Homeschooling?

[seni]

Ja se ne slažem sasvim s ovim Zdenkinim o motivaciji. U grubim crtama da, međutim, dosta mi je pogledati razliku kod A. prve četiri godine, kod uzvrsne učiteljice i sada u petom razredu. Motivacija u nekim predmetima je osjetno, osjetno! išla nizbrdo. On je i dalje generalno sposobno dijete željno znanja, ali neki predmeti mu lagano postaju ne baš dragi jer se na tim satovima osjeća ne baš dobro. Ne kažem da će ga to trajno obilježiti i da mu je interes za ta područja ubijen zauvijek, ali razlika je primjetna - uči ih manje i površnije.

vertex, to je nazalost jedna od boljki sistema, kojeg bi trebalo mijenjati.
ja se slazem sa svima koji se zalazu za to da se sadasnju obrazovni sustav treba korjenito mijenjati i poboljsati, nemam ni nista protiv kontroliranog HS-a.
ali naprosto ne mislim da je HS rijesenje svih problema, niti mislim da ce na nacin kako se sad provodi postati standard.

o samoj metodologiji HS-a ne znam dovoljno, da bih mogla usporedivati dvije metodologije.

sto se tice usporedbe znanja i obrazovanosti djece skolovane u skolskom sustavu razlicitih tipova sa djecom skolovanom HS-om nemam statisticke podatke, ali moj je osjecaj da u prosjeku djeca skolovana HS_om nisu bolje obrazovana nego druga djeca skolovana u sustavu. znam da zvuci paradoksalno, ali tako mi se cini.

vec sam negdje prije pisala o istrazivanju u njemackoj koje je trajalo 25 godina s ciljem usporedebe znanja djece skolovane u klasicnom sustavu i djece skolovane u tkz. "alternativnim" skolama tipa montessori, waldorf i slicno.
istrazivaci su ocekivali rezultat u korist klasiscnog sustava.
rezultat je bio da su djeca bila podjednako dobro/lose educirana.
zanimljivo, zar ne?

djeca iz alternativnim modela nisu bila losije, ali ni bolje obrazovana, mada bi se meni cinilo da bilo za ocekivati rezultat u korist tog individualnijeg koncepta alternative.

danas mi se cini da je to zato, jer je covjek cudesno prilagodljiv i zeli izvuci optimalno ili najbolje u svakoj zivotnoj situaciji.

osim toga razni modeli imaju i prednosti i mane. ja sam razmisljala o modelu montessori sa zajdnickim razredom od 1-4. medutim kada model koji je predstavljen na webu i kao takav zvuci super, pocnes istrazivati u praksi, npr. u razgovoru s roditeljima i djecom iz te skole, te sa nastavnicima, onda se papir malo relativira. pa ti postaje jasno da je taj model barem u praksi te skole prilagoden djeci koja sporije usvajaju, a da se individualizacija za one brze nalazi samo na papiru, a ne u praksi.

moja dobra prijateljica koja je sam zavrsila waldorfsku skolu, polagala externu maturu prije faksa i njena mama koja predaje u waldorfskoj skoli su meni objasnjavali da taj tip skole (barem onakvo provodenje kakavo je ovdje u dvije wald. skole koje bi mogle doci u obzir) nije za moju curu, jer da njene izrazene kognitivne sposobnosti, matematicki potencijal i jos neke katrakteristike, bi bile i svjesno i nesvjesno potiskivane u korist nekih drugih sposobnosti.
i srednje dijete prijateljice koje je i karakterom i kognitivnim sposobnostima slicno mojoj curi ide u vrlo slican tip skole (klasicne) kao i moje dijete. sa slicnim uspjehom i ljubavlju prema skoli.
njen prvi sin je isao u montessori razred 1-4. odnosno jos je jednu godinu produzio.

time hocu reci da stvari nisu crno bijele, da su djeca razlicita i prilicno prilagodljiva, te da bi jedna raznolikost pristupa i metoda sigurno bila dobrodosla.

u tom kontekst mislim da obrazovanje HS-om u prosjeku gledano nije nuzno bolje obrazovanje. (stvarno bi me zanimalo da li uopce postoje neka istrazivanja na tu temu)

drugi par cipela je to da ono u svom kontroliranom obliku (meni je nekontolirani oblik prilicno diskutabilan) nije dozvoljeno u hrvatskoj. bilo bi mi drago da jest. ali pretpostavljam da ce uskoro i biti.