Pokazuje rezultate 1 do 50 od 3421

Tema: Homeschooling?

Hybrid View

prethodna poruka prethodna poruka   sljedeća poruka sljedeća poruka
  1. #1
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,448

    Početno

    Citiraj Saradadevii prvotno napisa Vidi poruku
    Ono sto mi se cini najvaznije u tome sto govori o sadasnjem skolskom sustavu je to da je kreiran za neko drugo (proslo) vrijeme i da se temelji na prosvjetiteljskoj ideji uma; odatle podjela na akademske discipline (za one "pametnije i bistrije") i na zanatska znanja/vocational (za sve ostale).

    Svaka zemlja u svijetu ima isto vrednovanje znanja, jezik i matematika na vrhu, umjetnosti na dnu. Unutar umjetnosti, glazba i likovna umjetnost na vrhu, ples i drama na dnu, itd...

    On misli da takva paradigma onemogucava razvoj djece, osobito one koji upadnu u tu drugu grupu (neacademicara) i da nas opstanak ovisi o razvoju drugacijeg pristupa, emancipaciji ostalih znanja i vjestina i razvoju divergentnog misljenja.

    S ovim se slažem - školski sustav bolje funkcionira za akademski talentiranu djecu. Za njih je to još uvijek daleko bolje od OKK, osim ako, kao što sam već prije napisala, OKK ne znači dolazak najboljih mogućih profesora i učitelja u kuću. A to nije svakome dostupno, a donosi i neke druge probleme koje ću sada pustiti po strani. Imam kod kuće dva različita djeteta, vidim razliku između njih upravo u kontekstu ovoga što si napisala. To što si napisala artikuliralo je ono o čemu cijelo vrijeme u pozadini razmišljam, a to je da je OKK način obrazovanja prilagođen prije svega djeci koja nisu zainteresirana za akademske discipline i za onu koja pokazuju poteškoće u savladavanju školskih programa. Izlazak iz školskog sustava za njih je sigurno oslobođenje, čak i otkrivenje. Ali, to ne rješava sve probleme,jer postoji i ono poslije škole.

    Uzrok vrednovanja znanja kakvo postoji, po mome mišljenju, nije u neprilagođenosti školskog sustava, odnosno u tome što on dolazi iz nekog vremena, nego u funkcioniranju društva u cjelini, odnosno u potrebama tržišta rada. One su te koje diktiraju proces obrazovanja, a ne potrebe pojedinog djeteta. Što će u budućnosti postati dijete koje nije savladalo akademske discipline, to jest matematiku, jezike, zemljopis, povijest, biologiju, fiziku, kemiju...? Što može studirati? Unutar OKK može razvijati svoje talente na području umjetnosti i drugih vještina, a što mu/joj ostaje kao mogućnost zaposlenja? Mislim da ponovo ona zanimanja koja nazivaš "vocational". U tom kontekstu, OKK me se doima kao neko stakleno zvono ili čak geto, koje možda još i lošije priprema dijete za odraslu dob nego klasična škola. Promjene su (teoretski) moguće, ali one prije svega moraju dolaziti iz konteksta društva, a tada postaje svejedno obrazuje li se dijete doma ili u školi, jer promjena zahvaća i školu.

    Ostaju također i vrlo konkretni problemi, koji mogu zvučati banalno, ali prave razliku između mogućnosti i nemogućnosti. Rad jedan ili dva dana u tjednu, ne osigurava egzistenciju i nije pravo zaposlenje - to je više neko koketiranje s radom. Polazeći od sebe koja imam privilegirano radno vrijeme i mogu raditi od kuće, svejedno ne mogu odvojiti onoliko vremena koliko je potrebno da bih djeci zamijenila školu, da ne ponavljam sad sve što sam već napisala o znanjima i neznanjima koja bi utjecala na to. Bez obzira na dobro plaćen posao MM i moj, mi ne bismo mogli platiti dovoljno kvalitetne učitelje koji bi zamijenili one u školi. Moja kći ima učiteljicu koja s njom individualno radi i mi s njom dosta radimo oko zadaća, učenja, objašnjavanja, poticanja. Na drugi način radimo i sa sinom. Oboje imaju različite aktivnosti izvan škole (kod sina je to još jedna škola, glazbena ). Imaju punu kuću knjiga i svega ostalog pomoću čega mogu dodatno učiti. Okruženi su zanimljivim ljudima s kojima se družimo, koji svašta znaju. Koliko god možemo, nastojimo da putuju, idu na izložbe, koncerte, da vide i dožive mnogo toga. Već samo ta nadopuna traži puno angažmana, a i novaca. Odbaciti školu, značilo bi bitno povećati te troškove i odustati od svoga posla i karijere.

    Ok, to je u nekim slučajevima moguće i potrebno, no mislim da se u većini slučajeva mnogo više gubi nego dobiva. Škole ipak mnogo toga nude, od obrazovnog, do zabavnog i socijalnog sadržaja. Ima lošijih profesora, ali ima i jako dobrih i izvrsnih. Kad pogledam unatrag na moje školovanje, na cijeli niz divnih profesora koji su bitno obilježili moj život, na znanja koja sam dobila, prijatelje i druženja, ježim se od same pomisli na mogućnost da su mi mama i tata to uskratili i podučavali me u svojoj režiji.

  2. #2
    cvijeta73 avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2007
    Lokacija
    Rijeka
    Postovi
    11,735

    Početno

    Citiraj Zdenka2 prvotno napisa Vidi poruku
    Promjene su (teoretski) moguće, ali one prije svega moraju dolaziti iz konteksta društva, a tada postaje svejedno obrazuje li se dijete doma ili u školi, jer promjena zahvaća i školu.

    .
    cijeli post mi se sviđa, a ovo sam posebno istaknula jer cijelo vrijeme pokušavam ovako nešto sročiti, al mi ne ide

    jedino što mislim da zagovaratelji OKK smatraju da će pojedinci koji su obrazovani na drugačiji način biti nositelji te promjene društva. a ne oni školovani na klasični način, kojima je mogućnost kritičkog razmišljanja svedena na nulu. radi klasičnog, a možemo i tako reći - zatupljujućeg obrazovanja.
    ja se s tim ne slažem.
    jer za postojanje kritičkog razmišljanja, važan je društveno-povijesni kontekst, društvene prilike koje pogoduju razvoju kritičkog razmišljanja, a kroz povijest možemo vidjeti koja su to razdoblja bila. obično razdoblja ekonomskog prosperiteta, kad se razvija kultura, stvaralaštvo, filozofija itd.

  3. #3
    Ifigenija avatar
    Datum pristupanja
    Jun 2004
    Postovi
    4,570

    Početno

    Citiraj cvijeta73 prvotno napisa Vidi poruku
    cijeli post mi se sviđa, a ovo sam posebno istaknula jer cijelo vrijeme pokušavam ovako nešto sročiti, al mi ne ide

    jedino što mislim da zagovaratelji OKK smatraju da će pojedinci koji su obrazovani na drugačiji način biti nositelji te promjene društva. a ne oni školovani na klasični način, kojima je mogućnost kritičkog razmišljanja svedena na nulu. radi klasičnog, a možemo i tako reći - zatupljujućeg obrazovanja.
    ja se s tim ne slažem.
    jer za postojanje kritičkog razmišljanja, važan je društveno-povijesni kontekst, društvene prilike koje pogoduju razvoju kritičkog razmišljanja, a kroz povijest možemo vidjeti koja su to razdoblja bila. obično razdoblja ekonomskog prosperiteta, kad se razvija kultura, stvaralaštvo, filozofija itd.


    Koliko lakše je biti umjetnik ili znanstvenik ili čudo od djeteta u vremenima kad ima novca, sponzora i kulture, a koliko je takvih zatrto u vremenima kad je vladala glad, pa su talent trošili na to da uberu više jestivog bilja u šumi da prežive, ili u logorima ili ratovima...

    Dobra ekonomija je temelj svega.

    Mene zanima što mislite koliko su naše škole doprinijele našem (ne)radnom mentalitetu? Ja se ponekad pitam koliko veze ima ta ideja da staljigaš neku dvojku, ili peticu, znao ne znao, da dobiješ čitabu (a da se ni ne zapitaš što u tebi ostaje i kamo ideš) s našim poduzećima, političarima i time da je velik dio Hrvatske na bolovanju - jer je berba. Nema do domaćeg vina...

    I koliko ima veze to da hrvatski ljudi sjede u tim učionicama, nit što biraju, nit ih tko pita, nego sele od kabineta do kabineta s drugima, po nečijem programu, i slušaju i što im je previše i što im je premalo, i nema prostora za inicijativu i osobnost - nit nauče govoriti javno, nit vodit projekt, samo suho gradivo i uz to više puta istaknuta vještina svladavanja dosade... Nismo baš poduzetnički odgojili djecu... i ja se bojim da taj mentalitet osobne neodgovornosti (što te briga, sjedi i ponavljaj što ti kažu) kasnije formira isti taj tip neodgovornosti.

    Pa nam ministri cuclaju novce za svoje kuće i jahte - nitko im nije rekao da ne smiju; pa nam upravitelji javni poduzeća eto malo namještaju poslove, uglavnom kao da se naša elita ponaša točno kao treći b. Prepisat, pobjeć, prevarit,....

  4. #4
    jennifer_gentle avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2010
    Postovi
    2,627

    Početno

    Citiraj Ifigenija prvotno napisa Vidi poruku

    I koliko ima veze to da hrvatski ljudi sjede u tim učionicama, nit što biraju, nit ih tko pita, nego sele od kabineta do kabineta s drugima, po nečijem programu, i slušaju i što im je previše i što im je premalo, i nema prostora za inicijativu i osobnost - nit nauče govoriti javno, nit vodit projekt, samo suho gradivo i uz to više puta istaknuta vještina svladavanja dosade... Nismo baš poduzetnički odgojili djecu... i ja se bojim da taj mentalitet osobne neodgovornosti (što te briga, sjedi i ponavljaj što ti kažu) kasnije formira isti taj tip neodgovornosti.
    .

    Moje školovanje nije izgledalo ovako. A školovana sam u Hrvatskoj. Upravo u školi i na faxu sam svladala strah od govora u javnosti jer smo toliko puta nanovo i nanovo to morali raditi.
    A većina profesora je cijenila inicijativu, osobno mišljenje i kritički stav.

  5. #5
    Osoblje foruma krumpiric avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    6,835

    Početno

    Citiraj Ifigenija prvotno napisa Vidi poruku
    Koliko lakše je biti umjetnik ili znanstvenik ili čudo od djeteta u vremenima kad ima novca, sponzora i kulture, a koliko je takvih zatrto u vremenima kad je vladala glad, pa su talent trošili na to da uberu više jestivog bilja u šumi da prežive, ili u logorima ili ratovima...

    Dobra ekonomija je temelj svega.

    Mene zanima što mislite koliko su naše škole doprinijele našem (ne)radnom mentalitetu? Ja se ponekad pitam koliko veze ima ta ideja da staljigaš neku dvojku, ili peticu, znao ne znao, da dobiješ čitabu (a da se ni ne zapitaš što u tebi ostaje i kamo ideš) s našim poduzećima, političarima i time da je velik dio Hrvatske na bolovanju - jer je berba. Nema do domaćeg vina...

    I koliko ima veze to da hrvatski ljudi sjede u tim učionicama, nit što biraju, nit ih tko pita, nego sele od kabineta do kabineta s drugima, po nečijem programu, i slušaju i što im je previše i što im je premalo, i nema prostora za inicijativu i osobnost - nit nauče govoriti javno, nit vodit projekt, samo suho gradivo i uz to više puta istaknuta vještina svladavanja dosade... Nismo baš poduzetnički odgojili djecu... i ja se bojim da taj mentalitet osobne neodgovornosti (što te briga, sjedi i ponavljaj što ti kažu) kasnije formira isti taj tip neodgovornosti.

    Pa nam ministri cuclaju novce za svoje kuće i jahte - nitko im nije rekao da ne smiju; pa nam upravitelji javni poduzeća eto malo namještaju poslove, uglavnom kao da se naša elita ponaša točno kao treći b. Prepisat, pobjeć, prevarit,....
    IStina, ali mislim da je to do mentaliteta i prenošenja s koljena na koljeno. Ima kod nas vrlo vrlo kvalitetnih škola/studija (pogledaj samo MIOC i informatičke svjetske olimpijade)-pa eto, nemamo puno bogatih programerskih firmi. Rekla bi da ima tu elementata mediterana(jel baš moram danas?), balkana(mogu li to nekako lakše), katoličanstva (don't get mi wrong, ali tradicionalno se uspjeh u katoličkim društvima veže uz nešto negativno) i najviše elemenata pretvorbe, rata i siromaštva.
    Ne vjerujem da je puno društava u pretvorbi proizvelo pozitivne poduzetnike, prave vođe, intelektualce, znanje...u toj situaciji vlada "snađi se druže" parola, pa se snalaze oni kojima je urođeno/koji su odgojeni na način: prepisat, pobjeć, zahebat...pa moram priznat, to nisu osobito školovani ljudi, nitko nije cijenjen u svijetu znanja, voditelji javnih poduzeća obično nisu školovani kao radnici, političari imaju nekakve poludiplome...-tako da nema uzročno posljedične veze među školovanjem i
    poremećajima našeg društva.

  6. #6
    Ifigenija avatar
    Datum pristupanja
    Jun 2004
    Postovi
    4,570

    Početno

    Saradadevii - puno hvala na iscrpnom objašnjenju! Drago mi je za sve te ljude da su se mogli posložiti kako im odgovara! Jasno, uvijek postoji ova i ona situacija na koju se mora reagirati, ali tako je to u životu.

    Mogu samo reći - kako je lijepo u zemlji jake ekonomije, koliko više opcija. A onda s druge strane, imamo i mi ovdje prednosti, ali opet kako tko, kako gdje i kako kad...

    Svi plivamo kako najbolje znamo i umijemo tu gdje jesmo, i svatko od nas je zakinut ovdje ili ondje - i blagoslovljen negdje drugdje, pa valjda na tome moramo i graditi...

    Kae, drago mi je za vas - između redaka čitam da vam je dosta bilo teško tu u domaji, i da vam je sad kudikamo bolje!

  7. #7
    Osoblje foruma Kaae avatar
    Datum pristupanja
    May 2008
    Lokacija
    badgerella.com
    Postovi
    10,890

    Početno

    Citiraj Ifigenija prvotno napisa Vidi poruku
    Kae, drago mi je za vas - između redaka čitam da vam je dosta bilo teško tu u domaji, i da vam je sad kudikamo bolje!
    Skroz offtopic, ali cisto da pojasnim - nisam otisla sirota; bila sam cisto prosjecna. Ali za Hrvatske okvire. Financijski, istina, ovdje je neusporedivo bolje i lakse.

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •