Da nastavim prekinuti ina-niz
Pitat cu brata o maturantu, vjerujem da prica nije bas potpuno jednaka onoj iz novina. Cisto zato sto novine nikad ne govore istinu.
Apsolutno se slažem.
Eto, i onaj tekst Tine Lakić (ovaj je put malo zastranila, inače okej piše) o prof. Josipović, ma misliiiiim...
Sumnjam da se toliko promijenila od momenta kad sam ja kod nje polagala GP i pisala diplomski i branila ga.
K tome, postavke o tome da se u tom slučaju može govoriti o nesposobnosti profesora da prenese znanje su čisti bullshit, budući da problem leži u tome da je za navedeni ispit (kao što je novinarka i spomenula) literatura IZNIMNO opsežna i ne pale skraćene skripte od 20 stranica. Što je i u redu, jer je GP temelj.
A studentima se ni u moje vrijeme, a vjerujem ni danas, to jednostavno u velikoj većini slučajeva NE DA, ne da im se učiti iz više udžbenika i zakona, pa idu linijom manjeg otpora i naravno da je onda to tako.
Ja sam učila četiri mjeseca za taj ispit i položila iz prve, ali kad su me kolege koji su slušali ispit pitali koliko sam učila (i iz čega) čuli moj odgovor, samo su odmahnuli rukom i vjerojatno mislili da sam neka poludjela štreberica.
Uh, totalno offtopic, ali mi se kosa na glavi diže kad se učenike/studente prikazuje kao žrtve (što u većini slučajeva nisu), a profesore kao crne vragove.
Inače svimbam krumpi za maturanta koji je previše znao, iako se je ona sama kasnije korigirala, DA; u tom istom sustavu je skupio znanje, ako ne cijelo ono barem veliku većinu, a netko ga je putem i motivirao, ako nije bilo ranije ljubavi prema povijesti, onda ju je usadio, ako ni to, a ono bar ju nije ugušio.
A reklo bi se, čitajući ovaj topik, da takvi prosvjetari ne postoje. Ili samo u nekoj poslovičnoj iznimci...
meni je tekst odličan
točno dijagnosticira boljke hrvatskog obrazovnog sustava
sigurna sam da se ni na jednom Kaaeinom kolegiju u Americi neće dogoditi
da prolaznost bude 8%
a i da bude, profesora bi s faksa dislocirali metodom nogom u dupe
naravno da nešto ne valja s ovim kolegijem profesorice Josipović
prvo ne valja ona kao profesorica
a onda ne valja faks na kojem radi
jer da valja faks, davno bi je se riješili
ali kako da se riješe nje kad su oni isti kao i ona
kako ozbiljno shvatiti fakultet na kojemu predavanja nisu obvezna
na kojem ti netko da 4000 stranica literature
voljela bih vidjeti onoga tko je to svladao tako da se nečega zaista i sjeća nakon dvije godine i da ga nije napamet naštrebao
možda ih ima, ali više su anomalija u sustavu nego njegovo pravilo
a o prvašićima ponavljačima
kao i 94 razreda srednjoškolaca koji odustanu nakon prvog razreda srednje škole, neću niti započinjati
Posljednje uređivanje od sladjanaf : 09.06.2011. at 00:39
Prolaznost od 8% je stvarno rijetka. Zasto? Zbog takozvanog curve ocjenjivanja. A to je ocjenjivanje za, oprostite, budale. Zasto? Zato sto ja imam, recimo, ocjenu B iz racunovodstva. Nedostajala su mi dva boda do ocjene A, iliti petice. Sto se racunovodstva tice, ne znam uopce o cemu je rijec. Pod predavanjima na koja sam, nazalost, morala ici, tipkala sam gluposti na laptopu i citala Rodu i badgerellu i novine i sto god, a sve to prvenstveno zato sto predavacica nije imala pojma o prenosenju znanja. Ono, nula bodova. Cura radi u vrhunskoj firmi koja se bavi porezom i racunovodstvom, ali to s nama jadnicima nije imalo nikakve veze. Zadace sam prepisivala iz knjige tocnih odgovora, a testove sam bezveze zaokruzivala i pokusavala izmisliti nacine na koje cu ponesto i izracunati.
I na kraju, eno me gleda skroz super ocjena u school reportu jer, eto, ovdje postoji taj curve sistem. Znaci nije petica od, recimo 100-90%, cetvorka od 90-80 itd. Vec je petica onaj tko je najbolje napisao, a da uopce nije vazno sto je napisao.
I tako ja imam cetvorku, skoro peticu, jer sam imala valjda tu srecu da sam bila u grupi od tridesetak (polu)idiota koji su jedva znali tocno napisati rijec accounting. I tako je moje nistavilo bilo dovoljno za vrlo visoku prolaznu ocjenu. Fino. Dobro mi izgleda GPA, a racunovodstvom se ionako nikada necu baviti.
Uglavnom svi predmeti na nizim godinama su takvi. Jer nije lijepo da se student, valjda, osjeca kao neznalica. I svejedno je znaju li jezik/matematiku/povijest/knjizevnost... kao da ce im to ikada trebati. Problem jedino nastaje ako im se u razredu pojavi netko tko to, zapravo, zna. No najcesce se ne pojavi.
Prolaznost od samo 8% je, dakle, uglavnom nemoguca. Ako se slucajno dogodi, postoji mogucnost da se fakultet rijesi profesora. No ni to nije lako zbog tenure iliti statusa redovnog profesora u americkom sistemu (nije skroz isto kao kod nas). Takvom se profesoru daje otkaz tek u slucaju strogih povreda radnih duznosti i/ili zakona (napad, silovanje, mobbing i slicno). Velik broj profesora radi upravo u ovakvom aranzmanu. Ova moja racunovodstvena teta, recimo, nije jedna od njih. Nju samo unajmljuju svako toliko.
(Zasto sam odabrala racunovodstvo, platila $1000+ za predavanje, plus $200+ za knjige? A mora se, dio je redovnog programa. Da sam mogla birati, ne bih ga dotakla ni bacacem plamena.)
Posljednje uređivanje od Kaae : 09.06.2011. at 06:11
U prve razrede srednjih škola godišnje se upisuje oko 55 000 učenika. Uzmeš li da je u razredu prosječno 30 učenika, ispada da je prolaznost blizu 95%. Meni to uopće ne izgleda loše.
Čitala sam prije nekoliko mjeseci u Školskim novinama o ponavljanju razreda kod nas i u europskim zemljama. Nekoliko zemalja nema uopće ponavljanja razreda, ali one gdje ima ponavljanja, postotak ponavljača je često puno veći nego kod nas.