potpis na seni, cijenim sve argumente-ali anglosaksonske definicije slobode ni pod razno. I one koje primjenjuju na sebi, a još manje one koje primjenjuju na drugim narodima.
 |
|||
|
|
|||
potpis na seni, cijenim sve argumente-ali anglosaksonske definicije slobode ni pod razno. I one koje primjenjuju na sebi, a još manje one koje primjenjuju na drugim narodima.
Mene malo brine to inzistiranje na ekstra izletima, muzejima, radionicama jednostavno zato jer život većine ljudi jednostavno ne može tako izgledati, pa nekako brijem da edukacija treba naučiti čovjeka kako da unutar običnog ritma nauči imati i vremena za sport i muzej i kazalište i vjeru i sve...
izleti, muzeji, radionice nisu extras, nego su dio zivota, edukacije.Ifigenija prvotno napisa
Na njima se puno toga nauci (i odrasli i djeca), odvije se puno socijalnih interakcija, pruzaju puno prilika za igru i jednostavno su nam sastavni dio obrazovanja.
Mislim da je u Njemačkoj nelegalan HS. Znam za slučaj obitelji koja je tražila azil u USA jer im nisu dopuštali HSati dijete.
Ovo sa slobodom je jako zanimljivo.
I meni čini da bi homeschoooling u Hrv. značio život u malim nišama i interakcija samo sa sebi sličnima, iz praktičnih razloga, a ne znam je li to baš toliko dobro za djecu. Tj. u polovima - sustav te jede versus nišni obiteljski život - ne znam koji je bolji. Zato jer je meni kao roditelju želja da mi dijete funkcionira u društvu i da se snalazi u svim segmentima, to mi je neki osnov priče. Možda je u anglo zemljama šira ta baza ljudi koji to mogu pa je "niša" velika i bogata.
Ina, sigurno ne bi trebao tako izgledati ni u Hrvatskoj.
Da se mi sutra preselimo u Hrvatsku i OKK, nemam nikakve sumnje da bi nam zivot bio u raznolikim inerakcijama i sarolikim nisama, ama bas nikakve sumnje nemam da bi to funkcioniralo, sto se ucenja tice, vrlo slicno kao i ovdje.
Bilo bi drugacije, radili bismo drugacije stvari (koje ovjde ne mozemo raditi), vjerojatno na ponesto drugaciji nacin, ali rezultat, sto se ucenja, funkcioniranja u drustvu i slicnoga tice, mislim da nikakvih problema ne bi bilo
ina, i na to sam pomislila kad sam čitala opis toga što mame iz te hs grupe u engleskoj rade - čini mi se da je struktura ljudi (ideološki, vrsta posla itd) prilično slična, dakle djeca su u jednom uniformnom okruženju. mene isto zanima da dijete vidi i upozna društvo puno šire....
zanimljivo,meni se čini da je dijete u normalnim školama upućeno isključivo na sebi slične po dobi i kvartu (soc-ekonomskoj strani), posebno u OŠ. To je isto određena vrsta ograničenja?
Mislim da se ipak nismo toliko stratificirali još uvijek, kao, recimo, engl. društvo, da bi te toliko formirao kvart ili škola u koju ideš, određeno ograničenje je, ali mi se čini da je ovo drugo neusporedivo veće tj. da je bitno manja niša s jačim granicama (za Hrvatsku govorimo).
A propos ovih pojmova produktivnost s 13 godina... ne kužim? Pa ovi u nerazvijenim zemljama se bore upravo suprotno, da ne budu produktivni prije 18.-te tj. da se mogu obrazovati do tad, baš sam gledala neki prilog o ljudskom roblju... (je da je bilo u emisiji "Provjereno" (šakrtoc/škarnicl na glavi)).
Jest da bi, s reproduktivnog aspekta, stvarno bilo najbolje odmah rađati, ali, unatoč svemu što sam prošla, ipak se ne bih vraćala u ta doba (sve Disneyjeve princeze s 15 ili 16 sazrijevaju - Mala sirena i Trnoružica).
