ok, ali na nasoj biljzenici je pisalo zadacnica - i takva je tiskana, u skolskom programu se zvala zadacnica - sto vi niste imali to?
 |
|||
|
|
|||
ok, ali na nasoj biljzenici je pisalo zadacnica - i takva je tiskana, u skolskom programu se zvala zadacnica - sto vi niste imali to?
ma jesmo, ali nismo smjeli reći da pišemo "zadaćnicu" - nas je nastavnica hrvatskog uvijek ispravljala.
a kad smo već kod tema, u mojim zadaćama nikad nije bilo lirskih izraza, ja bih radije crkla nego tako pisala, ali mi smo imali ponuđene dvije teme - lirsku i filozofsku. pa sam ja radije pisala o feminizmu i sl.
već smo prekonekoliko puta utvrdili da ima dobrih i manje dobrih nastavnika, a i onih koji ne bi smjeli kročiti nogom u školu.
mi smo ipak isle u suvarove skole
Da, to je i dan danas "zadaćnica". Posebna tanka bilježnica u koju se u višim razredima osnovne i u srednjoj pišu školske zadaće. Četiri puta godišnje.zrinka prvotno napisa
I djeca to zovu: pišemo zadaćnicu, Tako odmah odvoje domaću zadaću ili sastav od zadaćnice koja je nešto više i nešto teže. Piše se dva školska sata (blok-sat). Ocjena iz zadaćnice se posebno uvodi u imenik.
I uglavnom ne vole pisati zadaćnicu, jer ima točno određenu temu i način pisanja. Nema slobode. Čast profesorima izuzecima.
Pa da, i mi smo govorili: pišemo zadaćnicu. Ali to nije ispravno, jer ne pišu zadaćnicu nego pišu U zadaćnicu, a pišu školsku zadaću.
I meni je čudno, ali pretpostavljam da su dvije "odvijek", nekad je bilo više djece.
Tako je.
E, ovo je istina! Teorija relativnosti je niš prema pitanju - a tko je taj Mladić i što je zločesto radiomoj je pročitao grafit "heroj, a ne zločinac", pa me upitao za objašnjenje. ne znaš šta je teže za shvatit, a bogami i za objasnit desetogodišnjaku. beskonačnost svemira il HS lekciju iz bliže nam povijesti.Povijest je najveći zalogaj. Barem ova suvremena...
Moje šestogodišnje dijete koje kuži sve i sva nikad još nije pitalo odakle dolaze djeca.roza, mog jedva-četverogodišnjaka je zanimalo puno više od "mama i tata se jako vole". koliko dijete pita, toliko odgovoriš, ne trebaš ići nepotrebno daleko.
/kao u onom vicu "Tell Mommy I'll be there in two secs"
Pitao je čemu služe jajčeka, i to sam objasnila u skladu sa suvremenom medicinom, kao i pitanje rađanja prirodnim putem i carskim rezom, i ne znam jel mu otad sve jasno, pa ne pita, il mu ništa nije jasno, pa ne pita.
Sve čekam veliki the talk, ali ga nema, pa nema.
U MIOC-u ih educiraju dodatno i u skoli, uz redovni program. Brat zavrsava treci razred, uz redovnu nastavu ide na preko nekoliko grupa za nadarene, cak je drzao predavanja na par fakulteta u zadnjih par mjeseci.pa naravno, učio je mimo sata nastave, normalno da nije to sve naučio u nekoliko sati povijesti
sad je pitanje jeli HE ili je jednostavno dodatno educiran od strane profesora i dodatno se educirao sam
Nikako da komentiram ovog jadnog bistrić-maturanta s točnim godinama.
Mogu samo reći - mama mu nije redovito postala i čitala topic o darovitima... tipično za bistrića... sve zna, al se ne zamara detaljima, uputom na testu.
Da je pravilo - ne piši po testu jer test pregledava računalo... i zblesa se... ili već nešto.
Ajde, sad je naučio prvo pravilo života na Zemlji - svijet je prepun sitnih i sitničavih pravila i bolje ti je da ih se držiš...
A propos zadaca u zadacnicama, imala sam srece da su mi profesorice hrvatskog uvijek bile k'o HS predavaci pa smo smjeli pisati sto god. Uvijek su postojale dvije, tri teme i nikoga nije bilo briga je li lirski, filozofski ili matematicki stil. Sve dok si znao pravopis i gramatiku, a i koliko-toliko strukturu proznog teksta.
Jednako dobro, ako ne i bolje, smo obradjivali lektire. Ma i svastanesto drugo. Cak sam i fiziku jedne godine, zapravo, shvatila (u prirodoslovno-matematickoj gimnaziji).
Da nastavim prekinuti ina-niz
Pitat cu brata o maturantu, vjerujem da prica nije bas potpuno jednaka onoj iz novina. Cisto zato sto novine nikad ne govore istinu.
Apsolutno se slažem.Da nastavim prekinuti ina-niz
Pitat cu brata o maturantu, vjerujem da prica nije bas potpuno jednaka onoj iz novina. Cisto zato sto novine nikad ne govore istinu.
Eto, i onaj tekst Tine Lakić (ovaj je put malo zastranila, inače okej piše) o prof. Josipović, ma misliiiiim...
Sumnjam da se toliko promijenila od momenta kad sam ja kod nje polagala GP i pisala diplomski i branila ga.
K tome, postavke o tome da se u tom slučaju može govoriti o nesposobnosti profesora da prenese znanje su čisti bullshit, budući da problem leži u tome da je za navedeni ispit (kao što je novinarka i spomenula) literatura IZNIMNO opsežna i ne pale skraćene skripte od 20 stranica. Što je i u redu, jer je GP temelj.
A studentima se ni u moje vrijeme, a vjerujem ni danas, to jednostavno u velikoj većini slučajeva NE DA, ne da im se učiti iz više udžbenika i zakona, pa idu linijom manjeg otpora i naravno da je onda to tako.
Ja sam učila četiri mjeseca za taj ispit i položila iz prve, ali kad su me kolege koji su slušali ispit pitali koliko sam učila (i iz čega) čuli moj odgovor, samo su odmahnuli rukom i vjerojatno mislili da sam neka poludjela štreberica.
Uh, totalno offtopic, ali mi se kosa na glavi diže kad se učenike/studente prikazuje kao žrtve (što u većini slučajeva nisu), a profesore kao crne vragove.
Inače svimbam krumpi za maturanta koji je previše znao, iako se je ona sama kasnije korigirala, DA; u tom istom sustavu je skupio znanje, ako ne cijelo ono barem veliku većinu, a netko ga je putem i motivirao, ako nije bilo ranije ljubavi prema povijesti, onda ju je usadio, ako ni to, a ono bar ju nije ugušio.
A reklo bi se, čitajući ovaj topik, da takvi prosvjetari ne postoje. Ili samo u nekoj poslovičnoj iznimci...
Slažem se, svimbalo. Profesorica bi bila dobra kad bi pitala par stvarčica po nekim skripticama i "osigurala" visoku prolaznost. Odlično, samo tko bi poslije znao posao?
Upravo tako.
Ali ajd, pravo se ionako najviše uči u praksi. I nitko nije umro ako se neki odvjetnik provukao kroz koji ispit na faksu.
Ali što da tako funkcionira svuda i na svim ispitima?
Na medicini npr.?
pa pričamo o kruškama i jabukama.
nitko nije ni dotaknuo ljubav onog dečka iz MIOCa prema povijesti i jel mu je netko usadio
ili ne ugušio, komentirali smo nebulozu u načinu ocjenjivanja tog testa.
ako je članak vjerodostojan.
zašto stalno moramo odlaziti u crno-bijele tonove i pričati da je generalno nešto super ili koma?
u postojećem obrazovnom sustavu sigurno da ima i nekih dobrih stvari,
ali jel to onda taj isti sustav amnestira od ikakve kritike i potrebe za poboljšanjem?
ako imam nešto za prigovoriti na taj sustav (a imam
i da redom uništava ljude.
i bezveze mi to stalno ponovo naglašavat.
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 08.06.2011. at 18:21
Odlican primjer profesora koji ne pita po skripti, a zapravo ne trazi NISTA van svake pameti je Tonci Kursar, s FPZG-a. Da nisam tamo studirala, ajde, rekla bih, mozebitno je malo nenormalan.
