Ako roditeljsko vrijeme i financije zanemaris i uredotocis se samo na to pitanje izoliranosti od vrsnjaka koji su u skoli, mislim da nema puno razloga za veliku brigu, cak i u Hrvatskoj.
I naravno da stranjsko iskustvo HS-a pokazuje da udruživanje HS.lera radi
sasvim dobar posao, i da je sve to pet, ali ja se posve slažem s Cvijetom i
svima ostalima koji kažu da je u ovom trenu u Hrvatskoj to teško do
nemoguće.
A moram iskreno reći da me malo stegne srce kad roditelji na
svojem djetetu krenu lomiti povijest i raditi neke velike promjene; kao da nije
dovoljno teško odrastati i ovako i onako, još trebaš i tu stigmu u ovoj zemlji,
koja nije široka ni raznolika ni melting pot kao SAD. Sažalim se, ja temeljni
simpatizer HS-a, na djecu koja će jedina u stotinama kilometara prolaziti taj
tip obrazovanja. Ako dijete bude malo nesigurnije, malo možda društvenije, pa
može biti jako tužno ili jako smotano u dobi kad dolazi na faks, i ako roditelj
ne odradi svoj posao stvarno maestralno mislim da to može svakako
završiti.
Netko mora početi, ali ne znam... nadam se da će se početi onda
kad bude dovoljno ljudi, dovoljno podrške, kad bude moguće djetetu pronaći
njegov krug i van obitelji.
Postoje skola u turnusima tako da su slobodna djeca dostupna u svako doba dana (sto recimo nije ovdje slucaj, svi su u skoli 9-3.30 pa nikoga nema po igralistima osim mama s todlerima i bebama);
postoje knjiznice, radionice po knjiznicama, svijet prica i slicno;
postoje sportski klubovi, muzicke skole, tecajevi plivanja, jezika itd...
postoje obrazovne ustanove koje pruzaju usluge skolama(grupni posjeti muzejima, kazalistima, koncertima), pa bi isto tako mogle pruzati usluge home ed djeci, ako se oni udruze u nekakvu grupu i to zatraze (po cijeni po kojoj se naplacuje skolama/grupama, dakle, nizoj od uobicajene).
Udruzivanje i kooperacija je srz postanka (i opstanka), ne samo HomeEda nego i svega ostalog
Zato s veseljem ocekujem tvoju i siriusinu kavu!
I kavu svakoga tko ce vam se pridruziti; podrsku inicijativi mozete nam dati na http://www.druginacin.hr/ukljuci-se/
Pocetna clanarina samo 50 kuna
Želimo promijeniti način na koji ljudi u Hrvatskoj razmišljaju o obrazovanju, školstvu, poučavanju, učenju, odgoju i igri.
Propitivanjem ideja da je osnovna svrha školstva obrazovanje, da je učenje proizvod poučavanja, da je svrha odgoja kontrola ponašanja, da igra nije sastavni dio življenja, pa tako i rada i učenja želimo ljude potaknuti da odbace uvriježenu nekonzistentnu logiku, te se oslobode oklopa koji ih spriječava da ispune svoj puni potencijal.
Postoji nekoliko načina na koji ti možeš pomoći radu Udruge.
Učlani se u Udrugu
Članstvo u udruziSukladno Statutu Udruge podupirući članovi udruge mogu postati sve poslovno sposobne fizičke osobe koje dostave pristupnicu i suglasne su sa Statutom i općim aktovima Udruge te plate članarinu.
Odluku o prijemu u redovno članstvo Udruge donijeti će Upravni odbor ukoliko je osoba aktivno sudjelovala u radu Udruge.
Članarina Članarina se plaća za kalendarsku godinu. Udrugu možeš podržati članarinom od 50, 100 ili 150 kuna. Drugi član iste obitelji ima popust od 50%.
Pristupnica Ispunjenu pristupnicu pošalji poštom na našu adresu:
Udruga Obrazovanje na drugi način
Črešnjevec 66
10 000 Zagreb
Napiši članak
Zanimaju nas članci koji obrađuju teme kao što su obrazovanje, školstvo, poučavanje, učenje, odgoj i igra kroz prizmu hrvatskog iskustva.
U nastavku su izlistane par tema koje su nam posebno drage, a koje ti mogu poslužiti kao inspiracija za tvoj članak:
Prevedi članak
- U Školskom zakonu Hrvatske iz 1874. godine hrvatskim građanima omogućeno je obrazovanje svoje djece kod kuće. Koje su povijesne okolnosti dovele do ukidanja te opcije u obrazovanju djece? Imena odgovornih osoba i njihovi osobni motivi u donošenju takve odluke. I Slovenija i Crna Gora imaju u svom zakonu o školstvu opciju obrazovanja kod kuće. Čini se da je do te promjene došlo neposredno nakon raspada SFRJ-a. Tko je inicirao promjenu i zašto?
Članak 50 Zakona iz 1874. godineRoditeljem ili njihovim zamjenikom ostaje prosto djecu svoju dati podučavati ili doma ili u kojem god budi privatnom budi javnom zavodu ili u kojoj drugdje postojećoj pučkoj školi. Nu u tom su slučaju roditelji ili njihovi zamjenici dužni svake godine dotičnu nebiljegovanu svjedočbu o napretku djece podnositi obćinskomu školskomu odboru; a ovaj je dužan na to paziti, da se takova djeca poduče bar u onom obsegu, kakov se po ovom zakonu zahtjeva za javne pučke škole.- Osnovno, srednje, više i visoko školstvo financira se velikim dijelom od strane poreznih obveznika. Dobar dio hrvatskog gospodarstva zasniva svoje poslovanje kako na udjelu u tom kolaču, tako i na prodaji proizvoda i usluga korisnicima školskog sustava. Koliko je novčano težak sektor školstva? Na koji se način novčana sredstva raspodjeljuju? Kolika je cijena školovanja po učeniku? Koliko je teška industrija proizvoda i usluga koja zasniva svoje poslovanje na postojanju školskog sustava? Kakav je povijesni trend po tim pitanjima?
- U Hrvatskoj postoje nekolicina alternativnih škola. Kakav je bio njihov životni put? Povijesni pregled alternativnih i eksperimentalnih programa u hrvatskom školstvu, sa razlozima njihovog začeća, načinom i uvjetima njihovog vođenja, te što je dovelo do njihovog gašenja.
Stvori korisnički račun i baci se na prevođenje jednog od članaka koje imamo u pripremi. Ukoliko znaš za dobar članak koji nije na našem popisu, podijeli to s nama.
Hrvatska Wikipedija sadrži stranicu o obrazovanju kod kuće koja je djelomičan prijevod vrlo iscrpne stranice na engleskoj Wikipediji. Prijavi se za uređivanje Wikipedija stranica i smanji razliku u sadržaju tih dviju stranica.
Pored tekstova, tu su video sadržaji na Internetu za koje postoji mogućnost stvaranja podnaslova. Primjer su govori na TED-u za koje još (svibanj 2010.) ne postoje podnaslovi na hrvatskom: Bring on the learning revolution! (Sir Ken Robinson) i Can kids teach themselves? (Sugata Mitra). Upute za stvaranje podnaslova za govore na TED-u nalaze se na TED-ovoj stranici za prevođenje.
Članci u pripremi:
Prevedi i objavi knjigu
- Alfie Kohn. Rethinking Homework
- Daniel Quinn. Schooling: The Hidden Agenda
- John Holt. Common Objections to Homeschooling
- John Taylor Gatto. The Seven-Lesson Schoolteacher
- Peter Gray. Children Educate Themselves I: Outline of Some of the Evidence
- Peter Gray. Children Educate Themselves II: We All Know That’s True for Little Kids
- Peter Gray. Children Educate Themselves III: The Wisdom of Hunter-Gatherers
- Peter Gray. Children Educate Themselves IV: Lessons from Sudbury Valley
Većina knjiga koje su duboko utjecale na naš način razmišljanja trenutno (svibanj 2010.) nisu dostupne na hrvatskom jeziku. Iznimka su knjige Oružja za masovno poučavanje (John Taylor Gatto) i Vaše kompetentno dijete (Jesper Juul).





Odgovori s citatom