Posljednje uređivanje od ina33 : 03.06.2011. at 14:10
Ma, taj primjer (Nijemci koji su tražili i dobili azil u SAD-u) je specifičan; oni su stroga katolička obitelj i nije im se sviđao kurikulum - gledala sam prije godinu dana na TV neki prilog o njima, ali se više ne sjećam detalja; sjećam se samo gorkog okusa u ustima koji je prilog ostavio.
http://www.usatoday.com/news/educati...hristian_N.htm
Romeike, like many conservative parents in the U.S., said he wanted to teach his own children because his children's German school textbooks contained language and ideas that conflicted with his family's values.
Mene jako cudi kako mozete to zakljuciti.
Cak i o zanimanjima, iako sam ih navela, ali zar nisu ona, i za taj relativno malen uzorak, raznolika?!
A o ideoloskoj strukturi da ne pisem.... ona je jos raznolikija, od Katolkinja, Protestantica (dva razlicita smjera), preko Zidovkinja (Chamutal i Micky su iz Izraela), ateistica i panteistica.
Ima i nesvrstanih, i pagana i svacega.
Ono sto nam je svima zajednicko je samo to sto nam djeca ne idu u skolu.
To nam je svima vjerojatno jedini zajednicki nazivnik.
meni je skroz neprimjereno uspoređivati slobodu u odabiru načina obrazovanja
sa slobodom nošenja oružja
i vući paralelu s, ne znam, slučajem Columbine.
mama ju, ma nisam ja usporedivala jedno i drugo, nego sam rekla da i jedni i drugi zagovornici koriste iste/slicne argumente.
npr. na ovim njemackim stranicma pod tockom "recht" se roditelji (kao sto vec rekoh vecinom religiozno motivirani) pozivaju na razne povelje o slobodi ovoga i onoga, zakone o ljudskim pravima, te im je to zaista jedan od glavnih argumenta.
sudac u americi koji je dodijelio azil, je svoju odluku temeljio na objasnjenju, da su osnovna ljudska prava doticnog bracnog Romeike bila povrijedena.
u tom kontekstu sam napravila usporedbu argumentacije.
razumijem.
ali na isti način bi se mogla napraviti usporedba s bilo kojom borbom za slobodu.
jer naravno da će se svako u svojom borbi za određene slobode pozivati na ljudska pravima.
samo ja vidim ogromnu razliku u tome jel cilj te borbe sloboda vjeroispovijesti ili svjetonazora ili načina obrazovanja
od slobode da svatko slobodno nosi ubojito oružje.
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 03.06.2011. at 14:32
gatto kaze i da je pojam "adolescencija" izmisljen kad su uveli obavezno skolovanje
jer su mladi ljudi tad u najproduktivnijoj dobi, a gube vrijeme sjedeci u skolama, ne radeci prakticki nista korisno (po njihovim kriterijima)
nekad su 13-odgodisnjaci vec bili normalni clanovi drustva, a danas su djeca, adolescenti
to je bilo kao jedno od objasnjenja za columbine, a meni ima nekog smisla moram priznati
u smislu toga da je sloboda pojedinca razlicito definirana ne samo u razlicitim drzavama, nego i u razlicitim domenama u jedno te istoj drzavi.
ina to je pitanje definicije.
djeca su takode normalni clanovi drustva. drustvo se sastoji od beba, djece svih uzrasta, starjih ljudi itd....
ali su zato sto su djeca, su djeca od mnogo cega zasticeni.
apropo, pred koji tjedan mi je dijete u sklopu engleskog procitalo "Romeo i Julija" (naravno djeciju verziju stripovnog karaktera) i ja s njom.
sokirala sam se kad sam vidjela da je julija 14 (doduse moja teacherica amerikanka tvrdi da je 15, te da je krivo tiskano), a trebala se udati za koji tjedan i jos joj je majka u jednoj sceni rekla da je ona u njenoj dobi vec bila mama.
ne znam kako vi, ali ja za tim dobom "produktivnosti" (sto god to trebalo znaciti) nimalo ne zalim.