Ali nije. Samo trazi da se nauce, jel, uvod u politicku znanost - pojmovi i pristupi. Jer ima logike da se uvod u politicku znanost dobro nauci na Fakultetu politickih znanosti. Meni je na novinarstvu, davnih godina, predavao netko drugi. Ali jednako tako smo morali nauciti. Nekim cudom, starog profesora nitko nije pretukao (istina, trazio je mrvicu manje od Kursara).
Mama Ju, ne znamo je li clanak vjerodostojan i u kojoj mjeri ima veze s bilo kakvom stvarnoscu. Barem se do sad nije javio nitko, a da zna dijete ili bilo sto u konkretnom slucaju. Vjerujem da moj brat zna barem nesto, ali nemam mogucnosti ovaj cas provjeriti.
S druge strane, jednako kako ti trenutno gledas na kritiku tvoje kritike sustava, tako gledamo i svi mi koji imamo NEKU kritiku HS-a. Nitko ne govori da je to najgora stvar na svijetu.
joooj, sad ćete drvljem i kamenjem, ali znam za prekonekoliko njih koji su se vezama i vezicama provlačili baš na medicini.
jako dobar obiteljski frend, zaljubljen u medicinu od srednje škole i dečko iz srednjeg sloja,
bez ikakvog "obiteljskog pedigrea" , pričao neke zgode o sinovima i kćerima nekih koji su se tamo provlačili samo tako.
ovaj nije imao ni para ni veza i fakat se namučio da završi taj faks
ali bilo je puno ovih drugih.
..tj bio je jedan od najboljih srtudenata, da ne ispadne da se jedva provlačio
i zbilja je dao sebe tom pozivu.
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 08.06.2011. at 18:27
Pa svagdje se mozes, vise ili manje, provuci vezicama ili vezama.
Jedino mi tu u Americi ne ide. Sve zaokruzis a/b/c/d i to je cijeli obrazovni sustav. Krivo zaokruzeno, prosao nisi. Nema ponovnog testa. Nista. I svima svejedno cija sam.
Oprosti, mamma Ju, ali meni tvoji postovi zvuče baš ovakoA imam onda i ja pravo iživcirati se, rajt?to ne znači da apsolutno niš u njemu ne valja
i da redom uništava ljude.
Daleko od toga da sustavu ne trebaju promjene, ali evo, konkretno tvoji primjeri koliko je sustav grozan meni osobno uopće nisu za to argumenti
(ono s dobrim sinom, npr.).
Da, moje dijete ima tek 4 godine, daaaa, vidjet ću ja kad on krene u školu itd.
Posljednje uređivanje od Svimbalo : 08.06.2011. at 18:31
Ajd suti Svimbi, ja ni nemam dijete.
ja uopće nisam rekla niti jednom da ćeš vidjet kad dijete krene u školu, možda si me zamijenila s nekim?
možda ti tako moji postovi zvuče ali ja tako ne mislim.
probaj ih čitat drugim očima
U pravu si, ovo zadnje bilo je više za sirius, (ona jadna sad nije luk ni jela ni mirisala
Falim ti , jelda?
Falim ti , jelda?
Nije offtopic. I svimbam te.
Evo, moje dijete ide u školu.
Danas se ražalostila jer je shvatila da škola uskoro završava i da cijelo ljeto neće vidjeti učiteljicu ni prijatelje iz razreda.
I još je tužno dodala - "nikad više neću ići u prvi razred".
so?
i moje curke žale za školskim frendovima i učiteljicama koje neće vidjeti preko ferija, jedino ne žale za ranim ustajanjem (kao ni ja
ali nisu mi ni njihova škola ni razredi mjerilo svih ostalih i cijelog sustava.
Ne znam čemu ovakav odgovor? Zar sam te uvrijedila svojim postom?so?
i moje curke žale za školskim frendovima i učiteljicama koje neće vidjeti preko ferija, jedino ne žale za ranim ustajanjem (kao ni ja
ali nisu mi ni njihova škola ni razredi mjerilo svih ostalih i cijelog sustava.
A nego što ti je mjerilo? Ako je u vašoj školi super, kako te nečija tuđa iskustva, za koja nikad ne možeš biti sasvim sigurna kako su se odigrala, kako te ona mogu toliko pokolebati?
NE želim reći da sami sebi moramo biti mjerilo svih stvari, ali ipak, ne kužim u kojem to onda grmu leži zec.
A pratim od početka (jedino linkane filmiće nisam gledala). Jel to do onog sina? Ako je, onda se opet vraćamo na bumbak.
A ako je do nepotrebnih znanja, pa i to smo prožvakale.
Što?
A to sam napisala u svom postu?
Svimbalo, zato što mi djeca ne idu u redovnu već alternativnu školu, s drugačijim pristupom i curriculumom,
s punim sudjelovanjem roditelja i učitelja u odlučivanju oko svih bitnih stavki škole pa i upravljanjem.
n.grace, ma ne, nisam se uvrijedila i nadam se da nisi ni ti,
nego tako to zvuči kada se dobacujemo lopticama "mojima je ovako, a mojima onako".
hoću reći da pojedinačni primjeri dobri ili loši ne govore kakvo je stanje generalno
i da bi trebali biti u stanju odmaknuti se od isključivo svog iskustva.
Posljednje uređivanje od mamma Juanita : 08.06.2011. at 19:29
...i imamo vrlo sličnu prijepisku kao oko rodilišta.
to što su neke od nas kod poroda imale sreće i dobro prošle ne znači da je generalno sustav super.
nije uopće, pun je mana a mnoge od njih bi se mogle ispraviti čak i samom dobrom voljom.
Ja ne smatram da je svima generalno dobro ako je mom djetetu dobro. Ali reći "so?" na moje iskustvo i crticu iz svakidašnjice mi je...
Nisam se uvrijedila, ali sam se iznenadila.
moram ići.
peace
u pravu si, sori.Ja ne smatram da je svima generalno dobro ako je mom djetetu dobro. Ali reći "so?" na moje iskustvo i crticu iz svakidašnjice mi je...
Nisam se uvrijedila, ali sam se iznenadila.
mada, da si to napisala na nekom drugom topicu, sigurno ne bih imala takav komentar.
svejedno, isprika.
Sve ok.
meni je tekst odličanApsolutno se slažem.
Eto, i onaj tekst Tine Lakić (ovaj je put malo zastranila, inače okej piše) o prof. Josipović, ma misliiiiim...
Sumnjam da se toliko promijenila od momenta kad sam ja kod nje polagala GP i pisala diplomski i branila ga.
K tome, postavke o tome da se u tom slučaju može govoriti o nesposobnosti profesora da prenese znanje su čisti bullshit, budući da problem leži u tome da je za navedeni ispit (kao što je novinarka i spomenula) literatura IZNIMNO opsežna i ne pale skraćene skripte od 20 stranica. Što je i u redu, jer je GP temelj.
A studentima se ni u moje vrijeme, a vjerujem ni danas, to jednostavno u velikoj većini slučajeva NE DA, ne da im se učiti iz više udžbenika i zakona, pa idu linijom manjeg otpora i naravno da je onda to tako.
Ja sam učila četiri mjeseca za taj ispit i položila iz prve, ali kad su me kolege koji su slušali ispit pitali koliko sam učila (i iz čega) čuli moj odgovor, samo su odmahnuli rukom i vjerojatno mislili da sam neka poludjela štreberica.
Uh, totalno offtopic, ali mi se kosa na glavi diže kad se učenike/studente prikazuje kao žrtve (što u većini slučajeva nisu), a profesore kao crne vragove.
točno dijagnosticira boljke hrvatskog obrazovnog sustava
sigurna sam da se ni na jednom Kaaeinom kolegiju u Americi neće dogoditi
da prolaznost bude 8%
a i da bude, profesora bi s faksa dislocirali metodom nogom u dupe
naravno da nešto ne valja s ovim kolegijem profesorice Josipović
prvo ne valja ona kao profesorica
a onda ne valja faks na kojem radi
jer da valja faks, davno bi je se riješili
ali kako da se riješe nje kad su oni isti kao i ona
kako ozbiljno shvatiti fakultet na kojemu predavanja nisu obvezna
na kojem ti netko da 4000 stranica literature
voljela bih vidjeti onoga tko je to svladao tako da se nečega zaista i sjeća nakon dvije godine i da ga nije napamet naštrebao
možda ih ima, ali više su anomalija u sustavu nego njegovo pravilo
a o prvašićima ponavljačima
kao i 94 razreda srednjoškolaca koji odustanu nakon prvog razreda srednje škole, neću niti započinjati
Posljednje uređivanje od sladjanaf : 09.06.2011. at 00:39
Evo, moje dijete ide u školu.
Danas se ražalostila jer je shvatila da škola uskoro završava i da cijelo ljeto neće vidjeti učiteljicu ni prijatelje iz razreda.
I još je tužno dodala - "nikad više neću ići u prvi razred".
moje dijete jedva čeka kada će završiti škola
i kada će napokon skočiti u more
nitko joj neće nedostajati
premda je u školi odlična iz svega
i vrlo društvena
pa ima puno prijatelja
samo ne znam što ovo točno govori o školskom sustavu
Sladjo, nećemo se svađati, o profesorici Josipović, dozvoli, puno više znam nego ti.
Ali, s tobom se ionako na ovu temu nikad neću složiti, to smo već zaključile
Baš sam od tebe čula onu "tebi dijete još ne ide u školu".
I svatko ima pravo na svoje mišljenje, to je tek odlično.
Vidim, dotakli ste se zadaćnica pa sam se sjetila jedne anegdote koju mi je ispričala sestra.
Ona je prof. hrvatskog jezika u jednoj srednjoj školi i jednom je svojim učenicima zadala zadaću na temu hrabrosti.
Jedan od učenika je ispod naslova samo napisao: "Hrabrost je ovo..." te tako predao zadaću
Ne znam točno koja je ocjena na kraju pala, ali se uvijek nasmijemo toj fori, isto kao i onoj gdje je jedan učenik na pitanje da nabroji neki Tolstojev roman nakon neuspješnog šaputanja ostalih učenika izvalio; Ana Kurnjikova
Nije tema, ali ionako sam svoje mišljenje o OKK rekla još lani
Meni je trebalo barem desetak godina zivota ovdje, izucavanja britanske sociologije i prakse da to na kraju skuzim, taj engleski upper/upper middle class kulturni kapital i povlasteni polozaj od koljevke pa do groba.zasto se u drzavnim skolama engleske ne dobije samopouzdanje i zelja za usponom na drustvenoj ljestvici (ne razumjem sasvim sto bi to bilo taj uspon)?
da li poznas studente prirodnih znanosti na dobrim (ne moraju biti tipa oxbridgea) sveucilistima koji su biti HE?
ili opcenito HE ove koji se bave prirodnim i tehnickim znanostima?
odnosno, preciznije, ako ne nades statistike, cime se bave djeca HE kad odrastu? neka vrsta tvoje odokativne procjene?
evo ja se kako kaze zrinka
Prije nekoliko mjeseci je na BBCju bio dokumentarac o skolstvu i depresivna nit cijelog programa je bila ta da vecina statusnih zanimanja (suci, lijecnici konzultanti, top pravne i bankarske firme i naravno, politika) je rezervirana za ljude koji su prosli public education, dakle, privatne skole.
Cini mi se da su rekli da se dvije trecine Houses of Commons i tri cetvrtine ili neki visoki postotak Houses of Lords sastoji od bivsih public school boys. Svi britanski premijeri unazad 40ak godina su bili Oxbridge obrazovani, i laburisti i konzervativci
Onda su snimali neke tinajdzere u jednoj takvoj prestiznoj privatnosj skoli u centru Londona, dob 17-18 godina, na satu retorike.
Njihova samouvjerenost, lakoca argumentiranja i govornistva su bili zapanjujuci.
Pitas kako se to dogadja, kako ovi u drzavnima to ne dobiju....
Vjerojatno podrijetlo igra neku ulogu, predmeti koje uce (tko jos danas uci retoriku u drzavnim skolama?), individualniji pristup.
Mali jedne moje bivse kolegice je isao u privatnu skolu i kada mu je palo na pamet da bi ucio ruski, nasli su mu uciteljicu ruskog. Pa mu je sljedece godine palo na pamet da bi ucio sanskrt , pa su mu i to omogucili.
Cijeli svoj skolski vijek je bio zainteresiran za jezike, povijest i drustvene znanosti.
Sada zavrsava cetvrtu godinu medicine
Sky is the limit...
Obrazovanje pomogne stvaranju tog osjecaja, ili odmogne.
Drzavne skole su post code lottery; ovise o kvartu. Ako je dobar kvart (ie. skupe nekretnine), vrlo je vjerojatno da su skole dobre. I obrnuto.
A upisuje se u njih po principu mjesta stanovanja.
Uvijek ima iznimaka, ali vecina djece nisu te iznimke.
Skolstvo je aparat moci u rukama vladajuce klase
Nema nekih velikih statistika o tome, naravno, jer se Home ed djeca ne trebaju registrirati.
da li poznas studente prirodnih znanosti na dobrim (ne moraju biti tipa
oxbridgea) sveucilistima koji su biti HE?
ili opcenito HE ove koji se bave prirodnim i tehnickim znanostima?
odnosno, preciznije, ako ne nades statistike, cime se bave djeca HE kad
odrastu? neka vrsta tvoje odokativne procjene?
A i bolje da nema, jer bi se takvim statistikama moglo izmanipulirati na razne nacine.
U utorak sam o ovome pitala kolegicu koja vodi Shantaninu Home Ed history group i koja je osnivacica onog Otherwise kluba kojeg sam vec prije linkala.
Zove se Leslie Barson i aktivna je u promidzbi OKK po Europi i svijetu. Njezina home ed djeca su sada u dvadesetim i tridesetim godinama, tako da se ona sada posvetila facilitiranju autonomnog ucenja, organiziranju grupa itd..
Ovo sto slijedi su podaci koje mi je ona prenijela.
Kaze da je prije desetak godina netko napravio istrazivanje na malom uzorku od njih dvadesetak, o tome sto se dogadja s Home ed djecom u odrasloj dobi.
Skraceni zakljucak je da zavrse tamo gdje zele biti. Neki i na Oxfordu, neki ne zele na faks pa i ne idu na faks itd...
Spomenula je Home Ed kolege svojega sina i rekla da su svi na kraju se nasli tamo gdje su zeljeli; jedan je zavrsio na St Andrews (William i Kate campus ), njezin sin je proveo cetiri godine u Japanu, studirao na japanskom, sada radi na nekoj visokoj poziciji u civil service.
Ona taj fenomen da svatko zavrsi tamo gdje zeli, povezuje s fenomenom autonomnog ucenja. Dakle, ne treba biti vezano na OKK opcenito.
Imale smo vrlo zanimljivi razgovor na tu temu, ali o tome cu drugi put, moram se naspavati za sutrasnji dan
ovdje u obicnim drzavnim skolama (public schools) redovno imaju "obuku" iz retorike. debatni timovi su im popularni i redovno idu na medjuskolska, regionalna i drzavna natjecanja - debate...
ovdje se razlikuju javne drzavne (besplatne) i "privatne" (one koje se placaju) osnovne skole (do sestog razreda). ove privatne su u valjda 90 posto slucajeva katolicke tj. vjerske, ono preostalo su waldorf i mozda jos koja "nevjerna" skola. srednje skole postoje besplatne javne drzavne, selektivne (u koje se upisujes po polaganju ispita ili audicije i u kojima je skolarina visa od skolarine u "obicnim" srednjim skolama, ali jos uvijek podnosljiva za srednji obiteljski budzet) i, naravno, privatne tj. vjerske srednje skole koje nisu besplatne a cesto nisu ni pristupacne...
osnovna razlika izmedju obicnih besplatnih drzavnih i privatnih (dakle onih koje placas) skola koju sam ja ovdje, u ovom ogranicenom vremenskom periodu, uspjela primjetiti je nacin probira i "manevriranja" ucenicima. selektivne skole, primjerice, imaju pravo jednostavno te ispisati ukoliko ne zadovoljavas njihovim akademskim kriterijima i ti takav ugovor pri upisu potpisujes. da ces zadovoljavati njihove kriterije ili - ciao amici... vjerske skole znaju vrsiti takav "nevidljivi" bulling nad djecom koja isto tako ne "zadovoljavaju" i jednostavno se djeca ispisuju i prebacuju u drzavne skole... na taj "nacin" ove ekskluzivnije skole zadrzavaju image jako akademski naprednih i, da se tako izrazim - elitistickih skola...
obicne drzavne skole nemaju na raspolaganju takve "mehanizme" i u njima moraju svi ostati, kakav god njihov akademski nivo bio - i zato njihov opci uspjeh ne moze nikad parirati uspjesima selektivnih, privatnih i inih skola...
htjedoh dodat - dobar mozes biti i u obicnoj drzavnoj skoli, odlican cak. u privanim skolama ne mozes. jer tamo jednostavno neces biti.
Posljednje uređivanje od litala : 09.06.2011. at 02:10
Prolaznost od 8% je stvarno rijetka. Zasto? Zbog takozvanog curve ocjenjivanja. A to je ocjenjivanje za, oprostite, budale. Zasto? Zato sto ja imam, recimo, ocjenu B iz racunovodstva. Nedostajala su mi dva boda do ocjene A, iliti petice. Sto se racunovodstva tice, ne znam uopce o cemu je rijec. Pod predavanjima na koja sam, nazalost, morala ici, tipkala sam gluposti na laptopu i citala Rodu i badgerellu i novine i sto god, a sve to prvenstveno zato sto predavacica nije imala pojma o prenosenju znanja. Ono, nula bodova. Cura radi u vrhunskoj firmi koja se bavi porezom i racunovodstvom, ali to s nama jadnicima nije imalo nikakve veze. Zadace sam prepisivala iz knjige tocnih odgovora, a testove sam bezveze zaokruzivala i pokusavala izmisliti nacine na koje cu ponesto i izracunati.sigurna sam da se ni na jednom Kaaeinom kolegiju u Americi neće dogoditi
da prolaznost bude 8%
a i da bude, profesora bi s faksa dislocirali metodom nogom u dupe
I na kraju, eno me gleda skroz super ocjena u school reportu jer, eto, ovdje postoji taj curve sistem. Znaci nije petica od, recimo 100-90%, cetvorka od 90-80 itd. Vec je petica onaj tko je najbolje napisao, a da uopce nije vazno sto je napisao.
I tako ja imam cetvorku, skoro peticu, jer sam imala valjda tu srecu da sam bila u grupi od tridesetak (polu)idiota koji su jedva znali tocno napisati rijec accounting. I tako je moje nistavilo bilo dovoljno za vrlo visoku prolaznu ocjenu. Fino. Dobro mi izgleda GPA, a racunovodstvom se ionako nikada necu baviti.
Uglavnom svi predmeti na nizim godinama su takvi. Jer nije lijepo da se student, valjda, osjeca kao neznalica. I svejedno je znaju li jezik/matematiku/povijest/knjizevnost... kao da ce im to ikada trebati. Problem jedino nastaje ako im se u razredu pojavi netko tko to, zapravo, zna. No najcesce se ne pojavi.
Prolaznost od samo 8% je, dakle, uglavnom nemoguca. Ako se slucajno dogodi, postoji mogucnost da se fakultet rijesi profesora. No ni to nije lako zbog tenure iliti statusa redovnog profesora u americkom sistemu (nije skroz isto kao kod nas). Takvom se profesoru daje otkaz tek u slucaju strogih povreda radnih duznosti i/ili zakona (napad, silovanje, mobbing i slicno). Velik broj profesora radi upravo u ovakvom aranzmanu. Ova moja racunovodstvena teta, recimo, nije jedna od njih. Nju samo unajmljuju svako toliko.
(Zasto sam odabrala racunovodstvo, platila $1000+ za predavanje, plus $200+ za knjige? A mora se, dio je redovnog programa. Da sam mogla birati, ne bih ga dotakla ni bacacem plamena.)
Posljednje uređivanje od Kaae : 09.06.2011. at 06:11
Zaboravila sam dodati i link u post, da se nadje:
http://articles.latimes.com/2011/jun...llege-20110602
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
