La_mama, nema nikakve prakticne nastave, to ovisi samo i iskljucivo o uciteljici.
La_mama, nema nikakve prakticne nastave, to ovisi samo i iskljucivo o uciteljici.
Posljednje uređivanje od marta : 26.06.2011. at 13:27
ina niz: na istoj stranici imaš upute kako sve to napraviti...
http://www.sveosvemu.com/kako-napraviti-maslac
Roza, ja više ne znam - je li ti stvarno ne razumiješ ili naš zezaš u ove vruće ljetne dane.
Pa čuj, da sam ja kojim slučajem poslodavac htjela bi neki dokaz da moj budući zaposlenik zna raditi, barem za početak, a normalno da se svaki posao još uči u hodu. U svakom slučaju ne bi riskirala i zaposlila nekog tko mi kaže da sigurno zna, jer su ga mama i tata doma naučili, jer to dokazivanje traje. Životopis, diplomu i eventualno prijepis ocjena pogledaš i za par minuta znaš otprilike na čemu si.mikkin prvotno napisa
Ja radim u znanosti i visokom školstvu, i tu romantika nikad neće doći jer su pravila vrlo jednostavna - ne možeš imati kolegij dok nisi barem doc. dr. sc. Pa makar imao ne znam kakvo znanje. Na kraju krajeva, netko tko ima tako veliko znanje valjda može bez većih problema zadovoljiti i tu formu pa dobiti taj papir potreban za obavljanje nekog posla.
Dakle, ja u papir vjerujem
The enchantress, ja nisam pročitala linkanu tekst i ne pada mi to na pamet. Inače ne volim raspravu s nabacivanjem linkovima, o tome sam se već izjasnila na cijepljenju (gdje je mujica čak i pronašao link na kojem cijelo jedno društvo tvrdi da je zemlja ravna ploča). Da mi se da (a ne da mi se) mogla bi i ja naći hrpu linkova koji navode manjkavosti HS. Ali, čemu sve to?
Tako da ti je bezveze ovo iščuđavanje nama koje se usudimo i dalje tu pisati iako nismo pročitale tvoj link. Uostalom, s obzirom da radim u prosvjeti, dozvoli da imam pravo na svoje mišljenje i bez čitanja prof. Matijevića.
Bome, ja te opet mogu potpisati.Ifigenija prvotno napisa
Pa sad, ne znam, ili si ti normalna ili sam ja poludila![]()
Previse banalizirate stvari, na pravljenju maslaca moze se odrzati par satova kemije. Nije poanta u muckanju mlijeka nego u priči koja ide u podlozi.
Mikkin, idem mom dragom uvalit na citanje tvoj post. Samo smo mi predaleko i šupku svijeta da bi se pridruzili vašoj ekipici.
a tko će znat objasnit što je u podlozi?
i šta će djeci to, kako kaže roza, važno je da znaju napravit putar.
a, slažem se s tobom, s vama, najlakše se uči, dok su ovako mali naročito, kad vide. evo, J je imao u školi iz prirode lekciju stanja vode - led, para, tekućina, bez da su im pokazali led, paru - ma vodu uopće.
pa smo hs-ali.
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 26.06.2011. at 13:48
Ne da samo banalizirate, nego se sad držite jogurta ko pjan plota bez opcije da ga doživite simbolično - pa da razgovaramo na nekom nivou. Gledajte ga malo duhovno kako je Mikkin napisao, open your mind and let it flow, pa će te uvidjet da je jogurt o kojem mi pričamo nešto potpuno drugo nego jogurt o kojem vi pričate. Jogurt tu simoblizira bezgranično mnogo stvari od kojih evo ja mogu nabrojat neke koje smatram iznimno vrijednim znanjima; sakupljanje i pročiščavanje kišnice, gradnja nastambi, vrtlarenje, ratarstvo, proizvodnja vlastite struje - off grid život, briga o životinjama, drvodjelstvo, pčelarstvo, sakupljanje i uzgajanje ljekovitog bilja, kuhanje, spremanje zimnice, šivanje, alternativne metode lječenja i zalječivanja, bazično preživljavanje u divljini, proizvodnja vlastitih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čiščenje itd.