...tako da ne vidim problem u pozivanju na ljudska prava.
dapače, ipak to danas smatramo nekakvom pozitivnom tekovinom demokracije.
problem je u tumačenju ljudskih prava, jel se nekog tim slobodama ugrožava ili ne.
recimo-za vatreno oružje se pokazalo da ima veze sloboda njegovog kupovanja i nošenja sa stopom kriminala.
a za HS, US se nije pokazalo da u prosjeku zakida, ograničava djecu (u smislu znanja ili socijalizacije) više nego školski sistem, ma koliko mi ovdje spekulirali o tome, više izražavajući svoje dojmove o tome nego baratajući stvarnim činjenicama.
zapravo ima i indikacija za upravo suprotnu tezu.
ovo je otišlo možda malo OT, ali malo si me povukla za jezik.
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 03.06.2011. at 14:40
Čitajući one oglase iz Londona, učinilo mi se da se oni samo igraju i uče neke stvari koje naša djeca uče usput, na slobodnim aktivnostima. Gdje je tu učenje o osnovnim stvarima: matematika, priroda, povijest? Bili su i neki afrički bubnjari. OK, lijepo je znati bubnjati na "afrički bubanj", ali koji će mu to u životu.
Vidim da neki smatraju da su takva znanja važnija u životu. Meni ne. Nauči ti, dijete moje, ono što je osnovno, pa onda širi svoje znanje na bubnjanje, penjanje, lončarstvo, leptire, balet, francuski...Ipak će morati stvoriti kruh na stolu svaki dan u budućnosti, a i skupiti novac za školovati vlastitu djecu, a to će od bubnja moći samo učitelj sviranja na bubnju. Svi ostali će morati znati i nešto drugo.
Mogu ja bez problema zamisliti da će ta budućnost biti drugačija, da će trebati samo alternativna znanja, ali po svome iskustvu, svojoj pameti i znanju, neće to još u generaciji moje djece, a ni unuka.
Još uvijek vrijedi: svjedodžba u džep, pa se onda obrazuj u širine i dubine po želji. Al' sam konzervativna! Ali, mislim i realna.
Produktivnost sa 13?! Budi ti produktivan u učenju, za ostalo brinemo tata i ja.
Točno tako.
Jedino, ja mislim da se pitanje produktivnosti s 13 tiče toga da djeca dobivaju sve više zaduženja, obaveza i ostalog s jedne strane da uče nositi svoj teret života malo po malo, a s druge strane da polako počnu odlučivati što će oni s tim životom tako da ajmo reć s 18 godina imaju jasnu ideju kamo idu, s čime i kako.
Na faksu je bilo puno besciljnih ljudi, nisu znali jel bi ustali i učili ili pili, jer nisu točno znali zašto se studira - osim da se studira. Pa se to i odugovlačilo, i eto ti za tren nesamostalnih tridesetpetogodišnjaka.
Meni se nimalo ne sviđa ta ideja da klinci džabalebare, a onda odjednom moraju u odijelo i u ured na deset sati plus prekovremeni.
Ali tu je mislim opet problem u tome da djecu nema tko usmjeriti i organizirati, i zaduživati - ako roditelji rade cijeli dan, a proširene obitelji i sela nema.
Mene je kum, skupa s ostalima u viksi, natjerivao da nosim daske s hrpe na hrup - ako nije bilo nikakvog realnog posla. Jer objektvno - ako smo samo uživali cijele dane vrlo brzo, s 12 ili 13 smo dolazili na nečuvene ideje i ponašali se kao magarci.
Beti, nadam se da se neces uvrijediti, ali upravo zbog ovakvog stava (kojeg sam podcrtala) meni je vazno da mi djeca ne idu u skolu.
Jer skola kakva danas postoji se temelji na tome sto si napisla.
Igra nije ucenje, neka znanja su vaznija od drugih; ocjene i svjedodzbe su vazne za buduci profesionalni zivot itd...
Ja uistinu mislim da to nije tako i sretna sam da mogu biti izvan sustava koji takav stav prenosi
Medjutim, to je samo jedan dio price.
Drugi dio je da u svim tim, kako si iz nazvala, alternativnim aktivnostima, djeca uce stvari koje bi ucila u skoli, i jos vise, samo na drugaciji nacin.
Tako uce od kada se rode pa do kada krenu u skolu.
I puno toga tako nauce.
Zasto ne bi mogla tako uciti i i kada predju 6 i pol godina?
