Homeschooling?

[seni]

i saradadevii zanimalo bi me jos nesto:
posto si rekla da poznas jako puno home ed djece, da li medu njima ima onih koji studiraju prirodne znanosti (fiziku, kemiju, matematiku, mikrobiologiju i slicno) i to na jako dobrim sveucilistima?
kako je teklo njihovo obrazovanje poslije recimo desete, jedanaeste godine?

pitam zato, jer meni npr. nije tesko predociti obrazovanje bez onog sto ti zoves parametri skolskog sustava u smislu domace zadace, testa i slicno. tesko mi je predociti sustavno ucenje ovih gore navedenih predmeta, da zaista dobijes uvid i sirinu. iz moje paradigme.

[Saradadevii]

i saradadevii zanimalo bi me jos nesto:
posto si rekla da poznas jako puno home ed djece, da li medu njima ima onih koji studiraju prirodne znanosti (fiziku, kemiju, matematiku, mikrobiologiju i slicno) i to na jako dobrim sveucilistima?
kako je teklo njihovo obrazovanje poslije recimo desete, jedanaeste godine?

pitam zato, jer meni npr. nije tesko predociti obrazovanje bez onog sto ti zoves parametri skolskog sustava u smislu domace zadace, testa i slicno. tesko mi je predociti sustavno ucenje ovih gore navedenih predmeta, da zaista dobijes uvid i sirinu. iz moje paradigme.

Na tim jako dobrim sveucilistima, vecina djeca dolazi iz privatnih, fee paying skola (znaci 3500-5000 po semestru; tri semestra po godini, dakle, cijena sitnica)

Ima i onih is drzavnih skola, ali to je vise kao neki ukras za equal opportunities policy.

Akademski potencijal i postignuce za upis na takve fakultete su samo jedan stavka.
Druga stavka je mentalni stav koji se kroz te privatne skole dobije, a sto se ne dobije lako kroz drzavne: samopouzdanje, zelja za usponom na drustvenoj ljestvici, posebni predmeti kao na primjer retorika, upper class naglasak, osjecaj vlastite posebnosti i velicine.


Ne znam niti jednog Home Eddera koji je zavrsio na Oxbrigu, ali znam barem jednu mamu s Oxbridgea koja OKK

[seni]

Na tim jako dobrim sveucilistima, vecina djeca dolazi iz privatnih, fee paying skola (znaci 3500-5000 po semestru; tri semestra po godini, dakle, cijena sitnica)

Ima i onih is drzavnih skola, ali to je vise kao neki ukras za equal opportunities policy.

Akademski potencijal i postignuce za upis na takve fakultete su samo jedan stavka.
Druga stavka je mentalni stav koji se kroz te privatne skole dobije, a sto se ne dobije lako kroz drzavne: samopouzdanje, zelja za usponom na drustvenoj ljestvici, posebni predmeti kao na primjer retorika, upper class naglasak, osjecaj vlastite posebnosti i velicine.


Ne znam niti jednog Home Eddera koji je zavrsio na Oxbrigu, ali znam barem jednu mamu s Oxbridgea koja OKK

zasto se u drzavnim skolama engleske ne dobije samopouzdanje i zelja za usponom na drustvenoj ljestvici (ne razumjem sasvim sto bi to bilo taj uspon)?

da li poznas studente prirodnih znanosti na dobrim (ne moraju biti tipa oxbridgea) sveucilistima koji su biti HE?
ili opcenito HE ove koji se bave prirodnim i tehnickim znanostima?

odnosno, preciznije, ako ne nades statistike, cime se bave djeca HE kad odrastu? neka vrsta tvoje odokativne procjene?

evo ja se kako kaze zrinka vratila na temu.

[ina33]

zasto se u drzavnim skolama engleske ne dobije samopouzdanje i zelja za usponom na drustvenoj ljestvici (ne razumjem sasvim sto bi to bilo taj uspon)?

Pretpostavljam da je obiteljski to preneseno kao nevažno ili čak štetno (ovaj primjer koji je navela RozaGroza - nema se vremena za obitelj ako se uspinje na društvenoj ljestvici, a taj uspon bi bio definiran možda kao dobroplaćen posao koji ima zahtijevne sate).

[Saradadevii]

zasto se u drzavnim skolama engleske ne dobije samopouzdanje i zelja za usponom na drustvenoj ljestvici (ne razumjem sasvim sto bi to bilo taj uspon)?

da li poznas studente prirodnih znanosti na dobrim (ne moraju biti tipa oxbridgea) sveucilistima koji su biti HE?
ili opcenito HE ove koji se bave prirodnim i tehnickim znanostima?

odnosno, preciznije, ako ne nades statistike, cime se bave djeca HE kad odrastu? neka vrsta tvoje odokativne procjene?

evo ja se kako kaze zrinka vratila na temu.

Meni je trebalo barem desetak godina zivota ovdje, izucavanja britanske sociologije i prakse da to na kraju skuzim, taj engleski upper/upper middle class kulturni kapital i povlasteni polozaj od koljevke pa do groba.

Prije nekoliko mjeseci je na BBCju bio dokumentarac o skolstvu i depresivna nit cijelog programa je bila ta da vecina statusnih zanimanja (suci, lijecnici konzultanti, top pravne i bankarske firme i naravno, politika) je rezervirana za ljude koji su prosli public education, dakle, privatne skole.
Cini mi se da su rekli da se dvije trecine Houses of Commons i tri cetvrtine ili neki visoki postotak Houses of Lords sastoji od bivsih public school boys. Svi britanski premijeri unazad 40ak godina su bili Oxbridge obrazovani, i laburisti i konzervativci

Onda su snimali neke tinajdzere u jednoj takvoj prestiznoj privatnosj skoli u centru Londona, dob 17-18 godina, na satu retorike.
Njihova samouvjerenost, lakoca argumentiranja i govornistva su bili zapanjujuci.

Pitas kako se to dogadja, kako ovi u drzavnima to ne dobiju....
Vjerojatno podrijetlo igra neku ulogu, predmeti koje uce (tko jos danas uci retoriku u drzavnim skolama?), individualniji pristup.

Mali jedne moje bivse kolegice je isao u privatnu skolu i kada mu je palo na pamet da bi ucio ruski, nasli su mu uciteljicu ruskog. Pa mu je sljedece godine palo na pamet da bi ucio sanskrt , pa su mu i to omogucili.
Cijeli svoj skolski vijek je bio zainteresiran za jezike, povijest i drustvene znanosti.
Sada zavrsava cetvrtu godinu medicine
Sky is the limit...
Obrazovanje pomogne stvaranju tog osjecaja, ili odmogne.


Drzavne skole su post code lottery; ovise o kvartu. Ako je dobar kvart (ie. skupe nekretnine), vrlo je vjerojatno da su skole dobre. I obrnuto.
A upisuje se u njih po principu mjesta stanovanja.

Uvijek ima iznimaka, ali vecina djece nisu te iznimke.

Skolstvo je aparat moci u rukama vladajuce klase

[Saradadevii]

da li poznas studente prirodnih znanosti na dobrim (ne moraju biti tipa
oxbridgea) sveucilistima koji su biti HE?


ili opcenito HE ove koji se bave prirodnim i tehnickim znanostima?





odnosno, preciznije, ako ne nades statistike, cime se bave djeca HE kad
odrastu? neka vrsta tvoje odokativne procjene?

Nema nekih velikih statistika o tome, naravno, jer se Home ed djeca ne trebaju registrirati.
A i bolje da nema, jer bi se takvim statistikama moglo izmanipulirati na razne nacine.

U utorak sam o ovome pitala kolegicu koja vodi Shantaninu Home Ed history group i koja je osnivacica onog Otherwise kluba kojeg sam vec prije linkala.
Zove se Leslie Barson i aktivna je u promidzbi OKK po Europi i svijetu. Njezina home ed djeca su sada u dvadesetim i tridesetim godinama, tako da se ona sada posvetila facilitiranju autonomnog ucenja, organiziranju grupa itd..
Ovo sto slijedi su podaci koje mi je ona prenijela.

Kaze da je prije desetak godina netko napravio istrazivanje na malom uzorku od njih dvadesetak, o tome sto se dogadja s Home ed djecom u odrasloj dobi.
Skraceni zakljucak je da zavrse tamo gdje zele biti. Neki i na Oxfordu, neki ne zele na faks pa i ne idu na faks itd...

Spomenula je Home Ed kolege svojega sina i rekla da su svi na kraju se nasli tamo gdje su zeljeli; jedan je zavrsio na St Andrews (William i Kate campus ), njezin sin je proveo cetiri godine u Japanu, studirao na japanskom, sada radi na nekoj visokoj poziciji u civil service.

Ona taj fenomen da svatko zavrsi tamo gdje zeli, povezuje s fenomenom autonomnog ucenja. Dakle, ne treba biti vezano na OKK opcenito.

Imale smo vrlo zanimljivi razgovor na tu temu, ali o tome cu drugi put, moram se naspavati za sutrasnji dan