Sve zanati i vještine koje su do prije 100-200 godina posjedovali skoro pa svi od naših pradjedova bez da su baratali velikim teoretskim znanjem iz fizike, kemije, biologije, matematike, a sve odreda nas uće samu bit navedenih znanosti. Danas u teoriji znamo puno više, al skoro pa nitko više ne zna prdnut bez mastercarda i konzuma, a opet se nalazimo dovoljno važni pljuvat po ljudima koji smatraju ta znanja i vještine vrjednijima ili bar jednako vrijednima od 20 godina školovanja i dirinčenja u uredu.
Tebi je jasno da većina roditelja i uči djecu mnogima od ovih stvari?
Uz redovno školovanje.
Moja djeca još ne idu u školu, niti znaju čitati, ali svaki dan traže u Collinsovom vodiču slike ptica koje vide u vrtu.
Jutros su hranili kornjače, tražili vjeverice, igrali se s mačkama, promatrali mrave...
Često idu s tatom na ribanje, mala je par puta sama izvukla ribu na ometac.
S tatom i nonom sudjeluju u sitnim popravcima auta, mijenjanju žarulja i sl. poslovima.
Zajedno smo sređivali vrt (bilo je zemlje po cijeloj ulici), mala je birala cvijeće za sadnju.
Pa M. je čak sa svekrvom i marmeladu pravilaČistila je jagode, šljive, trešnje...
A oboje će ići u školu.
I učiti, tebi nevažne, vektore.
Pa će znati i vektore i marmeladu.
I tu će biti u prednosti, i imati će veću mogućnost izbora, razumiješ?
I ne, nije bit života završen faks, uredski posao i kredit.
Meni je upravo moje studiranje omogućilo da se danas bavim onim što stvarno i istinski volim i što sam oduvijek željela raditi.
I mogu reći da je prekrasan osjećaj s ljubavlju obavljati svoj posao, širiti znanje i uživati na radnom mjestu (i još za to dobiti plaću).
Mislim da ipak govorimo o malo različitim nivoima znanja, jedno je naučit djecu da raspoznaju ptice i izgrade im kućicu, a jedno je, ono što je meni cilj, naučit dijete da preživi potpuno neovisno. Self-sustainable living - uvjeravam te da ni jedan fakultetski obrazovan čovjek koji živi u gradu i ovisi o sistemu, bez dobre pripreme i naučenih vještina ne bi preživio 7 dana u svijetu gdje su police konzuma prazne, bolnice ne rade, benzina nema a humanitarna pomoć ne stiže.
pčelice, skidam kapu.
mm ima tonu tih praktičnih znanja koje je naučio u hodu, uz starce. koji su pak iste stvari naučili u hodu od svojih staraca. a i mm i njegovi roditelji su fakultetski obrazovani.
ali isto tako razvlači struju po kući, zidari, popravlja auto...
usput je i strastveni planinar jer su ga pored toga svega i po planinama vukli.
dakle - može se i paralelno.
Uf išli bi predugo i preširoko, nije tema o samo-održivosti; ljudi koje poznajem da žive samo-održivo godnama vježbaju vještine i znanja i negdje nakon 10-15 godina postaju recimo skoro pa 100% samo-održivi.
Tonu praktičnih znanja i završen fakultet imam i ja ali nisam ni 2% spremna otići neovisno i živjeti sama od svojih ruku. Trebat će mi dobrih 5-10 godina da sve što planiram izrealiziram.
Dobro Roza, možda bi u slučaju kataklizme tvoja djeca imala veće šanse (iako, vjerujem da bi zajedno s konzumom nestale i šume, ali da sad ne cjepidlačimo).
No, s obzirom da sam ja ipak optimist koji ne očekuje smak svijeta dogodine, nastojat ću osposobiti djecu za život u društvu.
Uz to, za ovo što spominješ ih mogu npr. upisati u izviđače
Što opet ne isključuje školu i kućne radinosti.
Pa će onda znati i vektore, i marmeladu i preživljavanje u šumi![]()
ma najvaznije je da pcelicinu djevojcicu nije poprskala vrela marmelada
Eto...blago se tvojima...oni će ko Gregor i ovce i novce, dok će moji samo ovce...
ajme izviđači - svima toplo preporučujem, najljepši dio mog djetinjstva!
Ne šora me paranoja da ću morati smisliti život iznova, ko Robinson Crusoe, ali moram reći da sam fakultetska osoba koja imam iskustvo self-sustainable livinga doslovce u šumi, od cisterne i grijanja na drva, do toga da pečem kruh, radim jogurte, šivam, i živjela sam i preživjela godinama, sa svojom obitelji. Mislim, to nam je bila viksa, za gušt Robinsoni. Znam palit vatre, lovit ribe, uzgajat, držat kokoši, ovce, veslat, uredit barku, radit ulje, you name it. Iskreno, to iskustvo je moje najdragocjenije iskustvo u životu. Kad se sjetim kako ostima lovimo rakove, mi djeca iz šume, kao zadnji urođenici, prođu me trnci od radosti. Pišem knjigu o tome, btw.
Ali stigla sam i ići u školu, na faks, svašta.
Nije to takav kunst da moraš napustiti sistem radi toga.
Rosa, da me pitaš zašto si hoću kupiti komad zemlje i živjet ko divljak par mjeseci godišnje, a hoću, rekla bih ti - jer je gušt. to je nešto neponovljivo. Sjedit samo uz svjetlo svijeće, imat jedno skrhano ogledalo i ne zurit u svoj odraz, hodat u krpama, cijeli dan bit na zraku... ma to treba probat. Ja to volim.
S druge strane sam antikonzumeristički nastrojena, kritična sam prema mnogim čudima našeg društva, i važem što je čega vrijedno. Da me pitaš zašto - da sačuvam jednostavnost života, da što više vremena budemo, a što manje - imamo, da me ne uhvati ludilo u kojem bih izgubila previše duše, tako nešto. Pečem pekmez zato da imam izliku voditi djecu u berbu, da se zamažu, da vide kako raste voće, da nauče što je što, da se zezamo, da vježbamo, da uživaju u plodu svojih ruku. Ali istodobno volim i naš svijet, ima on puno prednosti; pa i takav kapital znanja i reduntantnosti svega da ako hoćeš - možeš biti samoodrživ. Između ostalog i tako da nazoveš ljude koji će ti složiti i grijanje i bunar i peć za samoodrživost. Nije sve tako crno.
A sad ja tebe pitam - koji su tvoji razlozi?
Tema je HS, ne separatizam.
I iskreno, zaista se ne osjećam dužna tebi ili ikome objašnjavat svoje razloge za naćin života koji sam odabrala, pogotovo ne onda kad me se prozove, i to još sa krivim nickname-om . A tvoji me razlozi ne zanimaju, ovako površno vidim da nismo ni blizu na istoj valnoj dužini.
Roza, oprosti, djeca ganjaju muhe i skaču oko mene, sluđena sam. znam ti nick.
Nego odgovaram na tvoju tezu da nema tih fakultetskih ljudi koji bi preživjeli sedam dana u divljini, i ja ti kažem - evo me. Nije istina da je to ne znam kakav kunst, a još manje da je to samo po sebi razlog da se ne ide u sistem. Ja simpatiziram HS, to je očito, ali teza o tim nesposobnim fakultetlijama me čisto prenerazila.
I ja sam i za ovce i novce. Neka oni završe škole po želji, dobiju papir i onda neka uče samoodrživost. Temelje im dajemo tata i ja. Dan ima 24 sata, život je sve duži i duži. Ima vremena i za škole i za HS.
I ja sam svoje "papire" okačila, ali sam imala izbor. A onaj koji "papira" nema, nema ni izbora.
Bez obzira na sve napisano, ipak moraš imati neku financijsku podlogu za sve. Kruh mora biti na stolu.
Zašto izabrati samo jedno, ma koliko dobro bilo, kada možemo oboje. I mikkin se slaže za provjeru i kontrolu. Svjedodžbu u ruke, a onda traži posao u kojem ti taj papir ne treba.
Istina je da često diploma nije nikakav garant dobrog radnika. Ni ocjene u njoj. Čast izuzecima, ali svi imamo primjere oko sebe koji su do diplome došli okolo-naokolo. I rade samo da bi imali plaću, i onda moraš vući za takve, bez da ti se prizna.
I upravo gledam "Kraljević i ja" o zaljubljivanju u koledžu. Memories...Nema šanse to oduzeti idućoj generaciji, nijednoj. Po meni HS je samo za malene, veliki moraju odrasti u društvu, uz sigurno obiteljsko zaleđe.
Ma ne, najvažnije je da se opet ne uhvatimo u onu hrvatsku mrežu hvatanja za detalje, kako i sama navodiš.
(Još samo da znam zašto je ta mreža hrvatska).
Roza, opet nisi shvatila, nije stvar u tome tko će ovce, a tko novce.
Stvar je u tome da nema potrebe da djecu zakidam kako bi ih naučila nečemu što se nauči i pored redovnog školovanja.
Po meni jedno ne isključuje drugo, barem ne u ovom dijelu koji navodiš u tvojoj viziji HS-a.
uopće ne smatram da ocjene treba ukinuti, a još manje da ih treba ukinuti na fakultetima.
moje je mišljenje da je cijeli sustav obrazovanja (tu ne treba zanemariti ni utjecaj roditelja na djecu i na nastavnike, koji neobjektivno insistiraju na najvišim ocjenama, pa je krajem godine strašan pritisak, kako na djecu tako i na nastavnike) više orjentiran na ocjene nego na stjecanje znanja. ocjenjuje se sve i svašta, a u školama je prava poplava odlikaša, koji na nekim testovima ispadnu apsolutno nepismeni, što je nedavno objavljeno u tisku.
uz to, ocjena 4 u jednoj učinonici, u drugoj je učionici 3 ili 5.
ovo potonje, su uvidjeli i ljudi u sustavu. matura je, među ostalim uvedena da se znanje vrednuje u cijeloj državi po istim kriterijima/pitanjima.
a argument da je "ocjena bitnija od znanja" je jednako otrcan kao i onaj o školi kao idelanom okruženju za socijalizaciju.
još nešto, to što smatram da sustav ocjenjivanja nije dobar, ne znači da moram imati odgovor na to kakav bi on trebao biti. kad bi kritički sud ograničili samo na one koji nude i rješenje, gdje bi nas to dovelo?
s ovim se slažem. s tim da mislim da je nedostatak strukture, sustavnosti i respekta, zastupljen i u školskom sustavu, iako želim vjerovati da je toga ipak manje nego u društvu, općenito. ono što sam htjela reći, kada sam ustvrdila da je ocjena bitnija od znanja, je to, što je dijelu studenata apsolutno nebitno, hoće li i koliko znanja usvojiti, pa izlaze nepripremljeni na ispit, jer nikad se ne zna, možda nekom sretnom okolnošću padne neka dvojčica.
jer bitan je prolaz/ocjena, a ne znanje.
Nije uopće stvar u tome da ja želim svoje dijete zakinuti, jer ja na HS ne gledam kao zakidanje nego kao na veliku prednost. Ovo s ovcama i novcima je bilo sarkastično, al ajde...
Velikog smisla daljnja rasprava nema, ako vas zanimaju informacije ima na web stranici udruge obrazovanje na drugi način jako puno dobrih tekstova, a po webu da ne govorimo. Ko voli nek izvoli.
Ljudi, žene, poenta drugačijeg školovanja nije u preživljavanju u prirodi ni u bilo kakvom drugom izolacionizmu, nego u drugačijem pristupu znanju i razmišljanju.
Trajna volja za znanjem i usađeni kapacitet za konstruktivno, pro-aktivno razmišljanje je nešto što se u sadašnjem sistemu dobija vrlo sporadično i ređe nego slučajno, a pritom još i preliveno toksičnim ambijentalnim prelivom.
Kombinovati takav pristup sa školskim, iliti ispravljati krive Drine u after-hours varijanti mi deluje malo šizofreno, mada nažalost i najrealnije.
Evo, 62 stranice, a ja sam sve manje sigurna da je HS nešto što treba funkcionirati, osim u izvanrednim situacijama, uz kontrolu.
ajde, bila sam kul i došla u fazon: škole su uistinu izgubile onaj dio kvalitete izmjenom i prčkanjem po programima, činjenicom da je učiteljsku akademiju počeo upisivati dio ljudi jer, eto, nisu upali negdje drugo, što je demotiviralo one koji to oduvijek žele raditi, pa činjenica da razredi imaju po 30 dječice-umjesto po 12, da se ponekad rade neke stvari onako bez kreativnosti, slobode, razmišljanja, kao pčelice u Pčelinom filmu-čisto da se naprave....i još hrpu sitnica i hrpu velikih stvari-sve to stoji.
Moram priznat da u niti jednoj iole obrazovanoj skupini ljudi nisam naišla na toliko banaliziranja tuđeg truda, rada i znanja ko na ovom forumu. Od liječnika, do profesora, znanstvenika...stalno se po nekom pljuje-naravno, jer se rijetko zna koliko znanja i truda je iza nečije titule.
Pregrist ću jezik, al moram reći da ifigenijine postove na ovoj stranici jedine razumijem. I ok, divno je mutiti jogurt i objašnjavati kemiju. Ali, sitan detalj, onaj ko objašnjava bi nešto od te kemije trebao i znati. Nisam primjetila neko preveliko znanje o tom području ovdje, čisto ajd ove činjenice koje je ifigenija spomenula, a koje zna i moje 6godišnje dijete (a bome i ovo malo zna da krava daje mlijeko,a od mlijeko radimo jogurt) i sad ćemo te divote uspoređivati sa štajaznam teorijskom fizikom. Reći ćemo da su to potrebna znanja, a da su neka druga nepotrebna. Naravno, ako ova druga koristimo da bi bolje živjeli, a dozlaboga NIŠTA o tome pojma nemamo.
Umjesto da ste dokazali da se znanje može prenijeti drugačije, vi se samo trudite znanje izbanalizirati
I da, postoje zanimanja koja se mogu "naučiti" doma i za koje se samo treba biti talentiran. I ona za koje to nema nikakve šanse. Ajdmo i to prihvatit!?
A i ja moram reći da nakon sve ove rasprave širom otvorenih očiju stojim sve bliže Krumpiriću i ostalima koji su na školskoj strani, iako inicijalno razumijem i podržavam HS.
Nije mi, iskreno, palo na pamet, kako se HS može zloupotrijebiti da se razmašu neki roditeljski strahovi, predrasude i ideologije.
I dalje, ako trebam glasati, glasam za tu mogućnost - jer bolje pustiti sto krivih nego zatvoriti jednog nevinog, osobno znam jednu HS familiju koja je svijetli primjer i koja je bila moja mjera HS-a i samo zbog toga vjerujem da cijela stvar ima smisla i opravdanja.
Ovo ne razumijem, možeš li, molim te, pojasniti?
Statistike također pokazuju da učenici takvih osnovnih škola imaju minimalne šanse da nakon njihovog završavanja uđu u sustav gimnazija i kasnije sveučilišta. Naravno, neki od njih to ni ne žele (ili za takav tip obrazovanja jednostavno nisu sposobni), no što je s onima koji žele (ili su željeli) i sposobni su, a unaprijed ograničeni?
Ponovno ne razumijem i molim za objašnjenje.
Točno tako.
Ovo je vrlo paušalna ocjena i, poput većine paušalnih, ujedno i posve kriva.
Ne kažem da takav život i uz njega povezani negativni osjećaji nisu (bili) tvoje iskustvo, ali nadam se da ne misliš da je riječ o općem pravilu.
Pčelice, sve ti potpisujem, a ovo citiram samo da bi se još koji put pročitalo.![]()
Naravno, ali tu podlogu treba imati i treba je znati prenijeti. Ja sam uz svoju pokojnu baku naučila raditi kiselo mlijeko, sir i maslac, ali o kemiji nisam čula ni slova; vjerojatno zato što ni ona o njoj nije previše znala.
Krumpirić, potpisujem sve što si napisala, a uz riječ "kontrolu" dodajem i "strogu; jako strogu".
x
xxx
ne stignem se sada detaljnije ukljuciti, samo bih jos jednom naglasila ovo sto je krumpiric tako lijepo srocila.
dodati cu samo par natuknica za daljnje razmisljanje.
i dalje mi nisu jasni svi oni koji tvrde da u svom cijelom skolovanju/fakultetu nisu ama bas nista naucili. statisticki je nemoguce da se potrefi fakultet sa 100% nesposobnim kadrom. interesantno jest, da oni sudionici ove diskusije koji se svojim zvanjem bave, imaju vrlo slicnu sliku: ima odlicnih profesora, dobrih i losih. fakultet je samo prvi korak u nizu koraka koji vode sticanju znanja i obrazovanja u odredenom podrucju.
medutim oni koji se tim sto su studirali uopce ne bave, ili su se bavili kratko, pa prestali, tvrde kako nisu nista naucili, te da je sve to sto se u skolama i fakultetima uci, beskorisno i bespotrebno. jedna vrlo interesantna teza, da ljudi koji se ne bave tim sto su studirali, tako uvjereno tvrde da je sve to sto se na visokim skolama uci beskorisno. otkuda oni to znaju? da li je moguce da su ljudi krivo odabrali, fakultet, ili uopce krivo odabrali studiranje kao takvo?
drugo: uzimati greske ljudskog faktora u sustavu / citaj lose ucitelje i profesore kojih zasigurno ima i vise nego dovoljno, kao argument protiv skolskog sustava, te kao argument za HS, jest naprosto pupulisticki i jednostavno krivo.
ljudski faktor je karika koja moze popustiti u svim vrstama edukacije. da li je statisticki moguce da su svi roditelji, te svi ostali koji nude razne kurseve u sklopu HS-a fantasticni? da li je nemoguce zamisliti roditelja koji svoje dijete obrazuje hs-om po principima pritiska, s naglaskom na greske? da li je moguce da neko od roditelja/poznanika koji bi bili ukljuceni u onaj simpaticni krozok od mikkin-a, bude dosadan, neinspirativan i manipulativan predavac?
da je nastavni kadar takav kakav je, ima manje veze sa sustavom, a puno vise sa negativnom selekcijom, losom placom i niskim statusom u drustvu. a ja bih dodala i sa percepcijom znanja i obrazovanja kao neceg ne previse vaznog, koja se tako lijepo predocuje na ovom topiku.
trece: djeca kao i odrasli uce na vrlo razlicite nacine, ovisno o svojoj osobenosti, vrsti inteligencije, percepcije, pamcenja i slicno. o tome su pametni ljudi dosta toga pametnog napisali. smatrati da svako dijete najbolje uci uz pravljenje mermelade i jogurta je jednako tako jednodimenzionalno, kao i misljenje da svako dijete najbolje uci kroz frontalni tip nastave. osim toga je i netocno. ja, mm i moje dijete, kao i mnogi drugi ljudi jako dobro ucimo preko apstraktnih modela.
uopce ne znam sto bih rekla o jogurtu i inom. mene sav taj antiintelektualizam zapravo uzasava.
Upravo o pozitivnoj selekciji sve vreme i pričam, al’ dobro.
Kod nas se kaže: „Ako vam je dobro, onda ništa.“
A ko smo to „mi“, procenite same.
Kao članica EUDEC-a tu se nikako ne mogu složiti s tobom i mislim da daješ krive navode.
Ali eto, da se lovimo opet za detalje o hrvatskom jalu i inome. Samo napomena, jako mi je zanimljivo da ti provizorno daješ gore navedeni citat, a nisi ga provjerila niti navela izvor kojim to potvđuješ kao činjenicu. A za one koji nisu skloni kritičkome promišljanju o izrečenom na forumu, taj će argument proslijeđivati dalje kao nešto mjerodavno. To je hrvatski mood. (Iako koliko shvaćam ti niti ne živiš u RH.)
Dakle ovako nekako:
1. Ti si intelektualka
2. Imaš svoje mišljenje
3. Svatko tko ne djeli to mišljenje nije intelektualac
??
Po mome je javno školstvo anti-intelektualni sistem, a protiv intelektualizma i obrazovanja ovdje nitko od zagovaratelja HS-a nema ništa.
Za postići stručnost u određenom polju nije potreban sustav školovanja kakav se danas promovira kao jedan jedini ispravan.
Ti uopće nisi shvatila što je seni htjela reći
banalizirati znanja na razinu mlaćenja jogurta i sve tome slično što se na ovoj temi definira kao ispravno znanje - jest antiintelektualizam
način na koji se došlo do znanja je prestao biti tema, očito.
Kako sam imala prilike na svojem fakultetu učiti i promišljati o alternativnim načinima obrazovanja koji postoje u svijetu od kako je obveznog školstva, shvaćam da ne stojimo na istim pozicijama za zaista dobre i argumentirane rasprave.
Nekolicina nas koji se borimo za pluralizam u obrazovanju (tu mislim ne samo na roditelje i učitelje iz raznih Wladorf, Montessori i drugih udruga, već i na dr. a ne samo prof. Matijevića, vidim da je to nekima bitno, te na osobe iz Sabora i političkih stranaka) bila je u tavim školama, upoznala i ravnatelje i profesore i učenike i roditelje i to je uvijek iznimno teško objasniti onima koji se a pripori protive a nisu nikada došli u neposredni doticaj s takvim načinima podučavanja i obrazovanja.
Mi se borimo za pravo na izbor jer u jednom demokratskom društvu proced demokratizacije ne staje na uvođenju političkog pluralizm.
Povećanje broja i kvalitete alternativnih škola i uvođenje obrazovanja kod kuće samo je korak na tom putu.
Mi niti hvalimo obrazovanje kod kuće niti alternativne škole kao one koje su najbolje od najboljih. Mi samo naglašavamo da treba postojati pravo izbora. Kako će ono izgledati to je na zakonodavcu u našoj državi. Ja sam sigurna da Sabor nikada neće donijeti takav akt o alternativnom školstvu koji će ugroziti vas kao majke, roditelje i građane ove zemlje.
Ako pojedince pitate koji su njihovi osobni razlozi za odabir "alternativnog" obrazovanja ti razlozi mogu biti duboko neslaganje s odgojno-obrazovnom ulogom škole danas. I to je u redu, svatko ima pravo na svoje mišljenje. Mi se možemo s tim slagati ili ne, u većini slučajeva će vam zvučati nerazumno, ali ga promijeniti ne ćete. Pogotovo putem komunikacije na forumu.
Vjerojatno su upravo takvi isplivavali na površinu na ovih 60 i nešto stanica i stoga se nekima čini da se naša profesija toliko omalovažava.
Ovdje je dosta pažnje bilo posvećeno osporavanju osobnog mišljenja zagovornika prava na izbor, pa je ono što se nekima čini banaliziranje znanja stupilo na scenu.
Osobno mi se čini da je jedna strana više naglašavala obrazovnu komponentu (na koju se, opet prema mišljenjima stručnjaka, a ne mom vlastitom, naša osnovna škola svela), a druga odgojnu (kojoj se satnica sve više briše, pa vraća, pa briše...).
I za kraj bih se samo osvrnula na prvi post koji nije baš najsretnije koncipiran jer sam mišljenja da se traženjem odgovora da-ne-možda i odgovorima svakako sam protiv (na pitanje treba li dopustiti OKK) banaliziraju i zakidaju i pravo na izbor i ljudska prava i demokratska država.
Svatko od vas može iznijeti svoju bojazan vezanu uz uvođenje prava na izbor, to ste većinom i činile, ali kada vam je netko dao odgovore, niste ih mogle prihvatiti. Stoga takva rasprava ovdje nema smisla jer se tako možemo natezati još 20 godina. Duboko se nadam da će saborska rasprava o ovoj temi biti daleko konstruktivnija.
Ne, nego se vi ljepite za ono na ćemu možete graditi svoje argumente. Taj jogurt je toliko nevažan u cijeloj ovoj raspravi da ne mogu vjerovat da su se svi intelektualci tj. intelektualke foruma na to priljepile.
Nevjerovatno je glup zaključak koji ste donjele iz jedne prijateljske prepiske koja zapravo nije imala veze sa raspravom na temi.
Ali roza, mi ne smijemo komentirati niti jedan tvoj primjer.
A nikakav konkretni argument nam ne daješ, osim te fobije od društva, zgražanja nad sustavom i sl.
Uz to, imam osjećaj da sasvim površno čitaš postove pa ne uhvatiš bit.
Ili namjerno ne želiš shvatiti što ti pišemo?
enchantress, takvim predstavljanjem teme sigurno neće rasprava biti ni blizu konstruktivna, ni u saboru, a ni ovdje.
Naprotiv.
ti možda jesi (nisam upućena čime se baviš) obrazovanija po pitanju alternativnog obrazovanja. Pardon, naglasila si da si na fakultetu o tome učila-dakle, da si klasično školovana da se baviš obrazovanjem.shvaćam da ne stojimo na istim pozicijama za zaista dobre i argumentirane rasprave.
Pinky je npr. klasično školovana da se bavi klasičnim obrazovanjem. Ne vidim zašto tvoje teze imaju iole veću težinu od njenih, i zašto krećete "iz različitih pozicija".
Ja npr. već desecima stranica ne vidim ni jedan konstruktivan argument. Nitko nije pokazao kako je to roditelj adekvatan učitelj, kako je dijete adekvatan odabiratelj kurikuluma i znanja.
Umjesto onog što ja vidim kao prednost HSa-individualizacija i prilagodba okolnostima, došli smo na to da smo mi previše "Hrvati" da shvatimo veličinu i važnost pluralizacije obrazovanja.
Nekidan mi je jedna osoba iz obitelji rekla: hvala Bogu da sam se rodio u trenu kad je škola postala obaveza, što bi otac napravio od mene da nije, da, ta osoba nije htjela lovit ribu i kopat čitav život-o sram sram tu osobu bilo.
Roza, banalizira se još od početka teme, od Tesle i liječnika kirurga.
Pa Mare ne zezaj me, ja sam fakat navela milijarde razloga zašto sam za OKK, moj skepticizam prema sistemu je samo jedan od razloga. Prolistaj ako te zanima.
A površno ih čitam u zadnju jer stvarno više ne mogu podnjet čitabe koje bi me trebale uvjeriti da sam u krivu i da ću uništiti život svog djeteta zbog svoje sebičnosti - ovo ovako sažeto.
Sasvim je svejedno tko gdje živi i tko je članica koje udruge. Kvalitetna se rasprava ne vodi ad hominem argumentima niti namjeravam stavljati svoj CV na forum ne bih li zvučala vjerodostojno.
I dalje ne znam što je to "hrvatsko raspoloženje" (tzv. hrvatski mood) niti "mi Hrvati ovakvi-onakvi", a sad smo već dobili i "detalje za hrvatski jal i ino".Stereotipi i generalizacije oblik su intelektualne lijenosti i koliko si god slobodna koristiti ih do mile volje, ipak bih molila da mene izostaviš iz svojih stereotipizacija nacionalnog identieteta.
Što se tiče alternativnih, tzv. slobodnih škola i mogućnosti nastavka kvalitetnog školovanja koje one pružaju, podatak o tome da se otprilike 10-20% učenika uspije upisati u gimnaziju nije provizoran, nego iz prve ruke, dobiven od osobe koja je u takvoj (lokalnoj) školi donedavno radila.