I kada predju 20 i 30 i 40 itd...?
Puno toga ucimo, i na razini informacija, i emocionalno i socijalno, kroz igru, zabavu, ono sto se na engleskom zove leisure, kroz dokolicu (schole)
Nedavno me netko pitao koliko smo se odmaknuli od tog grckog modela skole kao dokolice, slobodnog vremena.
Sto reci....
Pored ovog, fascinira me da svi vjeruju da je životna sreća toliko usko vezana uz visoko obrazovanje i profesiju, kao da je zagarantirana sa diplomom i dobrim poslom. Da, ima ljudi koji osjećaju snažan poziv prema nećem i veoma su zadovoljni svojim poslom, ali također ima onih kojima školovanje i posao ne uvjetuju sreću. I da li vi zaista mislite da su svi visoko školovani ljudi sa željenim poslom sretni u životu i to samo zbog te činjenice da rade u "Tele 2" ko Gregor? Također, koliki je postotak visoko obrazovanih koji na koncu završe na radnim mjestima o kojima su sanjalli, a koliki je postotak onih koji i sa završenim fakultetom, i doktoratom, idu trbuhom za kruhom i rade nešto što ih ne ispunja - ona čuvena - this is not what I wanted...
A da se dodirnem jedne zanimljive stvari. Koja je razlika između day job i hobija? Imam feeling da je day job nešto što plača račune i nije baš uvijek ono što nas ispunja, bar ne kod večine, a hobi je ono u ćemu stvarno uživamo i što nas ispunja i ćini sretnima, a najčešće u svom hobiju nismo školovani, bar ne u državnim ustanovama. I nemojmo sad pričati o Teslama i Boškovićima, ajmo pričat o običnim prosječnim ljudima.
pa da, u pravu si da VSS nije vezan uz sreću ni uspjeh, ima tu hrpa važnijih elemenata-zdravlje, ljubav, obitelj, prijatelji, nasljedstvo
niti VSS znači da ćeš raditi ono što želiš, koliko želiš, kada želiš. Ma ništa.
ali idemo statistički-u RH prosječan visokoobrazovan čovjek/žena sebi može priuštiti posao u struci koju je SAM odabrao i (reko bi Bandić) stambeni kredit -to bi bilo parodija za normalan materijalni život.
srednje i neobrazovan, a koji nema nasljedstvo, može si priuštiti u 80 posto slučajeva posao koji mu se nimalo ne sviđa, a reći ću i ovo: kakvi muzeji, kakvi bakrači.
DAkle, nije VSS garancija za ništa, al povećava vjerojatnost za koješta.
ja roza ne znam, gdje ti citas, da zelja za obrazovanjem dolazi zbog toga jer netko misli da obrazovanje donosi zivotnu srecu? i kakve veze sreca ima s temom, osim one opcenite.
da li ima negdje dokaz da npr. kulturno ponasanje uzrokuje zivotnu srecu?
pa ako nema, zasto bi kulturno ponasanje bilo nesto sto se smatra dobrim i vrijednim?
da li moja kuhana vecera garantira mojoj curi zivotnu srecu? ne.
da joj svaki dan kupim smrznutu picu?
dobro obrazovanje je vrijednost. po standardima drustva. za mene po mojim standardima.
tebi ono ne mora biti nikakva vrijednost, ali zivotna sreca nema nista s tim.
Izostavila sam riječ visoko ŠKOLSKO obrazovanje. I slažem se da obrovanost i znanje jesu vrijednost kojoj nikad "cijena" ne opada.
meni se zapravo cini da je bit svega ta osnovna paradigma koju covjek ima. i glavne premise sto znanje je ili nije, odnosno sto treba biti.
tvoja je (ako sam dobro razumjela) da smatras da je klasican nacin skolovanja na neki nacin stetan za dijete, odnosno ne zadovoljavajuci, cini vise stete nego koristi, te mislis da ne daje dobre temelje za zivot u suvremenom drustvu. i da je nacin na koji se uci u klasicnoj skoli kriv.
ako sam pogrijesila, ispravi me.
u tom kontekstu je sve sto tvrdis logicno i razumljivo. meni su mnoga objasnjenja suvisla. i u tome da skola kakva sada jest u globalu treba ozbiljne reforme, se slazem s tobom.
i ovaj sustav ovdje koji je po mnogocemu siri, odnosno ima puno vise razlicitih filozofija obrazovanja, te takvih skola, kao i puno vise razlicitih tipova skola, kao muzicka gimnazija, umjetnicka, plesna, smjerovi informatike, matematike, klasicni, ovi, oni, treba ozbiljnu reformu.
medutim moja paradigma nije da ce postojeci skolski sustav po dafaultu ostetiti svako dijete, te da je on u prosjeku gori od HS-a. odnosno ne vjerujem da HS sam po sebi garantira sretnije dijete i bolje obrazovanje.
e sad, druga razlika je u tome sto kome znaci dobro obrazovanje. ono sto za mene znaci odlicno obrazovanje (a takvo mi je cilj pruziti djetetu) bi na nacin HS-a (ako sam sve dobro pohvatala) bilo nama kao familiji u svakom pogledu jedna kompletna pretumbacija i paradigme i zivota, za koju u konacnici nisam sigurna da bi uopce imala smisla. posto ja ne mislim da je HS sam po sebi super, a skola sama po sebi zlo.
vec sam na pocetku pisala sto mene u sadasnjem sustavu gledano kroz prizmu moga djeteta smeta, te da bi u aspektima individualne poduke moje dijete u kognitivnom smislu prilicno profitiralo.
no gledajuci cjelokupnu sliku nase situacije HS nije rjesenje za nas.
mislim da je to zapravo bit. cini mi se da su na ovom topiku vecinom svi bili za kontrolirani HS kao mogucnost onima koji to zele, a to je ako sam dobro shvatila to, sto udruga drugi nacin i ti u njoj zelite.
a to da li ce se netko od nas odluciti za HS- kao jedinu opciju (posto svi mi manje vise dodatno poducavamo ili damo poducavati svoju djecu) ovisi prvenstveno o paradigmi.
i tu se slazem s tobom da gdje ima zelje, ima i nacina. uprkos drugacijoj i ekonomskoj situaciji i infrastrukturi u engleskoj i hrvatskoj.
drugo bi bilo kada bi HS postao moranje. onda stoje svi argumenti o novcima, poslu, ovom, onom.
dakle meni se kao kvaliteta ovog topika kristaliziraju dvije stvari:
razmisljanje o razlicitim paradigmama i / soba s pogledom u drugaciji pejsaz,
te
ohrabrenje onima koji se zele upustiti u HS.
gatto je pisao samo u kontekstu amerike, ne i nerazvijenih zemalja. a drugo je to kad te netko izrabljuje za jeftini rad ili kad radis sam za sebe, u cilju vlastitog dobitka, to je svakom jasno. i nemojte se zaboga odmah uhvatiti za najgore aspekte djecje produktivnosti/samostalnosti, biti majka/otac sa 14, pa nije to jedina stvar. neke stvari su bile i dobre prije, nije sve bilo samo lose a sad super. jel super da sad zene radaju izmedu 30. i 40., a nekad su izmedu 15. i 25.
hm :D. jel super da sad zene radaju izmedu 30. i 40., a nekad su izmedu 15. i 25.
naravno da su neke stvari bile dobre i prije, a sigurno su sve te stvari i dobre i lose bile takve s razlogom koji su odgovarali vremenu u kojem su se zbivale. pa su 13-godisnjaci radili u polju ili bilo gdje, jer se drukcije nije moglo prezivjeti, a ne zbog toga sto je neki psiholog ili tko vec rekao da je to dobro za djecu.neke stvari su bile i dobre prije, nije sve bilo samo lose a sad super. jel super da sad zene radaju izmedu 30. i 40., a nekad su izmedu 15. i 25.
imalo se 10-15 djece, ne jer su roditelji zeljeli svoje roditeljsko srce umnogostruciti, nego jer su djeca bila prvenstveno jeftina i dostupna radna snaga, a trecina ih je ionako umrla prije.
pa ako je prosjecni zivotni vijek bio 40 godina, a trebala si roditi 15-ro djece, pocela si sa 15.
a ako nekoga zanima, moze i potraziti price o tirolskoj djeci s pocetka 20-og stoljeca koja su u dobi od 4, 5 godina do 12, 13 po cicoj zimi danima hodala do bogate bavarske, cijelu zimu tamo radili razlicite poslove i vracali se u proljece kuci s nekom crkavicom. ako su prezivjela naravno.
i da nam ne bude dosadno, sto fali zenama koje radaju izmedu 30 i 40?
nismo dugo.
Sad sam ovo otkrila. Ali ja bi malo drugačije:i da nam ne bude dosadno, sto fali zenama koje radaju izmedu 30 i 40?
Što fali ženama koje rađaju između 40 i 50?
Bravo Beti
XBravo Beti
svaka sloboda, a da ne dođe do njene zlouporabe podrazumijeva odgovornost.
neke su stvari bile dobre i prije. i to je točno. al nemojmo tako olako odbacivati tekovine ovog vremena. koje više niti ne primjećujemo jer ih podrazumijevamo.
i opet se vraćamo na odgovornost. u vremenima kad su djeca bila praktički vlasništvo roditelja, bez nekakvih specijalnih prava (a to nisu bila tako davna vremena), bilo je divnih roditelja. a bilo je i onih manje divnih. takvi su i današnji roditelji. divni i oni malo manje divni.
i što zaboga miloga znače oni tečajevi o policijskim psima?
e da, čokolinu isto potpisujem.
ok, izmedu 30. i 70.
bome ifi opet predrasude, tete u vrtiću i daju i potiču zadatke
a i roditelji koji rade isto
Cvijeto, ja sam sigurna da ti i potičeš i daješ zadatke, i piješ s njima kavu od 16 sati i za tvoje se ja ne bojim.bome ifi opet predrasude, tete u vrtiću i daju i potiču zadatke
a i roditelji koji rade isto
Dođi fino kod mene u kvart, da te prošetam, pa da vidiš divote. I toga ima na svim ulicama Zagreba.
Klinci veliki, šake ko lopate, a samo sjede i šupaju na mobitele i prostače cijeli dan. A dide i tate obrezuju lozu, i rade, i sve, a ove puštaju, kao mulci, neka ih.
nisu to predrasude, pa kad vidis covjeka od 13 jel ga gledas kao dijete ili kao covjeka koji moze nesto napravit sam? vjerojatno kao dijete, klinca, plus to jos tinejdzera, adolescenta, di ces gore
sigurno ti ne pada na pamet osoba koja je sposobna brinuti se za sebe
a realno su sposobni, sa 13 su to vec odrasli ljudi prakticki
nemojte me sad kamenovati, ali mozete probat razmisliti o tome
evo, hoću. prvo što mi pada na pamet da bi u tom slučaju morali vratiti i životni vijek na staro
-ma dajte, ja prva nisam s 13 bila odrasla.nisu to predrasude, pa kad vidis covjeka od 13 jel ga gledas kao dijete ili kao covjeka koji moze nesto napravit sam? vjerojatno kao dijete, klinca, plus to jos tinejdzera, adolescenta, di ces gore
sigurno ti ne pada na pamet osoba koja je sposobna brinuti se za sebe
a realno su sposobni, sa 13 su to vec odrasli ljudi prakticki
nemojte me sad kamenovati, ali mozete probat razmisliti o tome
Bilo je cura u razredu koje su imale dečke i ljubili su se u pssssst usta , ali ja sam s 13 bila balava. Nisam bila ni besposlena, ni dokona, nisu mi izbijali zubi niti agresija, ali sam bila klinka...S 13 nisam vodila ni firmu, niti bila primabalerina, bila sam sa starcima i bilo mi je prelijepo... TAmo s 16, 17 su me starci preko ljeta uposlili kao tekliča za nekakvu firmu. I sjećam se prve plaće-crkavice. Meni je bila super.. I nije mi uopće trebala prije.
