlovoj - ROMSKO PROŠENJE NEMA VEZE SA HOMESCHOOLINGom oni prose oduvijek i vjerujem da ćemo ih još duuuuuuuugo duuuuuuuuugo gledati na raskrščima.
Pcelice ti to mene zezaš jelda? Eto ako će ti duša bit na mjestu, da primjenjena matematika je extra važna i ja je nekako automatski smatram pod pismenost iako znam znam sa pismom nema veze sorry, nisam znala da se moram tako objašnjavat, mislila sam da to ima veze sa zdravim razumom.
ne, naprotiv, u sad-u je s vremenskim odmakom bilo puno vise nepismenih nakon uvodenja obaveznog skolovanja, bar su takvi podaci u nekim knjigama koje sam citala, mogu rec da sam se iznenadila
upisao bi fakultet onaj koji bi bio zeljan dodatnog znanja, sto se (vani) radi po principu intervjua, ne ocjena iz srednje skole, znaci faks upisuje onaj tko nesto zna i tko je motiviran. u engleskoj sistem funkcionira sasvim dobro kolko znam, taj bez kontrole.
sumnjam da sloboda sama po sebi donosi zloupotrebu, ali ja sam naivna pa nisam mjerodavna, naravno.
a nekako ne mislim da bi kod nas bilo puno djece koja se obrazuju doma, ne ide mi to uz nas mentalitet zasad.
Mikka, koliko mi je poznato razina pismenosti se u svakom društvu povećava, baš zato jer ima više školovanih ljudi. A ako oni gledaju na pravilnost pisanja, ne bi me čudilo da to više ništa ne valja uz ovu naviku sms-anja i pisanja na kompjuteruu kao mi ovdje, gdje brzo pišeš pa nikog nije briga kako pišeš.
Joj, fakulet u americi ili i uk, pogotovo u americi - ne bi me čudilo da te baš ne melatretiraju prijemnim ko koda nas jer za studij tamo trebaš dati veliku lovu, pa u americi se ljudi zadužuju na cijeli život kako bi mogli studirati. A razine fakulteta su razne, na one slabije kvalitete valjda možeš lako upasti, ali na one bolje, konkurencija je bolesna.. pa svaki faks u americi, ako ideš čitati informacije ima uze sebe napisan postotak uspješnih upisa - to je na nekim samo 20% od onih prijavljenih.
I meni je iznenađujuće. Statistika svašta čini mogućim, ali ne vjerujem da je bilo puno više nepismenih BAŠ ZATO što je uvedeno obavezno školovanje. Školovali su se, ali su ostali nepismeni? Ili je to obvezno školovanje ostalo mrtvo slovo na papiru?
Općenito, mislim da je školski sustav u SAD-u, kurikulum i mentalitet toliko različit da se ništa od toga ne može samo preslikati na hrvatsku realnost. Iako iz svega možemo nešto naučiti, ali ako znamo kako pročitati te informacije. Svi moji frendovi koji su išli na "exchange student" program u SAD su ondje zujali godinu dana, dobili sve petice na "advanced classes", gledali su ih ko najveće lumene. Govorim o srednjoj školi. Imali smo i mi "exchange students from USA and Canada", to su isto bili njihovi odlikaši. I nisu bili glupi, ali su bili u šoku koliko mi svi znamo, čitamo i učimo u školi. Morali su im prilagoditi program da se ne vrate doma bez svjedodžbe pa da tamo moraju ponavljati razred. To je recimo nešto što treba znati kada se američke statistike vade kao argument.
Meni se čini da se tamo jedan značajan eliminacijski faktor pri upisu na faks osim motivacije i intervjua zove- tko to može platiti.
Kako rješavaju situaciju kad se na faks sa 100 mjesta prijavi 1000 potencijalnih studenata?
da, isto ko što će u hr posao dobiti onaj tko je imao najbolje ocjene na fakultetu, kao što fino funkcionira u norveškoj.
sad ide onaj dio: i onda je svizac...
na žalost, ni tvoje ni moje neće doživjeti ni naši unuci. bilo bi divno, ali nema šanse.
tako da bi bilo fino pričati o nečem realnijem u ovoj ukakanoj državi.
i onaj tko dobro igra košarku
čokolina X
meni je zanimljivo kako mikka i roza imaju dijametralno suprotan razlog za HS, a slažu se
jedna da dijete što bolje uklopi u društvo i sustav, a druga da što bolje i u što većoj mjeri utekne od sustava
Opet ja ulijecem s onim sto primijetim, a da znam, barem tu iz svoje sredine. Fakultet u SAD-u se upisuje na temelju ocjena iz srednje skole tj. ocjena na zavrsnim ispitima, od kojih je najpopularniji (i vjerojatno kod nas najpoznatiji) SAT. Ima ih jos preko nekoliko, neki fakulteti zahtijevaju jedne, neki druge, a neki cijeli niz testova.
U srednju skolu se upisuje po mjestu stanovanja (kao i u osnovnu, uostalom), a ako to ne hoda iz ovog ili onog razloga, onda se povlace veze i pocinju muljaze na sve strane. Naravno, govorim o javnim skolama. S privatnima je drugacije.
Na postdiplomski se upisuje na temelju ocjena s dodiplomskog studija, plus dodatnih testova (GMAT za MBA i slicno). Neki postdiplomski ne zahtijevaju dodatne testove. Bez dobrih ocjena, na intervjuu (ako ga fakultet ima) mozes biti simpatican do prekosutra, ali upasti neces.
HS ucenici imaju priliku za daljnje skolovanje, ali iz prve ruke ne poznajem niti jednog. Samo iz, recimo, druge, jer ga znam preko interneta. Vec sam ga spominjala - zivot na relativno izoliranom imanju, izuzetno vjerski orjentirana obitelj. Znanje onako, prosjecno, socijalne vjestine... nula bodova. Zive u Michiganu.
Inace nemam nista protiv HS-a, kontroliranog. Cisto da budem malcice ontopic.
(Sad idem citati jos brdo postova koje sam preskocila.)
i na kraju će ispasti da svi podržavamo isto.
samo što to još (svi) ne znamo.
Roza, ne zezam te
Ako bi roditelj birao potrebno znanje, možda postoji netko tko matematiku smatra potpuno nepotrebnom.
Ili povijest (evo, ja je ne smatram nimalo važnom u svom životu i nikad je nisam voljela).
Ili glazbeni...
Itd itd.
Ponavljam opet, koja bi to razina neznanja bila potrebna da se roditeljima uskrati pravo na HS?
Mikka, i ja sam bome iznenađena ovim podacima koje spominješ.
I slažem se, nismo mi mentalitet za HS, zato smo i uzeli Rome za primjer. Vjerujem da bi oni dosta prakticirali nekontrolirani HS.
Posljednje uređivanje od Pcelica Mara : 24.05.2011. at 15:57
Roza, ne zezam te
Ako bi roditelj birao potrebno znanje, možda postoji netko tko matematiku smatra potpuno nepotrebnom.
Ili povijest (evo, ja je ne smatram nimalo važnom u svom životu i nikad je nisam voljela).
Ili glazbeni...
Itd itd.
Ponavljam opet, koja bi to razina neznanja bila potrebna da se roditeljima uskrati pravo na HS?
Mikka, i ja sam bome iznenađena ovim podacima koje spominješ.
I slažem se, nismo mi mentalitet za HS, zato smo i uzeli Rome za primjer. Vjerujem da bi oni dosta prakticirali nekontrolirani HS.
Pčelice, pa ne žive djeca u konzervi, u ormaru!
Ide moj sin, pa vidi hrpu bombona. Ajmo pobrojat, da ne bi tko bio zakinut. Ajmo posudit, al uz kamate. Ja tebi sad dam, pa kad ti dobiješ dukatino, daj mi pola.
Moji računaju od cijelog broja do šesnaestina zbog tih nesretnih slatkiša i sladoleda iz Lidla.
Onda ide taj sin pa vidi Gibonija, pa nauči pjevat. Pa kaže - ajme, što on to svira. Gitaru. I ja bi. Evo sine mamina gitara. Pa popucaju žice. Pa idemo u glazbeni dućan kupit nove. A koji je ovo instrument? kakvi su ovo znakovi - note, sine. Pa ide u Crkvu, pa pjevaju. Pa njegov frend ide u zbor, pa ide i on, voditelj zbora mu objasni note, pa nauči.
Onda pričamo o tome kak je bilo u "Jugoslaviji", npr. nije bilo toliko dućana. Što je Jugoslavija, socijalizam, kak je to bilo i zašto. A jel bilo nešto i prije Jugoslavije; je, tvoj pradjed je ratovao u Prvom Svjetskom ratu za Austrougarsku... Mamaaaaa, vidi na televizijji - Prvi svjetski rat. Kakvi su to smiješni topovi.
A pradjed nije imao mobitel. Nije sine, mobitel je izumljen te i te godine. A prije što je bilo? Telefon. Prije telefona? Ništa. Tko je izmislio telefon? A struju... i eto ti kratke povijesti čovječanstva u jedno popodne.
Dinosauri, muzeji, klinci upijaju, gledaju, slažu.
Npr. zašto neka slova pišeš malo, neka veliko. Što je ovo (upitnik...) (uskličnik). Nauči me engleski. A kako se broji na španjolskom...
Sve ono što je fundus općeg znanja dijete vidi u svom običnom životu, i samo ako imaš strpljenja - zainteresirat ćeš ga za sve, od kemije do povijesti, od dizajna do računovodstva (upiši mami u tablicu ove račune...).
Uči ga prositi po križanjima (ilegalno), i ja se slažem da ćemo to još dugo gledati, ali ju zakon tjera da ga I upiše u školu. Mali korak za čovječanstvo, velik za to dijete.Drugo mama Romkinja i danas kad ne postoji zakon o HS uči dijete da prosi na Heinzlovoj - ROMSKO PROŠENJE NEMA VEZE SA HOMESCHOOLINGom oni prose oduvijek i vjerujem da ćemo ih još duuuuuuuugo duuuuuuuuugo gledati na raskrščima.
Molim te odgovori mi na koji način ti zamišljaš da tvoje dijete dobije svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi? S kojom može dalje ravnopravno nastaviti školovanje? Ne zamišljaš to valjda kroz razgovor sa psihologom dvaput godišnje?
Meni osobno bi čak za prva četiri razreda osnovne škole HS-a i upisivanje u školu u npr. 5. razredu nakon 4 godine HS-a bio sasvim ok neki neformalniji test znanja, kako bi se provjerilo da će se HS-ano dijete moći uključiti u nastavu 5. razreda, nije bitna svjedodžba, ona ionako nigdje poslije ne treba. Ali ni za dijete od 11 godina koje bi se recimo upisivalo u 5. razred nije dovoljno da zna čitati, pisati i zbrajati.
Evo malo da se nabrijete nekako mi baš paše u ovu raspravu i ova pjesma
http://www.youtube.com/watch?v=o7zBYWz0uH4
Nisam se htjela hvatati za pojedinu tvrdnju, nego mi se navedena učinila dobra ilustracija. A pitanje (ne)kontrole je za mene ključno.
Ne bih ulazila u pojedinačne kompetencije, ali mislim da npr. sociolog nije prava osoba za provjeravanje znanja iz npr. biologije ili fizike. I nisam sigurna da se razgovorom može provjeravati znanje iz npr. matematike.
Imam pitanje (iako mi se čini da je davno netko postavio isto, ali nisam pročitala odgovor). O kojoj razini obrazovanja govorimo? I imaju li prirodni predmeti pravo biti proučavani na bar sličnoj razini kao npr. umjetnost?
PM, vazda me pretekneš.
Uf, kasnim...
Što se tiče provjere na kraju srednjeg obrazovanja (u dobi od 18-19 godina) - pa kasno je to da se nečije eventualno upropašteno obrazovanje spasi. Da ne govorim o osobnoj, najblaže rečeno, skepsi o HS-u do te dobi.
Ja u životu ne polazim od stajališta da je zakon loš jer će ga sigurno neko zloupotrijebiti. Neodgovornih roditelja uvijek ima, i kako je neko rekao ni odlazak u školu ne garantiru nikakvo obrazovanje ako roditelji ne daju djetetu vjetar u leđai ne potiču ga.
Ako je moguče nekog ubiti sa knjigom, nećemo spaliti sve knjige jer tamo negdje postoji manijak koji će ljude ubijat atlasom.
Da smo svi cvijeće, zakoni nam ne bi ni trebali.
mikka, mrsko mi je ovo reći, ali želja za stjecanjem novih znanja je samo jedan od motiva upisa na fakultet (često ne i najvažniji).
Ne bih ponavljala ono što je prije par stranica lijepo rečeno o predznanju potrebnom da se fakultet upiše.
I nikako se ne mogu oteti dojmu da kad govoriš o fakultetu ne misliš na nijedan prirodoslovnog ili tehničkog smjera. I sigurna sam da bi ti iskustvo takvog faksa promijenilo vidike o učenju i svladavanju znanja. Govorim u kontekstu perspektive HSanog djeteta.
Posljednje uređivanje od sis : 24.05.2011. at 16:27
Odnosno, otkud ti takva pretpostavka. Ja sam ga zavrsila, i isto mislim ko i ona...
ja sam sis odgovarala al sam spora
Ja iskreno mislim da oni roditelji koji neglektaju svoju djecu obožavaju školski sistem. Škola je pored mjesta gdje dijete stiječe obrazovanje i mjesto gdje dijete provodi večinu svog vremena, a to vrijeme roditelji imaju za sebe, i sumnjam da bi ga se rado odrekli. Poznajem masu roditelja koji nisu po meni najidealniji roditelji, i dijeca redovno idu u vrtić i školu, a starci jedva dočekaju.
Al ne mislim pod ovim da su svi roditelji koji šalju djecu u vrtić i školu lopi roditelji - da me se ne razumije krivo, nego između masu onih koji su OK nađe se pokoji koji nije OK i koristi te institucije da bi se rješio djeteta bar na pola dana.
Ne razumijem.
Pa je li onda za dijete bolje da je pola dana u okruženju gdje se druži s vršnjacima, uči, igra i sl. ili da je doma s roditeljima koji ga zanemaruju?
I kakve to veze ima s temom?
Pa ni zakon o obveznom osnovnom obrazovanju nije apriori loš...a neodgovorni roditelji koji moraju slati dijete u školu neće ga spriječiti u stjecanju znanja ako ga ono želi stjecati.
Koliko se razumijem u svijet u kojem živim, puno je više onih koji bi zloupotrijebili HS od onih koji bi ga rado i odgovorno provodili. Samo kad pomislim na popunjavanje spoznaja iz pojedinih područja...pa inovacije u poučavanju, pripreme dan bi morao trajati puno duže nego što traje...
otkud znas da mikka nije zavrsila tehnicki fakultet?
dašta! ja sam samo zato djecu upisala u vrtić i školu. jednostavno ih ne mogu uklopiti u raspored kafenisanja i kozmetičkih tretmana. ovako su mi djeca zbrinuta a nokti uvijek savršeni.
ovakav post baci topic 30 stranica unazad. a moglo bi biti korisno i zanimljivo i onima koji bi HSali djecu i onima koji bi samo modificirali postojeći sustav. kao i kod poroda, što više opcija postoji to bolje za sve.
Ispričavam se ako sam nešto krivo shvatila ili pobrkala, ali inzistiranje na vlastitom kurikulumu uz napomene kako bi trebalo više umjetnosti me tjera da mislim da se ne uzima u obzir kvantum znanja, ma amo reć iz jezika (vjerujem da je jasna nemogućnost nadoknade propuštenog kao i iz matematike) da bi se moglo nastaviti obrazovanje na višem stupnju. Ili sam sve pobrkala?
Pa iste kakve Romi imaju sa HS. Samo sam rekla da je onima kojima nije do brige o djetetu draže da im je dijete u školi cijeli dan nego da se oni moraju bakčat sa djetetom 24/7. Poznajem takvih parova, zato nemojte se vrijeđat jer ništa ne govorim vama. A tko misli da sam napisala neistinu nek mi slobodno reče.
Romi imaju puno veze s hs-om. Kao skupina koja bi potencijalno zapala u još goru segregaciju hs-om kakav ti zastupaš.
Da, zato su faxevi prepuni Roma...
Ne razumijem poantu ovog komentara.
Ne, nisu faxevi prepuni Roma. Ali ovako neki bar znaju čitati i pisati i govoriti hrvatski jezik.
pa sigurno postoje takvi roditelji, kao što postoje i oni kojima bi HS bio način da dijete zadrže pod staklenim zvonom i stopostotnom kontrolom.
i što iz toga možemo zaključiti? ništa.
istina je da većina roditelja radi dok su djeca u školi/vrtiću, a da većina onih koji žele HSati dijete to želi da bi dijete naučilo više, a ne manje.
mislim da ne osporavamo ni jedan ni drugi pristup nego raspravljamo kako ih provesti na najbolji način.
Pčelice i opet dobro pitanje, ali ( i opet) nema odgovora.
Zašto mislite da se ne može dobiti suglasnost školovanja djeteta izvan škole, sada i ovdje, ako daš dobar razlog i pitaš na vrijeme? ( Ali vjerojatno moraš pristati na kontrolu znanja, dječjeg, na kraju godine).
A ja opet idem na roditeljski sastanak, ali i to mi ide u rok staža kao mama ( sada moj jedini i najdraži posao)Uf, 10 postova u međuvremenu.
Posljednje uređivanje od Beti3 : 24.05.2011. at 17:11
desetak godina sam držala instrukcije, nekoliko godina čak svakodnevno. na taj sam način zarađivala za život.
zbog tog iskustva veliki sam protivnik hs. mislim da bi to bilo samo za imućnu djecu, i djecu roditelja koji su izuzetno obrazovani. prosječni inženjeri poput mm i mene ne bi daleko dogurali uz sav entuzijazam. recimo ja sam dobra u matematici i fizici, obožavam književnost, ali ništa više. mogla bi učiti s djecom povjest, zemljopis, biologiju, kemiju-bar vjerujem u to, ali npr. o glazbenom nemam pojma , nisam nikad svirala niti jedan instrument, za tjelesni sam potpuno nezaineresirana, a likovni-to volim ali smisla nemam.
jadna moja djeca, samo bi rješavala jednadžbe i čitala ruske klasike.
e pa ne znam, za sad mislim da nisam tog stava.pluralizam u obrazovanju mi se čini kao dobra podloga za napredak društva općenito
jer znamo što se dogodi kad svi moraju misliti isto.
odnosno, taj pluralizam je možda sam vrh konzumerizma odnosno svega negativnog što nam konzumerizam predstavlja.
hm, sad to treba i objasnit, jelda?
oću reć, samo dijelimo djecu. pa katolici dobijaju naputke da ne upisuju svoju djecu u waldorfske škole, pa su tu i katoličke, pa medrese, pa privatne škole sa sto i jednim sadržajem, ronjenje, plivanje, skijanje, učenje sto jezika, pa montesorri, pa slobodne škole ... - od malena su djeca okružena nekakvim svjetonazorom, istim.
evo i ti romi.
di će špiro i ksjuša upoznat roma?
i još bih na tu temu, al prioriteti... :vertex:
puntice
ja bi se osvrnila na nekoliko točaka:
prvo, konzumerizam (što je to, jel to kad kupuješ u konzuma
Neko tu farmu mora kupiti, odakle mi? odakle meni farma? Da dignem kredu? Al otkud mi kreda ako nemam primanja? Da žicam starce da kupe, aha, nemaju ni oni primanja? Da radim i štedim? Al onda moram živjet u ekonomski zatrovanom svijetu i s djecom u sustavu dok uštedim. A i to teško. Jerbo konzum tipa stan, hrana, režije, gorivo čeka? ŠTo da napravim? Da naučim kopat? Kako? Kad znam hrpu stvari, konobarit npr., al kopat ne znam
Da se ne zezam previše-reći ću ovako-imamo božji dar raditi hrpu stvari, koje same odaberemo, za kojee se školujemo, koje su nam zanimljive. Pogotovo ako nemamo nikoga da nas financira, pa eto-radit moramo. Moja baba je isto radila-kopala je od jutra do sutra. A nije bila konzumeristica, jel, nego je kopala lozu da može mijenjat vino za brašno. I da,djeca nisu romantično sjedila u čošku, jer bi ih ugrizo poskok ili bi se smrzli. Tetka je npr. provodila dane u kaci, to bi bila velika bačva. A njoj je simulirala ogradicu (vrtić). I da, baba ju nije mogla nosit u marami-romantično-jer za 2 dana više nebi mogla kopat-jer bi joj stradala kičma.
i tako...nekonzumeristički svijet dobar prema djeci
za druge teme budem drugi post...
da, imam jedno pitanje, kako zamišljate budućnost djeteta koje je anskulano
Koliko opcija je tom djetetu otvoreno?
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom