Homeschooling?

[Bodulica]

Ma daleko od toga da se djeca ne vesele ljetu, praznicima...ne bi mi bilo baš ni normalno da plaču za školom i odbijaju sve ove uživancije koje nosi naredni period

Osobno sam obožavala ljetne praznike, ali se svejedno sjećam da su mi nedostajali razredni prijatelji, slobodne aktivnosti i ostale sitne radosti, te sam ih često spominjala iako sam i na otoku gdje sam ljetovala imala svoje društvo i zanimacije.

Sjećam se kako sam i s uzbuđenjem čekala početak nove šk. godine, kupovinu knjiga, torbe i ostalog školskog pribora. Još mi je ostao u pamćenju miris novih udžbenika koje sam onda danim zamatala u nekakav šareni papir i iščekivanje ponovog susreta s društvom iz škole.

Primjećivala sam to i kod svoje djece, naročito kod kćeri, ali se taj odnos nekako promijenio prelaskom u srednju školu. Onaj entuzijazam se polako izgubio i sad samo vidim da ova moja jedva čeka taj zadnji dan. A nije loš učenik, naprotiv.

Sad su valjda dovoljno samostalni da se nalaze i druže van škole, a gradivo i obaveze im jednostavno nisu na listi prioriteta

[enela]

I još da nadodam, da sustav bi trebalo mijenjati. Ali to ne ide bez novaca. Tako dugo dok u nekim razredima sjedi preko 30 učenika, neke škole rade i u tri smjene, didaktička oprema je u puno škola nikakva, ne možemo očekivati velike promjene. Prije svega treba osigurati materijalne preduvjete.

[cvijeta73]

ja sam bila lijeni student , i nisam kritizirala profesore radi svojih ocjena. jer svaki ispit kod svakog profesora možeš naučit, nemojte reć da se ne može. al da je bilo loših profesora, a brate mili, bilo ih je itekako.
a i studij koji sam izabrala sam mrzila iz dna duše.
čak sam rekla da ću bilo što studirat, osim ekonomije.
i na kraju završila, radi viših razloga, baš na ekonomiji.
i tu je prestao moj entuzijazam za učenjem. do tada je bio na visini i nezatomljen, nije ga uspjelo ubiti 12 godina škole
tako da ima i toga.
srećom, sad radim zanimljiv posao, koji volim, tako da priča ima happy end

[Kaae]

S druge strane, ja zavrsila sto sam vise-manje htjela, ali radim bezvezan posao koji ne volim.

Do daljnjeg. No imam vise ciljeve trenutno.

[anamar]

jedan ispit ste pripremale nekoliko mjeseci?
koliko vam je trebalo da završite?

ok, malo karikiram. jer sam bila lijeni student, a najduže vrijeme koje sam potrošila za pripremanje ispita bilo je mjesec dana.
očito ima profesora koji traže više, zahtjevniji su. ali ako je prolaznost samo 8 %, moraju snositi dio odgovornosti, koliko i lijeni studenti.
tim više što spomenuta profesorica nakon objave podatka o prolaznosti u medijima, odjednom ima samo nelijene studente, pa su na slijedećem roku svi prošli.
ja ko sladja vidim sivo. ne crno ili bijelo.

[krumpiric]

jedan ispit ste pripremale nekoliko mjeseci?
koliko vam je trebalo da završite?

ok, malo karikiram. jer sam bila lijeni student, a najduže vrijeme koje sam potrošila za pripremanje ispita bilo je mjesec dana.

ovisi i o tome što si studirala
bome, anatomiju su vrlo vrijedni ljudi, ekstra vrijedni učili mjesec dana
a i neke druge stvari.

[Beti3]

Anatomiju za mjesec dana? Da, ako vrijedno učiš cijele godine. Patologija? Mjesec dana ne stigneš ni prsni koš. I tako dalje...
Ima studija i studija. Ali i znanja i "znanja". Odluka o količini i kvaliteti znanja je osobna.

[krumpiric]

Anatomiju za mjesec dana? Da, ako vrijedno učiš cijele godine. Patologija? Mjesec dana ne stigneš ni prsni koš. I tako dalje...
Ima studija i studija. Ali i znanja i "znanja". Odluka o količini i kvaliteti znanja je osobna.

pa baš to, ja jesam karikirala malo.

[anamar]

htjedoh reći da je meni nenormalna prolaznost od 8 posto. meni je to problematično.

ovo ranije je bilo karikiranje. dakako da ima fakulteta koji se lakše i brže završe. ali to ne znači da na tim fakultetima nema ljudi koji žele (na)učiti.

[puntica]

htjedoh reći da je meni nenormalna prolaznost od 8 posto. meni je to problematično.

na prošlom roku je prolaznost na ispitu kod mene bila 20%
zašto?
prvo, hrpa studenata se nije ni pojavila a nije ni odjavila ispit, pa program automatski računa da su pali. to je veliki dio tih 80% koji su kao pali

a ostali?! jad i bijeda (bila bi i gora prolaznost da to nije orvi rok pa su izašli svi najbolji studenti)
voljela bih kad biste jednom imali priliku vidjeti kako neki studenti dolaze na ispite. jer, ovako, ne biste vjerovali
možete zamisliti nekoga tko dođe na ispit a ne zna niti kako se točno zove kolegij? i ne zna odgovoriti na nijedno pitanje?!
na prošlom roku me jedna studentica totalno izbacila iz takta: nije ništa znala, NIŠTA od onoga što sam je pitala, pa se rasplakala i počela pričati o tome da ima strašnih obiteljskih problema i bla bla bla
rekoh, ok, mogu shvatiti i mogu oprostiti što nije napisala seminar koji je uvjet za izlazak na ispit.
ali mora mi bar nešto reći?! i pitam je nek mi kaže bilo što o onome što smo radili, nek mi nabroji teme, bilo što
ona ni to nije znala
pa, recite vi mene, biste li vi ikada izašli na ispit tako, da NIŠTA niste naučili?! ja znam da bih ja umrla od srama, ma, u biti ne bih umrla od srama nego to jednostavno nikada ne bih mogla napraviti.
a danas je studentima to postalo normalno - idem probat položit, ako uspijem super, ako ne, onda ću nešto naučiti za idući rok

[n.grace]

možete zamisliti nekoga tko dođe na ispit a ne zna niti kako se točno zove kolegij? i ne zna odgovoriti na nijedno pitanje?!
na prošlom roku me jedna studentica totalno izbacila iz takta: nije ništa znala, NIŠTA od onoga što sam je pitala, pa se rasplakala i počela pričati o tome da ima strašnih obiteljskih problema i bla bla bla
rekoh, ok, mogu shvatiti i mogu oprostiti što nije napisala seminar koji je uvjet za izlazak na ispit.
ali mora mi bar nešto reći?! i pitam je nek mi kaže bilo što o onome što smo radili, nek mi nabroji teme, bilo što
ona ni to nije znala
pa, recite vi mene, biste li vi ikada izašli na ispit tako, da NIŠTA niste naučili?! ja znam da bih ja umrla od srama, ma, u biti ne bih umrla od srama nego to jednostavno nikada ne bih mogla napraviti.
a danas je studentima to postalo normalno - idem probat položit, ako uspijem super, ako ne, onda ću nešto naučiti za idući rok

Vjerujem ti i znam kako ti je. Ni ja ne kužim kako tim studentima nije neugodno tako doći na ispit.

[Pinky]

wow već 60 stranica!
evo čitam ovih zadnjih par, mislila sam štagod reći, ali neću, nemam djecu školske dobi pa izgleda ni ne znam o čemu pričam....

[anamar]

pitam se je li za takav odnos studenata prema ispitima rezultat sustava u kojem je ocjena bitnija od znanja?

inače, mislila sam sam da je taj problem niske prolaznosti, zbog odustajanja od ispita, rješen bolonjom i pravilom max 3 izlaska na ispit.

[seni]

no mene sad zaista zanima, kako bi vi koji stalno upotrebljavate taj vec otrcani argument "ocjena bitnija od znanja".(i da se razumjemo govorimo ne o prvom razredu osnovne skole, nego o fakultetu), uredile da se sustav organizira bez neke vrste ocjenjivanja?
lijepo nam obrazlozite, kako bi to izgledalo.
kako cemo vrednovati, da je netko svaladao znanja, da je zreo za diplomu.
kako cemo zaposliti nekoga, baz da nam pokaze neke "certifikate", bilo koje vrste, koji nam daju neki uvid u znanja i sposobnosti.
ili cemo recimo zaposliti ljecnicu, pravnicu, strojara na brodu, kad nas on recimo uvjeri da je bas on ili ona prava osoba za to mjesto?

da li cemi i recimo nasu djecu dati uciteljicama u ruke, koje nam kazu da ocjene nisu bitne, te one u tom smislu nemaju nikakav certifikat, diplomu ili nesto slicno, ali su 100% sigurne, da su bas one prave. (ne znaci da to tako ponekad i ne bude tako, ali kako graditi sustav na takvim principima?)
da li cemo uvesti pokusaj pogreske i pokusaja, pa recimo svakih 2 mjeseca mijenjati uciteljicu?

naravno da ima i ljudi sa diplomom, koji nisu na visini zadatka, ali pobogu to je karakteristika svakog, ali svakog sustava, da ljudski faktor nije uvijek optimalan.
da li to sto postoji 10% ocajnih, kriminalnih roditelja, te 20-30% prilicno losih, stavlja roditeljstvo kao takvo u pitanje?

[Svimbalo]

no mene sad zaista zanima, kako bi vi koji stalno upotrebljavate taj vec otrcani argument "ocjena bitnija od znanja".(i da se razumjemo govorimo ne o prvom razredu osnovne skole, nego o fakultetu), uredile da se sustav organizira bez neke vrste ocjenjivanja?
lijepo nam obrazlozite, kako bi to izgledalo.
kako cemo vrednovati, da je netko svaladao znanja, da je zreo za diplomu.
kako cemo zaposliti nekoga, baz da nam pokaze neke "certifikate", bilo koje vrste, koji nam daju neki uvid u znanja i sposobnosti.
ili cemo recimo zaposliti ljecnicu, pravnicu, strojara na brodu, kad nas on recimo uvjeri da je bas on ili ona prava osoba za to mjesto?

da li cemi i recimo nasu djecu dati uciteljicama u ruke, koje nam kazu da ocjene nisu bitne, te one u tom smislu nemaju nikakav certifikat, diplomu ili nesto slicno, ali su 100% sigurne, da su bas one prave. (ne znaci da to tako ponekad i ne bude tako, ali kako graditi sustav na takvim principima?)
da li cemo uvesti pokusaj pogreske i pokusaja, pa recimo svakih 2 mjeseca mijenjati uciteljicu?

naravno da ima i ljudi sa diplomom, koji nisu na visini zadatka, ali pobogu to je karakteristika svakog, ali svakog sustava, da ljudski faktor nije uvijek optimalan.
da li to sto postoji 10% ocajnih, kriminalnih roditelja, te 20-30% prilicno losih, stavlja roditeljstvo kao takvo u pitanje?

Potpis uz dodatno pitanje-dajte meni, plavoj, objasnite što to točno znači "učim za ocjenu, a ne zbog znanja"?
Mislim, kako je to uopće moguće?
Ako mi je motiv samo ocjena, onda ustvari nisam ni naučila?
KAKO; o kako to ide?

[anamar]

Potpis uz dodatno pitanje-dajte meni, plavoj, objasnite što to točno znači "učim za ocjenu, a ne zbog znanja"?
Mislim, kako je to uopće moguće?
Ako mi je motiv samo ocjena, onda ustvari nisam ni naučila?
KAKO; o kako to ide?

da učiš za ocjenu i usput stječeš znanje.
a ne obrnuto, uživaš u stjecanju znanja, pa te usput negdje netko i ocjeni.

TAKO, o tako bi ja da to ide.

[anamar]

no mene sad zaista zanima, kako bi vi koji stalno upotrebljavate taj vec otrcani argument "ocjena bitnija od znanja".(i da se razumjemo govorimo ne o prvom razredu osnovne skole, nego o fakultetu), uredile da se sustav organizira bez neke vrste ocjenjivanja?
lijepo nam obrazlozite, kako bi to izgledalo.

uopće ne smatram da ocjene treba ukinuti, a još manje da ih treba ukinuti na fakultetima.
moje je mišljenje da je cijeli sustav obrazovanja (tu ne treba zanemariti ni utjecaj roditelja na djecu i na nastavnike, koji neobjektivno insistiraju na najvišim ocjenama, pa je krajem godine strašan pritisak, kako na djecu tako i na nastavnike) više orjentiran na ocjene nego na stjecanje znanja. ocjenjuje se sve i svašta, a u školama je prava poplava odlikaša, koji na nekim testovima ispadnu apsolutno nepismeni, što je nedavno objavljeno u tisku.
uz to, ocjena 4 u jednoj učinonici, u drugoj je učionici 3 ili 5.

ovo potonje, su uvidjeli i ljudi u sustavu. matura je, među ostalim uvedena da se znanje vrednuje u cijeloj državi po istim kriterijima/pitanjima.

a argument da je "ocjena bitnija od znanja" je jednako otrcan kao i onaj o školi kao idelanom okruženju za socijalizaciju.

još nešto, to što smatram da sustav ocjenjivanja nije dobar, ne znači da moram imati odgovor na to kakav bi on trebao biti. kad bi kritički sud ograničili samo na one koji nude i rješenje, gdje bi nas to dovelo?

ja ne znam, sto je uzrok nerada pojedinih studenta. prilicno sam sigurna da to nisu ocjene, vec nedostatka strukure, sustavnosti, respekta prema sebi, prema drugima i prema znanju. a toga sasvim dovoljno vidimo i na ovom forumu.
kada studentima dam plan na kojim korekturama trebaju sto pokazati, mogu biti prilicno sigurna da ih 30% nece donjeti nista od toga. i lagano mi se cini da ono sto je besplatno, nije uvijek adekvatno cijenjeno.

s ovim se slažem. s tim da mislim da je nedostatak strukture, sustavnosti i respekta, zastupljen i u školskom sustavu, iako želim vjerovati da je toga ipak manje nego u društvu, općenito. ono što sam htjela reći, kada sam ustvrdila da je ocjena bitnija od znanja, je to, što je dijelu studenata apsolutno nebitno, hoće li i koliko znanja usvojiti, pa izlaze nepripremljeni na ispit, jer nikad se ne zna, možda nekom sretnom okolnošću padne neka dvojčica.
jer bitan je prolaz/ocjena, a ne znanje.

[seni]

ja ne znam, sto je uzrok nerada pojedinih studenta. prilicno sam sigurna da to nisu ocjene, vec nedostatka strukure, sustavnosti, respekta prema sebi, prema drugima i prema znanju. a toga sasvim dovoljno vidimo i na ovom forumu.
kada studentima dam plan na kojim korekturama trebaju sto pokazati, mogu biti prilicno sigurna da ih 30% nece donjeti nista od toga. i lagano mi se cini da ono sto je besplatno, nije uvijek adekvatno cijenjeno.

[RozaGroza]

Mislim da na faksu treba bit ocjena, u dobu od 18 nadalje mladi su već sposobni, večina valjda, nositi se sa sustavnom ocjenjivanja.

[Kaae]

Iako nemam nista protiv sustava ocjenjivanja, u smislu da ne znam koji bi bio bolji i opcenito ne smatram da ga se trebamo rijesiti, moram priznati da ima ispita koje sam polozila samo zbog ocjene, odnosno prolaznosti.

Nema teoretske sanse da sam zeljela nauciti svih 45 i vise predmeta koje sam polozila da bih dosla do diplome i da su me svi zanimali. Neke sam, evo onako najiskrenije, naucila dovoljno selektivno da bih bila sigurna da cu proci kad me netko bude pitao. Nakon tog ispita, procitano sam spremila u zakutak mozga zvan recycle bin i nista od tog znanja vise nema. I to mi je ok. Jednako tako sam napravila s onim spomenutim racunovodstvom.

[Mikkin]

Zdravlje Sve

Mikkin md, ako smem.

Isčitah svih 60 stranica u cugu, svaka čast svima, vrlo ste mi simpatične, i sa muške i sa neforumaške i sa introspektivne strane.

Ja bi da pojasnim naš slučaj i kroz njega džarnem niz stavki u dosadašnjoj raspravi, a i da aludiram možda na jedno konstruktivno rešenje.

Dakle ovako: Homeschooling, Unschooling, Čćschooling, svejedno - bitno je da nije system schooling. Svi se slažemo da nije bajan, lično ne verujem da će se u dogledno vreme suštinski poboljšati, a da kockarski molim Svetog Wikija da nam udeli one retke izuzetke, cancel. Ono što meni u sustavu dodatno smeta, a da nije do sada eksplicitno pomenuto, jeste endemično potcenjivanje tj. ograničavanje dečijih kapaciteta, meta-ideološka indoktrinacija (ona ambijentalna, najgora, pojasniću), i kognitivna kakofonija (da se ja pitam, predavao bi samo metodologiju, retoriku i interdisciplinarnost - sve ostalo su činjenice.)

Ono što ćemo mi pokušati, u ovoj prelaznoj, šestoj Feđinoj godini, jeste jedan malo drugačiji model, koji pobija dosta gorenavedenih kritika, ali otvara naravno prostor i za nove.

Ideja je da se oformi jedan Alternativni obrazovni kružočić, nazovimo ga AOK, u kojem bi nekoliko porodica, a minimum 5, nakon detaljnog upoznavanja i uz svestranu saglasnost, rotiralo podučavanje dece na dnevnoj bazi u okviru nedeljnih ciklusa, a sve na osnovu individualnih kvaliteta i spoznanja roditelja, bilo formalnih ili neformalnih.

Na primer, razumemo se nas recimo 6-7 familija sa decom približnog uzrasta (naša imaju 5, 3 i minus 2 nedelje), pa uskladimo nekako ‘raspored časova’. Ponedeljak, svi kod mene na francuski, šah, fudbal, retoriku (sic), fotografiju i igračke iz celog sveta; utorak, svi kod drugog, na karikature, stripove, stolarstvo, stoni tenis, obijanje katanaca i tehnike doskoka; sreda, svi kod trećeg, na sintisajzer, photoshop, biciklijadu, voćarstvo ili štagod – ideja je znači da deca odrastaju u probranom a ne sistemski nametnutom okruženju, da im se iz sveg srca pruži svestrana edukacija u skladu sa njihovim realnim, a ne društveno-kategorizovanim mogućnostima, da se uz konstantnu, neobaveznu ponudu novih ideja prirodno zaraze zdravim razmišljanjem i voljom za znanjem. Erudicija, alhemija, kreativnost, pragmatičnost, savremenost, uz zdravu nesektašku hranu i inspirativno odabranu zabavu, bez histerija, pomodarstva, Holivuda, Diznija, televizija. U školu ih, dakle, uopšte ne bismo ‘davali’, a vremenom bismo angažovali dopunske, specijalizovane stručnjake, već po potrebi i afinitetima. Svaki roditelj ima obavezu da svu decu animira jedan dan u ciklusu, ostalim danima je slobodan, i tako u krug. Nešto kao edukativni co-op, ali trajniji i svrsishodniji.

Par dodatnih komentara, a i da skratimo analizu:

Mi fakat spadamo u manjinu kojoj klasičan model svakako ne bi odgovarao (2 fiksne adrese u 2 antagonistički nastrojene države, nepredvidivo radno vreme i lokacija, pragmatična averzija prema dominantnom sistemu vrednosti) i ovo je svakako individualno rešenje. Regulacija celokupnog sistema me ne interesuje, da prostite, molim samo da nas tolerišu kao diskretni izuzetak, i.e. da nas ne hapse kad je najlepše. “Ne postoji ništa što jedan normalan razgovor ne bi mogao rešiti”, k’o sto me citira md. Ako ne reši, zbogom đaci, nek nas uvek traže ‘na onoj drugoj adresi’.

Pride, čini se da će i našim klincima ovaj sistem pasati, ili smo ih možda mi (ne)svesno preformatirali za tako nešto. Kad se osvrnem na anegdote iz svoje i iz njihovih biografija, ovakav razvoj situacije me uopste ne čudi, al mi se opet čini da je ideja o ovakvom modelu obrazovanja meni relativno nova, čak i prirodna. Uopšteno gledano, mislim da odluku o HS/US/ČĆS-ovanju treba doneti tek koju godinu pred predviđeni početak formalnog školovanja, po karakteru deteta i po specifičnosti okruženja u datom trenutku, a svakako ne unapred, npr. u trudnoći. Do tada, probati formirati individualno, freestylersko razmišljanje deteta i ojačati mu imuni sistem, lični i intelekutalni - što je i suštinski cilj AOK-a, pa sve i da na kraju završi unutar sistema.

Što se organizacije tiče – nikad rasterećenije, obaveza roditelja je samo 1 celi dan u nedelji (što bi ionako radili vikendom, npr.)

Lokacija, prevoz – nebitni, rotirali bi i razvoženje, čak i pazarili neko zajedničko vozilo, a ’nastava’ se odvija bilo gde, u stanu o 30m2, u kući od 300 ili na terenu.

Troškovi - minimalni, čak mogu biti i dopunjeni priključivanjem druge dece na pojedinim aktivnostima, ko npr. one ’Otherwise’ akcije iz Londona.

Širina programa: trudimo se, ono što ne znamo angažujemo sa strane, poenta je da klinci prirodno zavole stvari i da ljubav prema znanju stvori motivaciju koja stvara uspeh koji pospešuje motivaciju koja diže samopouzdanje koje garantuje širi uspeh, itd.

Kontrola sistema: kakvu god i kad god žele, samo da deca to ne dožive kao kontrolu.

Integracija sa ‘sistemskom’ decom: objasniti i jednima i drugima im razliku između 2 vrsta školovanja, zaštititi pozitivnu individualnost i obezbediti što češće druženje tokom vanrednih/uličnih/kompatibilnih aktivnosti.

Viši nivoi obrazovanja i zapošljavanja: “Nema ništa što jedan razgovor ne može rešiti”, jelte. (Ja sam npr. administrativnom greškom krenuo sa 5g u osnovnu, i u svakoj od 9 narednih školskih institucija na 3 kontinenta sam morao ih ‘ubeđujem’ da me prime tako mlađanog. Na kraju sam završio faks sa nepunom 21-om, a za prvi posao (vrlo tražen i plaćen) me nisu ni pitali za ćetap, opet smo samo popričali. Zadnjih 8 godina snimam filmove, potpuno samouk, opet nikog ne interesuje okle mi znanje. Poslednje 3 godine čak i drzim predavanja po belom svetu, i opet svi preduslovi padaju u vodu kad vide šta im nudim.)

Stručna specijalizacija za tehničke ili sistemski-zavisne nauke, ko bude hteo: postrožujemo kriterijume, adaptiramo se i integrišemo u sistem, nema problema.

Verovatnoća personalnog i funkcionalnog usaglašavanja čitavog AOK-a: e tu bismo molili za malo iracionalno karmičkog, ako može, a i pročuće se brzo, uzdamo se u prijatna iznenađenja.

Voilà, to bi bilo otprilike to, nadam se da sam bio jasniji od md.

Iako imam par saboraca (da ne kažem ‘branitelja’) na umu, nismo još probali da organizujemo Kružokiste ni na jednoj ni na drugoj adresi, pa evo neka ovo bude prvi javni poziv – javite se ovde ili na PP (jel se tako kaže?), u Lijepoj vašoj smo ceo juli i deo avgusta.

Kao dokaz mojih iskrenih namera, spreman sam, eto, da žrtvujem čak i periferiju Beograda za centar Zagreba, ako se kod vas okupi komplementarnija ekipa.

[the enchantress]

Hej Mikkin md-u, hvala ti na ovom postu. Ne mogu ti poslati pp iz nekog razloga stoga se ovdje javljam da smo mi zainteresirani za udruživanje. Moja ima 2, pa s vašim od 3 možda bude dobra kompa.
Područja doprinosa: rano savladavanje engleskog jezika i ostalo učenje engleskog, Prezi za prezentacije, zajedničko vrtlarenje za početnike u našem novom vrtu (ja uključena), kuhanje đemova,pravljenje picklova, spravljanje domaćeg jogurta, maslaca, yoghurt cheese-a i inih điđa iz indijske kuhinje, a možda se nađe i još ponešto.

[Pcelica Mara]

opet nikog ne interesuje okle mi znanje.

Mada postoji čitav niz zanimanja kod kojih je ovako nešto nemoguće.
I postoji dosta poslodavaca koji traže nekakve dokaze o znanju prije zapošljavanja.

Ali ok, moguće je i da će se sva nekonvencionalno obrazovana djeca baviti nekim privatnim, umjetničkim ili sličnim poslovima u kojima nikome neće trebati dokazivati svoje znanje.

Btw, meni (oporbi) uopće ne trebaju dodatna objašnjenja.
Ja (kao i većina oporbe) samo želimo istaknuti da bi potpuno ukidanje kontrole školovanja otvorilo vrata masovnom uskraćivanju obrazovanja djeci roditelja koje ne zanima HS, jednako kao ni obrazovanje općenito.
Ali eto, ovaj topic je baš dobar primjer koliko je teško objasniti neki svoj stav, čak i pametnim odraslim ljudima.

[RozaGroza]

Ja (kao i većina oporbe) samo želimo istaknuti da bi potpuno ukidanje kontrole školovanja otvorilo vrata masovnom uskraćivanju obrazovanja djeci roditelja koje ne zanima HS, jednako kao ni obrazovanje općenito.

Činjenica da sa knjigom možeš ubit čovjeka ne znači da su knjige loše nego da ima pokvarenih ljudi koji će u svakoj situaciji nači priliku za nešto loše. Vjerujem da bi te neke povremene kontrole (koje se ne sastoje od ispita niti se baziraju na kurikulumu) mogle dobro pokazati koji se ljudi bave svojom djecom i pomažu im u obrazovanju, a koji ih zanemaruju i zloporabe zakon.

[RozaGroza]

The Enchantress mogu se ja prijavit za HS kod tebe, ovo s jogurtima i maslacima je točno ono što mi treba! Iako sam krenula sama sa knjigama pa ćemo vidjet gdje će me to odvest. Imaš neke savjete apropo home-made mlječnih stvari, uglavnom sira, jogurta itd? Ili neku knjigu koju bi svakako trebala naručiti? Može i na pp ako nije problem - HVALA!

Mikkin d super tekst, iako ja mislim da je i Mikka sasvim jasno iznjela cijelu situaciju i argumente, to samo "oporbi" treba dodatno objašnjenje

[Ifigenija]

The Enchantress mogu se ja prijavit za HS kod tebe, ovo s jogurtima i maslacima je točno ono što mi treba! Iako sam krenula sama sa knjigama pa ćemo vidjet gdje će me to odvest. Imaš neke savjete apropo home-made mlječnih stvari, uglavnom sira, jogurta itd? Ili neku knjigu koju bi svakako trebala naručiti? Može i na pp ako nije problem - HVALA!

Mikkin d super tekst, iako ja mislim da je i Mikka sasvim jasno iznjela cijelu situaciju i argumente, to samo "oporbi" treba dodatno objašnjenje

Ljudi, pa ovo je apsurdno! Da od svih tekovina civilizacije i uopće ideala obrazovanja jedan od HS predmeta bude jogurt i maslac! Ljudi, jogurt napravite tako da uzmete jogurt, ugrijete dva litra mlijeka, ulijete u zdjelu od krastavaca (opranu), omotate krpom i pustite 12 sati da kulture odrade svoje. Kupiš onu kulturu koju želiš, i imaš je. Bonus - prođi štapnim mikserom da dobiješ rijedak, tekući jogurt. Maslac - tuci slatko vrhnje dok ne postane maslac (mikserom). Najbolje automatiše, onim mikserom koji sam miksa - dok čitaš nešto pametno.

Možeš ići u pet škola i dalje znati napraviti jogurt.

Ubijte me ako ja kužim ovaj obrat.

[Svimbalo]

Ljudi, pa ovo je apsurdno! Da od svih tekovina civilizacije i uopće ideala obrazovanja jedan od HS predmeta bude jogurt i maslac!

Možeš ići u pet škola i dalje znati napraviti jogurt.

Ubijte me ako ja kužim ovaj obrat.

A ovdje se slažemo, skroz.

[Ifigenija]

A ovdje se slažemo, skroz.

[n.grace]

Ljudi, pa ovo je apsurdno! Da od svih tekovina civilizacije i uopće ideala obrazovanja jedan od HS predmeta bude jogurt i maslac! Ljudi, jogurt napravite tako da uzmete jogurt, ugrijete dva litra mlijeka, ulijete u zdjelu od krastavaca (opranu), omotate krpom i pustite 12 sati da kulture odrade svoje. Kupiš onu kulturu koju želiš, i imaš je. Bonus - prođi štapnim mikserom da dobiješ rijedak, tekući jogurt. Maslac - tuci slatko vrhnje dok ne postane maslac (mikserom). Najbolje automatiše, onim mikserom koji sam miksa - dok čitaš nešto pametno.

Možeš ići u pet škola i dalje znati napraviti jogurt.

Ubijte me ako ja kužim ovaj obrat.

Ubijte i mene.

[Ifigenija]

Ubijte i mene.

[the enchantress]

Baš ste me jako začudile!

Znam da predmeta koji se zvao domaćinstvo odavno nema u našem obrazovnom sustavu, no to ne znači da našoj djeci on nije potreban. I dok se izvedbeni plan navedenog predmeta prije 20ak godina fokusirao na tada bitne vještine, tko kaže da se u današnje vrijeme u sklopu njega ne može učiti raditi jogurt, maslac, zdravi đemovi, obrezivati voćke, umijesiti kruh i sl. - sukladno interesima samoga djeteta.

Mišljenja sam da bi bilo dobro da pročitate ovaj teks o Pedagoškom pluralizmu u zemljama u tranziciji koji se jednim dijelom osvrće upravu na tu problematiku.

http://bib.irb.hr/datoteka/379617.Matijevic_alternativa2.pdf

[Beti3]

Mikkin, jako lijep post. I sigurna sam da bez problema u Ministarstvima školstva toleriraju izuzetak, pa ma kako bio diskretan ili ne. Zar nisu i tamo pametni ljudi? Ako dozvoljavaju HS npr. na jedrilici na putu oko svijeta (ili kud god) mislim da će i vaš ovako argumentiran razlog. I neće vas tražiti ni na kojoj adresi.

Uostalom i sam si napisao da ste spremni na prilagodbu i ulazak u sustav ako vidite da će to djeci trebati.

Uživajte u HS dok su mali, kasnije će oni sami reći što žele, a kad imaju ovakve gene, i želje će biti prave. I želim vam da uspijete.

[kli_kli]

Romi u Srbiji cesto izbegavaju cak i osnovnu skolu (ne ulazim u razloge, za ovo nisiu bitni). Dolaze na "razredni ispit", tj. ispite na kraju godine, da bi izbegli placanje kazni (dovoljno je da se deca prijave, mozda cak i da se samo pojave).
Moja mama radi u osnovnoj skoli u selu pored Beograda, redovno im se desavaju takve stvare.
Ko kaze da u Srbiji ne postoji homeschooling? :D

Eto, da znate da se moze nekaznjeno proci i da se ne ide u skolu... osnovnu... Ako ocene nisu bitne, onda ni ti ispiti ne bi trebalo da (vama koji bi se eventulano za to odlucili) budu bitni.

Mikkin, tvoj AOK je u sustini slican onom sto je Saradadevii opisala - nacin na koji oni u UK obrazuju decu...

[Pinky]

pčelice, lip post, potpis.

[jennifer_gentle]

potpis na ifigeniju.

[Pinky]

strašno mi je bilo bitno napravit tapiseriju ili izvesti goblen. nikad u životu mi više nije palo na pamet to napravit. niti će.
a od jela smo ionako imali samo palaćinke, pudingi rižu na mlijeku, od "prave spize" smo pohali šnicele i pržili pomfrit.
ne znam di bi bila bez tih znanja danas...

[the enchantress]

strašno mi je bilo bitno napravit tapiseriju ili izvesti goblen. nikad u životu mi više nije palo na pamet to napravit. niti će.
a od jela smo ionako imali samo palaćinke, pudingi rižu na mlijeku, od "prave spize" smo pohali šnicele i pržili pomfrit.
ne znam di bi bila bez tih znanja danas...

Vjerojatno nisi pročitala linkani test prije komentiranja.

Kao što sam navela u svojem ranijem postu - tadašnje domaćinstvo je bilo fokusirano na neke određene vještine toga doba. Današni izvedbeni plan se može baviti drugim vještinama prijeko potrebnim za vrijeme u kojem živimo, određenu životnu sredinu te onima za koje dijete pokazuje interes.

[Ifigenija]

Vjerojatno nisi pročitala linkani test prije komentiranja.

Kao što sam navela u svojem ranijem postu - tadašnje domaćinstvo je bilo fokusirano na neke određene vještine toga doba. Današni izvedbeni plan se može baviti drugim vještinama prijeko potrebnim za vrijeme u kojem živimo, određenu životnu sredinu te onima za koje dijete pokazuje interes.

Jogurt napravljen doma da je baš potreban i to prijeko u ovim vremenima?

Mislim da se ovdje malo previše nekritički preuzima američko iskustvo.
Oni se čudom čude domaćim palačinkama i da se salsa lagano složi doma, pa se tom čude ko pura dreku i pišu na netu kao da su otkrili hm... Ameriku. Kod nas još svaka poštena žena pa bila i direktorica Plive kuha doma pod normalno, a nerijetko i radi marmeladu iz gurmanskih razloga i naša djeca su vidjela domaće palačinke na redovnoj bazi. Kod nas to nije issue. Nama treba više poduzetništva, kvalitetnih gospodarstvenika, pravnika, ako hoćeš građanske hrabrosti. bolje bi bilo da djeca sjednu i čitaju biografije uspješnih poslovnih ljudi i kako stvoriti jaku privredu od toga da ih se uči tom nesretnom jogurtu, šniclama ili bilo čemu. Taj tip homeschoolinga mene bi zanimao za moju djecu.

I mislim da je youtube sasvim dovoljno domaćinstvo (ili bilo što drugo na svijetu). Pustiš djetetu i zna. Ne trebaš ga dati što kaže Cvijeta nekom u ruke da ga individualno masira.

I Rosa jel ti homeschoolaš sebe po pitanju sira ili Špiru? Okej, samoodgoj je važan, i cjeloživotno obrazovanje, ali ja sam mislila da mi pričao o obrazovanju djece. Abecede mačkaprede, strane svijeta i to...

[RozaGroza]

Jogurt napravljen doma da je baš potreban i to prijeko u ovim vremenima?


I Rosa jel ti homeschoolaš sebe po pitanju sira ili Špiru? Okej, samoodgoj je važan, i cjeloživotno obrazovanje, ali ja sam mislila da mi pričao o obrazovanju djece. Abecede mačkaprede, strane svijeta i to...

Sad sebe da bih kasnije mogla njega. Uostalom vjerujem da se ući cijeli život, i vjerujem da je jako važno da živim život tako da taj jogurt napravim sama za svoju obitelj i ne ovisim o nikom da bi ga imala, a ti vjeruješ da trebaš ućiti toliko da imaš dovoljno novaca da kupuješ taj čuveni jogurt od ko zna kojih proizvođaća, koji ti btw. lažu da je to super zdravo i ne govore ti što sve stavljaju unutra - ukratko, truju tebe i tvoju djecu.
A ako uzmemo u obzir da večina naše djece neće bit lumeni koji će mjenjati svijet, što je to važno i prijeko potrebno u današnjim vremenima? Završen faks, poso na nedoređeno da bi bili kreditno sposobni, koja kinta u đepu da bi mogli skoknut do Konzuma kupit što nam fali u špajzi, ušteđevina za ljetovanje i skijanje?
Uostalom "vi" koje dajete dijete u školu dajete ga cijeloj paleti individualaca i skupina da ga masiraju, a sve da bi večina od te djece nakon 20 godina školovanja našli poso da crnče u nekoj firmi od 08-16 i živjeli za 2 tjedna gdišnjeg preko ljeta. I to sve jer ne vjerujete da postoji i drugačiji izbor. A ja ću birati tko i kada će "masirat" moje dijete, u suradnji sa njim. Taj izbor vi svojoj djeci ne dajete, nego ih gurate sa 6-7 godina u neki sistem koji od njih želi izmodelirat jednu te istu osobu, ona koja će pokrečat državnu ekonomiju, i koja, ruku na srce, kao individua i nije previše važna.

n.grace kako sam već rekla ja pišem jer vjerujem u HS i nadam se HSat svoje dijete, vjerujem u ljudska prava i moje pravo da umjesto države, ja određujem što je važno za moje dijete sukladno sa njegovim mogučnostima i afinitetima. Ti si tu da bi "meni" govorila da sam u krivu. A bila ja u krivu ili ne po tvom, moje je ljudsko pravo da svoju djecu uputim putem kojim ja smatram da bi trebali ići, jer to su moja djeca a ne državna. Još ne tako davno ovaj je koncept bio nešto što se podrazumjevalo, a kako svijet ide ćini mi se da ćemo za stoljeće-dva muku mučit da uopće sudjelujemo u odgoju svojeg djeteta - sve važne odluke donosit će država kako bi se djeca što bolje asimilirala u njihov sistem.

[Pinky]

Sad sebe da bih kasnije mogla njega. Uostalom vjerujem da se ući cijeli život, i vjerujem da je jako važno da živim život tako da taj jogurt napravim sama za svoju obitelj i ne ovisim o nikom da bi ga imala, a ti vjeruješ da trebaš ućiti toliko da imaš dovoljno novaca da kupuješ taj čuveni jogurt od ko zna kojih proizvođaća, koji ti btw. lažu da je to super zdravo i ne govore ti što sve stavljaju unutra - ukratko, truju tebe i tvoju djecu.

sad ti polovično čitaš. odakle si iščitala da ifi vjeruje da treba učiti toliko da ima dovoljno novaca da kupi jogurt?
pa žena vam je dala recept i za jogurt, maslac i za vrhnje, mogli bi kod nje na homeschoolanje kako to raditi a ne ovdje tvrditi nešto sasvim stoto - da je briga samo za zaradit novac za jogurt a ne što je u njemu.

moja mater pravi jogurt od stoljeća sedmog. i to je tako jedna jednostavna radnja da ne znam čega ste se uhvatili...
moja baba je pravila maslac (najbolji na svijetu) tako da je uru- dvi "mela" mlijeko tj. mlatila po njemu.
strašno teško za naučiti. gledala sam je jednom mjesečno kad bi otišli kod nje kako radi maslo. ne sa željom da naučim, već da ga se prva dokopam.
a da mi sad netko nabavi stap i mlijeko, bez beda bi ti napravila maslac.
i gdje su tu djeca, na kraju krajeva? pravite li od njih mljekare ili ?
ova tema je fakat otišla u kupusić.

[Pinky]

nisam, sori, kasno mi je za linkove...

[jennifer_gentle]

To su, po meni, životne vještine koje se uče onako usput, po potrebi. Za naučiti spohati šnicle trebalo mi je 10 min. Za umijesiti kruh isto toliko. Neš ti kurikuluma.

[Pcelica Mara]

Ajde da i ja potpišerm Ifi.
Ubijte i mene ako mi je jasno zašto bi dijete trebalo znati praviti marmeladu ili jogurt.
I koliko je to uopće primjereno za dječju dob (kod pravljenja marmelade postoji mogućnost opeklina, treba miješati do iznemoglosti itd.).
Da ste naveli neki drugi primjer pa ajde.
Ali ovo je gluplje i od onog motanja sarme koje smo do sad vrtili

Btw Roza, pokušavam shvatiti kako bi se nekoga moglo ubiti knjigom. Imam doma Jardasovu Ihtiofaunu, moja najveća knjiga , i sve je zagledam, ali nikako da dokučim kako bi s njome mogla nekoga umlatiti.

[flopica]

jennifer ja tebe potpisujem
vezano za pravljenje kojekakvih slastica, kruhova i sl.
u svom životu nisam prije dvadesete napravila ništa, osim namazanog kruha
moja mama nije smatrala da mi je to potrebno znati prije nego bude stvarne potrebe,
i tako i bi...
ono što danas kuham je sasvim jestivo

mikkin dečko mi je pravo osvježenje na ovoj temi, moram priznati

[n.grace]

Da ste naveli neki drugi primjer pa ajde.
Ali ovo je gluplje i od onog motanja sarme koje smo do sad vrtili

:D
I koje su to prijeko potrebne vještine za vrijeme u kojem živimo, a tiču se domaćinstva?

[Pcelica Mara]

Mislim da je za naučit kuhati dovoljno otići na studij izvan mjesta stanovanja
Ja sam tu vještinu svladala u Zagrebu tijekom studija.
Uostalom, ako znaš čitati znaš i kuhati, a barem se danas lako dođe do svakakvih mogućih recepata.

[Mikkin]

Maro, jeste da ima zanimanja gde će ti tražiti poreklo znanja, ali romantično se nadam da ih ima više gde je to POREKLO nebitno. Obrati pažnju i na sopstvenu formulaciju, „neki poslodavci traže DOKAZE o ZNANJU“. Ako ZNAMO, dokazaćemo. Koja institucija je u današnje vreme toliko ozbiljna da bi joj se verovalo na pečat, političke stranke na stranu?

Roza, ovde nema ni pozicije ni opozicije. Problem je u suštini razumevanja, a ne na kačenju za detalje i na hipotetičke ombudswomanske brige. Ko zna kako će se ova ideja razvijati, ali Romi i anarhija svakako nisu tema mog predloga, a domaći jogurt nije zamena za matematiku, nego za fast food gablec, i bukvalno i metaforično.

Ja sam Enchantressin jelovnik shvatio s jedne strane kao iskreni poziv na domaćinsko druženje, a sa druge, kao paradigmu drugačijeg edukativnog pristupa o kojem govorimo. Мožemo da preživimo i sa industrijskom, sistemskom hranom koja nam se naveliko nudi, al postoji mogućnost i da shvatimo kako (duhovna, intelektualna) gastronomija funkcioniše, i da sami utičemo na njeno nastajanje.

U tom smislu, Enchantress, rado prihvatamo druženje, na koje pozivamo naravno i čitavu oporbu i kako god zovete ono što je suprotno od oporbe. Javite se md na pp. Prezi prezentacija besplatna, ubijenima popust.

[cvijeta73]

Ja sam Enchantressin jelovnik shvatio s jedne strane kao iskreni poziv na domaćinsko druženje, a sa druge, kao paradigmu drugačijeg edukativnog pristupa o kojem govorimo. Мožemo da preživimo i sa industrijskom, sistemskom hranom koja nam se naveliko nudi, al postoji mogućnost i da shvatimo kako (duhovna, intelektualna) gastronomija funkcioniše, i da sami utičemo na njeno nastajanje.

.

ajd dobro, jogurt si shvatio duhovno, ok, može i tako

enchant, ja sam pročitala linkani tekst.
i, osobno mi je totalna katastrofa od teksta.
nabrljani i nesistematski pregled školskog pluralizma u europi, pa po ovome što sam samo tu naučila već vidim da je površan.

ideja o školskom pluralizmu mi je skroz ok, za one koji žele. nakon ovog teksta, ne znam tko bi svoje dijete poželio dat u šporku slobodnu školu u berlinu ili u waldorfsku gdje se u prvom razredu koncentriraju na bajke, a u trećem na stari zavjet.

a ostaje i činjenica da se popodneva moraju nekako zajednički provodit s djecom. pa imaš vremena za satove domaćinstva kolko god hoćeš. i za učenje tesanja, stolarstva, kuhanja, povijesti, likovnog odgoja, we, prema afinitetima...

i još nešto. bojite se utjecaja škole i učitelja. taj utjecaj je sigurno zanemariv u odnosu na utjecaj koji imaju roditelji na svoju djecu. ili u odnosu na utjecaj bilo koga iz ovog tvog kružooka. individualni pristup sigurno mora imati veći utjecaj na dijete nego utjecaj učiteljice u razredu s 25 djece.
a da mi neko brljavi s djecom, pa i taj jedan dan u tjednu, hvala lijepa.

[n.grace]

i još nešto. bojite se utjecaja škole i učitelja. taj utjecaj je sigurno zanemariv u odnosu na utjecaj koji imaju roditelji na svoju djecu. ili u odnosu na utjecaj bilo koga iz ovog tvog kružooka. individualni pristup sigurno mora imati veći utjecaj na dijete nego utjecaj učiteljice u razredu s 25 djece.
a da mi neko brljavi s djecom, pa i taj jedan dan u tjednu, hvala lijepa.

A na ovo ogroman potpis.

[Ifigenija]

ajd dobro, jogurt si shvatio duhovno, ok, može i tako

enchant, ja sam pročitala linkani tekst.
i, osobno mi je totalna katastrofa od teksta.
nabrljani i nesistematski pregled školskog pluralizma u europi, pa po ovome što sam samo tu naučila već vidim da je površan.

ideja o školskom pluralizmu mi je skroz ok, za one koji žele. nakon ovog teksta, ne znam tko bi svoje dijete poželio dat u šporku slobodnu školu u berlinu ili u waldorfsku gdje se u prvom razredu koncentriraju na bajke, a u trećem na stari zavjet.

a ostaje i činjenica da se popodneva moraju nekako zajednički provodit s djecom. pa imaš vremena za satove domaćinstva kolko god hoćeš. i za učenje tesanja, stolarstva, kuhanja, povijesti, likovnog odgoja, we, prema afinitetima...

i još nešto. bojite se utjecaja škole i učitelja. taj utjecaj je sigurno zanemariv u odnosu na utjecaj koji imaju roditelji na svoju djecu. ili u odnosu na utjecaj bilo koga iz ovog tvog kružooka. individualni pristup sigurno mora imati veći utjecaj na dijete nego utjecaj učiteljice u razredu s 25 djece.
a da mi neko brljavi s djecom, pa i taj jedan dan u tjednu, hvala lijepa.

Slažem se od riječi do riječi.