I opet s 30kusur i ja ko Krumpirić dođem ovdje na zidić gledati šta ekipa kaže
Mikka nečeš postat ništa popularnija na forumu sad kad te potpišem od slova do slova zadnjih nekoliko post-ova, al moram, dirnula si me u žicu i protresla mi kabanicu. I ja se nadam da će moj Š sa 13 godina biti puno zreliji nego prosječni 13 godišnjaci danas. Boli me briga jel drugačije vrijeme i jel sad in igrat playstation i jest mixanu hranu do 30e, mislim da je život prekratak da pola njega budemo tinejđeri. A obaveze i odgovornost (ne samo za vlastite igračke) mu planiram dati već kroz koju godinu, tipa skupljanje jaja, hranjenje životinja, branje voća i povrča...ja nekako brijem da on sa 18 mora biti dovoljno zreo da njegove odluke ne propitkujem previše, bilo to da želi studirati il da se želi vjenčati il da želi na Aljasku volontirat za šbkbmb organizaciju. Nek se nitko ne uvrijedi, al alergična sam na klince koji ne znaju komunicirat sa 18, zadubljeni su u igrice, naravno nastupi i totalna pobuna protiv roditelja (koje također prije nije bilo u tolikoj mjeri u kojoj je ona vidljiva danas) a o općoj obrazovanosti da ne govorim. Danas prosjećan klinac od 18 nije valjda pročitao 3 knjige u životu, a lektire koje su eto meni bile najbolji dio školovanja, rješavaju preko interneta. And so on...nisu to predrasude, pa kad vidis covjeka od 13 jel ga gledas kao dijete ili kao covjeka koji moze nesto napravit sam? vjerojatno kao dijete, klinca, plus to jos tinejdzera, adolescenta, di ces gore
sigurno ti ne pada na pamet osoba koja je sposobna brinuti se za sebe
a realno su sposobni, sa 13 su to vec odrasli ljudi prakticki
nemojte me sad kamenovati, ali mozete probat razmisliti o tome
rade li vaša djeca išta il to samo tuđa ne valjaju.
pa ja sam za to da je prva menga=prvo dijete :D
moja djeca nisu u toj dobi ali nadam se da ce raditi nesto s 13, ne visiti na fb-u i kompu i bit blesavi adolescenti
ne mislim na raditi kao zaradivati (za mene kao hs majku
ono, da se uce biti svoji ljudi
to svakako.moja djeca nisu u toj dobi ali nadam se da ce raditi nesto s 13, ne visiti na fb-u i kompu i bit blesavi adolescenti
ne mislim na raditi kao zaradivati (za mene kao hs majku
ono, da se uce biti svoji ljudi
zasto zivotni vijek, ne kuzim
zato što su nekad ljudi živjeli 40tak godina
nije bilo medicine i inih zala
ja bih da se moja djeca školuju; ali tko želi s 13 godina postati produktivan član društva, ima zemalja gdje djeca smiju raditi već u prilično ranoj dobi (referenca na tvoj raniji post)
+ produktivnost i kreativnost se mogu izražavati i za vrijeme školovanje
sori na oft
jeste vi radili s 13 (ja eto jesam s 15, a i ranije kad je trebalo, a svejedno sada visim na laptopu
S 15 mi nisu dali, ali jesu s 16 (mislim da je to bila donja granica za zapošljavanje sezonaca). Nisam morala, ali sam željela.jeste vi radili s 13 (ja eto jesam s 15, a i ranije kad je trebalo, a svejedno sada visim na laptopu
Lekcija koju sam izvukla iz tih srednjoškolskih vremena je bila da ipak treba steći nekakvu naobrazbu, jer sve je bolje od tog rada bez kvalifikacije...
onomad smo imali praksu već u 7. razredu, znači negdje s 13 godina smo
konkretno radili po cca tjedan-dva, jednom u tekstilnoj industriji, jednom na traci u plivi.
ni malo laki poslovi.
na prijelazu iz osnovne u srednju sam se svojevoljno zaposlila preko ferija da zaradim za jako željeno putovanje.
pa nije baš isto jel počneš visiti za kompom u 20oj 30oj ili 7-oj (u periodu dok bi trebao skakati, rasti, upijati svom snagom).
Cvijeto
Da se ispričam, čitala sam tvoj post ispod Krumpirićinog i pobrkala, pa sam te prozvala ni krivu ni dužnu.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom