Zaboravih dodati, Seni, potpisujem!
 |
|||
|
|
|||
Zaboravih dodati, Seni, potpisujem!
Ali svi ti tvoji razlozi proizlaze iz ogorčenosti društvom.RozaGroza prvotno napisa
A to strašno društvo smo i mi koje se ovdje s tobom dopisujemo, razumiješ.
I ne mislim ja nipošto da nam je društvo savršeno uređeno i da ništa ne treba mijenjati, ali mislim da ti malo pretjeruješ.
Uostalom, kako ti možeš znati da baš tvoje dijete neće željeti živjeti u nekoj metropoli i raditi u velikoj međunarodnoj korporaciji.
Iako su djeca tvoja nemaš im pravo nametati svoje stavove niti ih ograničavati na način da im u startu oneomogućiš snalaženje u tom društvu koje se tebi nimalo ne sviđa, ako oni to jednog dana požele.
Jednako kao što ni ja ne mogu zabraniti svojoj djeci da odu živjeti na Bobaru ako im tako nešto padne na pamet.
Razumiješ?
Ne zezam te, niti te želim uzrujavati :ječmenac:
Sanja, potpisujem i ja tebe.
I također molim da me se izuzme iz ovih stereotipizacija nacionalnog identieteta, ali i iz zlobnih komentara na račun moje djece.
Valjda nam to enchantress osobnim primjerom želi pokazati taj "hrvatski mood"
Posljednje uređivanje od Pcelica Mara : 27.06.2011. at 16:02
Za rasprave o vrijednosti i smislu neke alternativne škole (nisi navela o kojem pedagoškom modelu se radi) trebali bi imati na umu da ti roditelji imaju mogućnosti izbora dati ili povući svoje dijete iz te škole. Vjerujem da država nije dodijelila svoje obvezno osnovno obrazovanje toj jednoj školi pa su roditelji primorani protiv svoje volje slati djecu tamo, a pogotovo ako ima tako loš prosjek upisa u daljnje institucije formalnog obrazovanja.Sasvim je svejedno tko gdje živi i tko je članica koje udruge. Kvalitetna se rasprava ne vodi ad hominem argumentima niti namjeravam stavljati svoj CV na forum ne bih li zvučala vjerodostojno.
I dalje ne znam što je to "hrvatsko raspoloženje" (tzv. hrvatski mood) niti "mi Hrvati ovakvi-onakvi", a sad smo već dobili i "detalje za hrvatski jal i ino".Stereotipi i generalizacije oblik su intelektualne lijenosti i koliko si god slobodna koristiti ih do mile volje, ipak bih molila da mene izostaviš iz svojih stereotipizacija nacionalnog identieteta.
Što se tiče alternativnih, tzv. slobodnih škola i mogućnosti nastavka kvalitetnog školovanja koje one pružaju, podatak o tome da se otprilike 10-20% učenika uspije upisati u gimnaziju nije provizoran, nego iz prve ruke, dobiven od osobe koja je u takvoj (lokalnoj) školi donedavno radila.
Nadalje, potrebno je dati rezultate kvalitetnog istraživanja ako generaliziramo postotke, a ne samo primjer iz jedne škole.
Ako sam ja pogriješila i poslužila se neprimjerenim argumentima, valja promisliti je li i tvoj argument valjan i vjerodostojan. Možeš li priznati da si se zaletila i te da osnovi izjave jedne osobe iz jedne škole u jendom gradu ne možeš reći da je takvo činjenično stanje u svim takvog tipa.
Bilo kako bilo, ispričavam se, ja sam samo navela da kao član organizacije u kojoj su slobodne demokratske škole ne baratam podacima koje si ti navela, tvoj CV te nitko nije tražio, ne znam od kuda takvo shvaćanje, forumska komunikacija vjerojatno čini svoje. Po raspoloženju tvojeg posta vidi se da si uvrijeđena i ja ti se ispričavam - ili možda opet pogrešno zaključujem, pa se iznova ispričavam.
Ovaj tvoj post govori sve o navedenom.
bravo krumpiriću!!
Slažem se s postovima seni i krumpirić.
Eto...Ali svi ti tvoji razlozi proizlaze iz ogorčenosti društvom. Krivo - metodika rada i kurikulum za koje oboje mislim da ubijaju kreativnost i želju za učenjem, nemaju veze sa mojim nezdovoljstvom sistemom.
A to strašno društvo smo i mi koje se ovdje s tobom dopisujemo, razumiješ. Ja uvijek govorim o sistemu ne o društvu, Mare to sam napisala bar 100 puta. Jel treba i definicije jednog i drugog?
I ne mislim ja nipošto da nam je društvo savršeno uređeno i da ništa ne treba mijenjati, ali mislim da ti malo pretjeruješ. Ne pretjerujem, moralne vrijednosti koje se promoviraju današnjim načinima, nisu nešto ćemu ja želim prepustiti svoje dijete. Koliko god se moji stavovi tebi ili bilo kome ćinili krutima i ekstremnima, moje je ljudsko pravo odgajati i obrazovati svoje dijete onako kako ja smatram da je ispravno.
Uostalom, kako ti možeš znati da baš tvoje dijete neće željeti živjeti u nekoj metropoli i raditi u velikoj međunarodnoj korporaciji. Ne mogu ništa znati 100% ali ću odgojem provati usaditi u njega one vrijednosti za koje ja smatram da su ispravne i koje će ga voditi dalje u životu. Ako i poželi živjeti u metropoli svejedno može živjeti po načelima koja smo ga naučili.
Iako su djeca tvoja nemaš im pravo nametati svoje stavove niti ih ograničavati na način da im u startu oneomogućiš snalaženje u tom društvu koje se tebi nimalo ne sviđa, ako oni to jednog dana požele. Ja imam apsolutno pravo svoju djecu učiti vrijednostima za koje smatram da su ispravne i za njih najbolje. Kao što to ima svaki drugi odgovoran roditelj. Puno toga se može definirati namećanjem, kao i škola i sve ostale regularne stvari koje klinci danas rade - al su one mainstream pa su stoga smatrane ispravnima, dok je ovo "moje" automatski nazivano nametanjem, uskračivanjem, ekstremizmom itd. Odkle ikome pravo i ko je mjerna jedinica u ovom slučaju?
Jednako kao što ni ja ne mogu zabraniti svojoj djeci da odu živjeti na Bobaru ako im tako nešto padne na pamet.
Razumiješ?
Ne zezam te, niti te želim uzrujavati :ječmenac:
Sanja, potpisujem i ja tebe.
I također molim da me se izuzme iz ovih stereotipizacija nacionalnog identieteta, ali i iz zlobnih komentara na račun moje djece.
Valjda nam to enchantress osobnim primjerom želi pokazati taj "hrvatski mood"
Ne razumijem.
Što govori?
Da mi smeta tvoje nepotrebno i zlobno komentiranje primjera s mojom curicom?
Da, smeta mi.
I da, to govori nešto o meni.
A i o tebi.
Roza, sve 5
Ne razumijem.
Što govori?
Da mi smeta tvoje nepotrebno i zlobno komentiranje primjera s mojom curicom?
Da, smeta mi.
I da, to govori nešto o meni.
A i o tebi.
Roza, sve 5
Ja ti se duboko ispričavam. Nisam shvatila ovo sa curicom, tek nakon dužeg vremena iščitavanja postova. Moj komentar o marmeladi nije bio zloban, niti najmanje niti bi ikada zlobno komentirala nekome nečije dijete, a kamoli javno na forumu. Ja sam ga pisala kao znak pomirenja, no gledajući kroz tvoje oči jasno mi je da se može neprimjereno shvatiti.
Hrvatski mood postao je novi jogurt ili sarma, pa se povlačim iz daljnjih rasprava na ovu temu i temu OKKa jer sam onim podužim postom sve rekla.
Kao i đem i jogurt bio je upućen osobi koja dolazi iz druge države, smatram da sam jasno navela ime forumaša kojem se obraćam. Imam puno prijatelja Bosanaca, Srba i Makedonaca i često se šalimo i pretumbavamo te različitosti u životnom pristupu pa sam mislila da samo iznosim nešto opće poznato. Sada mi je jasno da vi uopće niste upoznati s time. Još se jednom ispričavam jer vidim da sam mnoge pogodila na osobnoj razini što mi nije bila namjera.
Sanja, seni, krumpirić, Maro, super pišete, lijepo vas je čitati.
("hrvatski mood" bio je prvotno upućen meni.)
The enchantress, iako si se odjavila s diskusije, odgovorit ću ti.
Najprije, nisam uvrijeđena, ali moraš dozvoliti da ne mogu sasvim ozbiljno shvatiti sugovornika koji umjesto argumentima raspravlja generalizacijama tipa "Hrvati ovo-Hrvati ono".
Navela sam o kojem se modelu radi, odn. nadovezala sam se na (čak i citirala) dio tvog posta u kojem govoriš o tzv. slobodnim školama, tj. školama u kojima je djeci omogućena velika sloboda pri izboru nastavnih sadržaja. Konkretna škola o kojoj je u mom postu riječ već neko vrijeme prati obrazovni put svojih bivših učenika i rezultati su takvi kakvi jesu. Što se tiče drugih tzv. alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Jena-Plan i tako dalje) nemam podatke, pa ih ni ne navodim (iako također moram reći da se mnogi elementi ovdje nabrojanih - ali i drugih - tzv. alternativnih pedagogija i te kako koriste u tzv. mainstream vrtićima i školama).
Naravno da svaki roditelj ima mogućnost dati ili ne dati dijete u takvu školu, no čini mi se da mnogi od njih iz ovih ili onih razloga - u koje sad ne bih ulazila - nisu svjesni dugoročnih posljedica takvog tipa ranog obrazovanja na kasniji život i mogućnost odabira svog djeteta.
Nemam ništa protiv demokratizacije školstva i obrazovanja kod kuće (da sam saborska zastupnica, digla bih ruku za donošenje zakona kojime bi ono bilo omogućeno), no bojim se da bez stroge kontrole ono može biti provođeno na štetu djeteta.
The enchantress, isprika prihvaćena
I još jednom lijepo sročeno ono što neki od nas stalno ponavljaju i što je jako važno.
Jer HS bez ikakve kontrole bi bio jedan veliki korak unazad i donio bi puno više štete nego koristi.
sutra oko 18h durzenje u maksimiru, bit ce neki nasi drugari, mikkin i mikka sd (sa djecom), svi zainteresirani dobrodosli.
ja, plavuša, ne kužim zakaj bi dijete moralo biti školovano kod kuće da bi ga roditelji nešto naučili?
Zar ga ne mogu roditelji naučiti nećemu kod kuće i ako ide u normalnu školu?
I još me zanima, koliko iskustva u školovanju kod kuće imaju svi ti veliki zagovornici homeschoolinga?
Jesu li doista isprobali jedno i drugo, pa mogu usoređivati, ili samo lamentiraju bezveze?
Posljednje uređivanje od mujica : 30.06.2011. at 00:34
pa dio ekipe se gnusa dobrog dijela izbora gradiva koje dijete treba usvojiti obrazovanjem
dio se gnusa negativnog uticaja koji dolazi od druge djece
dio ekipe dozivljava sistem skolovanja kao zastario i vjeruju da mogu djetetu bolje selektirati ono sto im treba za zivot
nase je iskustvo da smo skolsko gradivo uredno pratili ali kako je bio stvarno okrenut samo na mene jer je neplanirano upao u prazno vrijeme izmedju prelaska u sljedecu skolu i nismo imali kontakt sa drugom HS populacijom. intelektualno smo funkcionirali ali socijalno i emocionalno djetetu roditelji u ludilu ne mogu zamijeniti ono sto dobije kroz druzenje sa vrsnjacima
koliko god sam ja za svoju generaciju tehnoloski plafon, neshvacena jer se jos uvijek igram i bla bla.... e ja takva zaigrana njemu nisam dovoljna za njegove interese i potencijale. po meni je nama tu bio filter, da li cu ja iz meni logicnih argumenata nametati svoje interese ili cu prihvatiti da se on razlikuje od mene i da ce prije spavanja umjesto stripova citati literaturu za medicinski faks i da ce umjesto bicikla ili rolanja radije programirati i buljiti u mikroskop (ima sto takvih detalja)
opet, vjerujem da je izmedju lose skole (sto se nama dogodilo dolaskom nove uciteljice) i rada kod kuce bolje je izabrati da je dijete kod kuce
ne zelim mu birati frendove, ne zelim mu nametati svoje svjetonazore kao apsolutnu pamet i ide u drzavnu skolu. nakom skole i vikendom ima dovoljno vremena da dodatno radi sto mi mislimo da mu treba ili sto njega zanima
Pa upravo tako funkcionira 98% ljudi (sorry, sad post zvuči ko reklama za novu pastu za zube koja je 27% učinkovitija) ali ima stray_cat pravo - mislim da ovakve stavove o školi uglavnom imaju ljudi koji su sami ili s djecom imali jako loše iskustvo.
Da, ali tko ima iskustva s obrazovanjem kod kuće?
Vidim, stray ima nešto iskustva jer živi u inozemstvu i upala je u neobičnu situaciju, pa joj je to bio privremeni izbor.
Ali sve ove domaće stručnjakinje za školovanje kod kuće.... na temelju ćega pišu o tim ogromnim prednostima homeschoolinga?
vani je normalno da biras skolu prema nekim svojim interesima. skole na predstave svoju viziju obrazovanja, ides na razgovor i pregledas skolu pa se odlucis
u hr i dalje ekipa po inerciji vodi u najblizu kvartovsku skolu
mislim da ljudima koji u hr pricaju i HS nedostaje taj korak kod odabira obrazovanja za dijete
ne postoji sistem koji nudi mogucnost izbora (ok, sad ima par montesori skola i par waldorfskih, ali nije da svaka skola prezentira program koji nudi uz obrazlozenje zbog cega. isto tako ovdje uredno na strnicama inspekcije z aobrazovanje vidis podatke sa postotkom koliko ucenika iz svake skole ide dalje u gimnazije a koliko u proizvodna zanimanja)
Ako je roditelj imao loše iskustvo u školi ne znači da će se isto dogoditi i njegovom djetetu.
Po meni to uopće nije razlog za HS.
Općenito, ne razumijem zašto bi roditelji djeci prenosili neke svoje strahove ili averzije
Ne mislim ni ja da to TREBA, govorim samo da je to čest uzrok jer znam ljude koji su baš imali takvo iskustvo... Uostalom, negdje naprijed je baš Roza napisala kako je bilo grozno njeno iskustvo iz škole. Tada mi se upalila lampica zašo tako zdušno zagovara hs.Ako je roditelj imao loše iskustvo u školi ne znači da će se isto dogoditi i njegovom djetetu.
Po meni to uopće nije razlog za HS.
Općenito, ne razumijem zašto bi roditelji djeci prenosili neke svoje strahove ili averzije
Meni upravo odgovori cijelo vrijeme nedostaju i nitko mi ih nije dao. Postavila sam niz pitanja o statističkim rezultatima osoba školovanih kod kuće, o njihovom znanju, kompetencijama, izboru zvanja i zapošljavanju, ali od toga ništa. Slažem se da treba postojati mogućnost izbora, ali to samo po sebi nije odgovor na pitanja o kvaliteti obrazovanja, stečenih vještina i znanja.
Apropos toga da mi Hrvati ništa ne znamo, dok drugdje vlada kultura izbora moji prijatelji, visoko obrazovani intelektualci koji žive u Nizozemskoj, koji su dobro proučili sve škole, izuzetno su nezadovoljni stanjem u tamošnjim osnovnim školama koje smatraju igraonicama.
Paušalne i stereotipne izjave o "hrvatskom jalu" i nekakvom nacionalnom nedostatku kritičnosti su ispod razine prihvatljive rasprave.
ali moras priznati da vecina ljudi ubaci djecu u prvu skolu pa kak bude
zbog tog mentaliteta krda (nije tipicno za hr, prisutno je kod svih kultura u nekim segmentima zivota) ni ne postoji trzisnost kad su skole u pitanju. skole ne trebaju nuditi vise, ne trebaju se truditi privci klijente (u ovom slucaju djecu). roditelji nista ne traze pa nista ni ne dobiju, standard i neka kontrola usluge ne postoji
da bolnice posluju na taj nacin, ili hoteli zavrsili bi barem po novinama ako ne i na sudu
djeca i obrazovanje su kategorija prepustena na milost i nemilost sreci i kome ce pasti u ruke
Mnoge bolnice nažalost i posluju po tom principu.
A ja ne razumijem to da se ne smije reči da u Hrvatskoj određene stvari ne fukncioniraju bez da se kod ljudi javi defenzivnost. To nije nikakav napad na ikoga jer i sami tu živimo i gradimo tu život, ali činjenice su činjenice.
Ne znam kako je kod vas, ali u Rijeci se škole reklamiraju. I imaju dobre stranice na kojima opisuju svoje aktivnosti:
http://www.os-pecine-ri.skole.hr/
http://os-trsat-ri.skole.hr/
http://www.os-centar-ri.skole.hr/
Ove su mi bliske, ali znam da i druge tako rade, naročito one u centru gdje je malo djece. i može se naći školu po volji.
Maleni budu tamo četiri sata na dan, imaju roditelji još 20 da ih homeskulaju.
kod nas su klinci u skoli od 8:15-14.30 i opet imas vremena za aktivnosti i sve
nisam bas nasla nista na prvom linku koj si ostavila, ni o metodama, ni o viziji sto zele postici i kako, idem bas gledat dalje
http://www.bavobasisschool.nl/Nieuweopzet/Index.htm i vidis u kratkim crtama sto i kako nude
Ježim se kada se ovakvi izrazi koriste u kontekstu obrazovanja.
I nisam za HS. Mislim da se dijete može dodatno naučiti ono što roditelj smatra da je važno, bilo da se radi o životnim stavovima, bilo da se radi o afinitetima djeteta.
Mislim da je važno za svako dijete, čovjeka, znati se ponašati u zajednici, biti njezin dio, osim ako se za dijete želi da zauvijek živi van zajednice (izuzevši obitelj u kojoj odrasta).
S druge strane, muka mi je kada se govori o privatizaciji školstva i iskreno, bojim se što će jednog dana donijeti EU mom djetetu, što bolonja...
Uključujem se u diskusiju sa drugog aspekta: troje nas je djece u roditelja, univerzitetski obrazovanih. Dakako da su učestvovali u našem obrazovanju, praktično i teorijski, nekom više nekome manje, zavisi od perioda naših života, sposobnosti djeteta i potreba. Nas dvije završavamo fakultet, brat pokušava ali ne ide mu(sam odabrao). Nas dvije nastavljamo sa školovanjem, u tome smo, čitamo, raspravljamo, nadograđujemo se. Brat radi posao kakav radi, i osim što je dobar radnik na poslu, nije stekao neka posebna praktična znanja o životu više nego ja. Znači, mene nije "zatupila" knjiga i odvojila od realnosti, a njega sca praktičnost ovog svijeta kojoj je možda izložen nije natjerala da nastavi da uči. Brat je tridesetogodišnjak, malo mlađi od mene, a malo stariji nam od sekice, koji je prilično isfrustiran, jer se ne osjeća ispunjenim, fali mu nešto. Postavljam pitanja: da li su moji roditelji, u slučaju da su imali HS kao priliku, mogli usaditi mom bratu više znanja, ili da kažem želje za znanjem od tadašnjeg obrazovnog sitema? Da li je odrastanje uz obrazovane roditelje bilo teret ili poticaj? Da li " nadarena" djeca ne baš nadarenih roditelja, mogu dobiti kvalitetniju nastavu kod kuće nego u školi? I na kraju, šta mi činimo, da promijenimo naš sistem obrazovanja(svakako ne mislim na nas kao društvo već na nas pojedince, učesnike ove rasprave i šire?
pa to uglavnom i jest istina, ali to nikako ne znači da tim roditeljima nije stalo.
to najčešće znači da je teško organizirati se drukčije, da ne žele izdvajati djecu iz sredine u kojoj žive...
nije to lak izbor.
razvažanje ti odnese cca sat i pol dnevno. to je puno.
istina. koliko ste time dobiva, a koliko gubi?
Osim toga, roditeljima nisu dostupne informacije na temelju kojih bi mogli donijeti suvislu odluku o školi u koju će upisati dijete. Sve državne škole su "iste", sve rade po istom programu, pa koji bi to onda trebali biti kriteriji radi kojih bi se roditelj odlučio za ovu ili onu školu? Jedine informacije koje su dostupne o školama su kvartovska naklapanja i usmena predaja.
Debeli potpis!
S druge strane, ne može se reći da nema izbora.... Meni su sugerirali Suvagovu školu, ali nismo pristali jer je dijete bilo odlično integrirano u kvartu i nismo ga željeli izdvajati iz sredine. Da mu je u školi bilo loše u prvom polugodištu, revidirali bi odluku.
Imali smo tri škole u susjedstvu i ja sam uredno obišla sve (od zahoda do stručne službe, zapravo koliko god to bilo smiješno, izgled zahoda rekao mi je puno o brizi osoblja o školi, pa u nekima do stručne službe nisam ni stigla). Imamo u kvartu i privatnu školu koja je dolazila u obzir za slučaj da u državnoj ne bude sve ok... Sa starijim sinom je ispalo dobro. S mlađim ne tako dobro, ali za to ima više razloga (od učiteljice, do samog djeteta jer moj mlađi sin je takav karakter da bi bio idealan kandidat za home schooling ili neki alternativni oblik nastave kad bi to nama bilo izvedivo... ). Nisam tako mislila dok se nisam uvjerila na vlastitom djetetu kojem odgovara individualni rad, a ne razredni čopor.
Eto, vratih se na topic. Samo da završim misao - nije hs za svako dijete, za svaku obitelj ali sigurna sam da ima takvih kojima bi to odgovaralo. Srećom, sustav se razvija i raste, pa vjerujem da bi dugoročno bilo moguće naći neki oblik hs u "kontroliranim" uvjetima za one kojima to treba.
Ne znam znaš li da baš i nije lako upisati djecu mimo te prve škole, jer postoji pravilo da škola upisuje djecu sa svog upisnog područja. Kod škola koje imaju malo djece na svom upisnom području također se vrlo teško dopušta upis djece sa strane, a ide se više prema prijedlogu da se škole smanjuju i pomalo gase (pogotovo ako se nalaze u kakvoj atraktivnoj zgradi u centru grada).
Privatne škole slobodno upisuju i nude svoje programe, ali njih ima malo, nisu prikladne za svu djecu, cjenovno nisu dostupne velikoj većini ljudi i najčešće uključuju razvažanje djece na drugi kraj grada.
P.S. Molim te, možeš li bez tih paušalnih grubosti, tipa mentalitet krda i sl.?
Taj način strogog vezivanja upisa uz kvartove (kad se radi o javnim školama) postoji i u drugim zemljama. Prijatelj iz Londona mi priča da se to provodi potpuno strogo, tako da ljudi čim dobiju djecu sele u određeni kvart u kojem je škola koju žele za svoju djecu.
Što se tiče rasprave o OKK, mogu se pridružiti onom rezimeu kojeg je dala Peterlin, s time da u 63 stranice rasprave ipak nismo dobili odgovore o rezultatima, prednostima i nedostacima OKK.
Ja bih na ovo sve dodala da niti ono malo "fame" ili dobrog glasa koji bije pojedine škole ne mora biti relevantno...dijete možda dopadne baš nekom učitelju koji nema razumijevanja za njegove posebne potrebe. Znanica je dugo tražila školu koja ima poseban stručni tim za rad s djecom s posebnim potrebama, tako se i sami deklariraju, pa je na kraju bila skroz razočarana i premjestila kćer u drugu "običnu" periferijsku školu gdje je uz učiteljicu -"laika" mala procvjetala (u pitanju su bili razvojni problemi, lakše mentalno i motoričko zaostajanje).
I ta famozna darovitost...toliko je predrasuda oko toga, ako je darovito NE znači da je nužno mirno i poslušno, "dobro odgojeno", da UVIJEK daje inteligentne i promišljene odgovore, da se ne zalijeće, da nema problema s pažnjom, ponašanjem, motorikom...darovitost se NE mora vidjeti iz aviona nakon pola sata druženja.
ja ne mogu reci da sam protiv, ovisi o kakvom homeschooligu je rijec..ako se to moze organizirano sprovesti dapace (da postoji online edukacija za roditelje, testovi, cetvrtgodisnji ispiti za provjeru znanja, eventualno testiranje predznanja roditelja, homeschooling instruktori za satove koji roditelji ne mogu sami kvalitetno odraditi), također je potrebna inspekcija da se vidi da li dijete napreduje..mogli bi se organizirati i dvogodisnji programi pripreme roditelja na ulogu koja ih ceka jer ne studiraju ni ucitelji bezveze, ima tu puno toga za nauciti..opet, neki roditelj ce mozda biti puno puno bolji od dosta ucitelja koji nisu uvijek sjajni..
Iste stvari bi voljela i kod klasicnog skolstva, prakticni seminari za profesore (kako sto kvalitetnije drzati nastavu, koje udzbenike izabrati, na koji nacin uciniti nastavu zanimljivom, multimedijalna nastava uz male troskove, prakticna nastava koju moze imati svaki predmet (dakle ne bubanje napamet nago primjena znanja), zajednicki rad djece na "projektima", kako osmisliti zanimljive domace zadace..nagrade za profesore koji imaju visok postotak uspjeha na maturi, nagrade profesora od strane ravnatelja za pokazan trud, inspekcija nastave koja bi mogla mentorirati profesora kako svoje greske popraviti..
Inace profesorske sam struke ali ne radim u skolstvu, predajem jezik u privatnoj skoli str. jezika..za nas koji radimo taj posao se vecina tih stvari podrazumjeva- imamo mentore, radionice, feedback ucenika, koristimo internet, radimo interaktivne materijale, skeniramo i modificiramo materijale s drugog jezika, imamo polusemestralne ispite za ucenike i finalni ispit, radimo po stranim knjigama (svaki semestar gledamo koje su nove knjige izasle i da li su bolje, kupujemo nove materijale, obradjujemo aktualne teme s tv-a, casopisa, novina, interneta), imamo nenajavljene dolaske drugih profesora na sat na hospitacije, kod nas se ne moze dogoditi da profesor dodje nepripremljen na sat, da nije odlican u svom jeziku, da ucenici vec nakon 1. stupnja ne vladaju gradivom koje su tamo naucili (a to znaci primjena znanja u govoru)..sram me priznati da ljudi koji u nasoj skoli idu na 1. stupanj njemackog ga pricaju bolje nego ja nakon 9 godina ucenja u drzavnoj skoli (a bez lazne skromnosti sam stvarno osoba koja voli jezike i brzo pamti)...da, ima nesto i u broju polaznika koji je duplo manji, medjutim puno ovisi i o radu profesora..dakle potrebna je kompletna reforma skolstva opcenito..apsolutno sam za homeschooling ako roditelj i mentori mogu jednako dobro pripremiti dijete kao i drzavna skola sto bi se provjerilo i ispitima a to roditeljima koji nemaju skolu u blizini olaksava posao ili pak smatraju da ga bolje mogu sami educirati
Dobili ste odgovore na sve, javilo se nekoliko ljudi koji HSaju svoju djecu, nekoliko ljudi iz udruge Obrazovanje na drugi način, više ljudi koji su dali primjer frendova koji HSaju...stavilo se jako puno linkova na super tekstove stručnjaka koji malo profinjenije pišu o cjeloj temi itd itd al to ništa nije zadovoljilo "kritičnu" masu.
Roza, tko je stavio istraživanje (postotke, uspješnost) o nastavku školovanja HS djece? Izgleda da sam previdjela?
vani u dosta zemalja postoji tradicija HS-a, nisam nikad procitala nista negativno, zapravo svaka stvar moze biti dobra ili losa ovisno tko je provodi i aparatu kontrole.. ne zivim u iluziji da su nase drzavne skole pod izvrsnom kontrolom i s jako dobro educiranim kadrom koji voli raditi s djecom
lore, sve što pišeš stoji, al koliko se plaća jedan semestar škole stranih jezika? oko 2000 kn?
to obično bude tri put tjedno po sat i pol - dva, jel tako?
pa sad ti vidi tko si to može priuštiti i tko će si moći priuštiti škole koje budu funkcionirale na ovaj način.
inače, kad vas čitam se osjećam ko totalna nemajka
s jedinom brigom koju sam imala oko škole - kakav je pješački prijelaz do nje
i još sam htjela s vama podijelit moje jučerašnje hs zabavno popodne, u profilu sam kupila za 5,00 knovu knjigu:
http://www.profil.hr/knjiga/50-carob...-fizike/35915/
i cijelo popodne smo se zabavljali
jedino što od fizike nismo ništa naučili :totalni_tudum:
ne vjerujem, jučer sam gledala to u profilu, ali sam zabunom ostavila Maestro doma, ni 5 kn nisam imala...
ne razumijem sto je tu tocno skupo..kupiti 2,3 projektora po skoli koja traju i 2,3 laptopa (koje dosta profesora i sami imaju doma)..vecina ovoga sto sam napisala ovisi o iskljucivom trudu entuzijasta koji u skoli zele raditi (dakle ne ljudi koji su inercijom zavrsili na tom radnom mjestu jer nema niceg boljeg), ja radim dobro jer zelim da moji ucenici nauce, da obradjujemo aktualne teme i vokabular, primjenjujemo znanje, uzmem laptop (ne svaki sat ali barem par puta u semestru) pa pogledamo vijesti, dio dokumentarca, dio emisije koji povezem s ostatkom nastave, osmislim im zanimljive igrice, primjenim gradivo na njima zanimljive teme, sama osmislim pola materijala u wordu (dakle nije nuzno ni kupiti knjige jer danas stvarno toliko toga ima na samom internetu)..i vjerujem da nisam bolje placena za taj posao nego osoba u drzavnoj skoli (da ga radim kao stalni posao bila bi prijavljena na max.4500 kn, vecinu se odjavljuje po ljeti i slicno)..s time ne kazem da profesori imaju dovoljnu placu nego mislim da se losim radom ili neradom nece nista postici (niti ce profesor dobiti bolju placu a djeca su na velikom gubitku i ne napreduju) i izgovor je da su place lose pa se ni ne isplati raditi bolje...meni je nevjerojatna nagrada kad ucenica koja ide kod mene 4-5 godina -1,5 h tjedno prica gotovo na nivou profesora, kad netko od mojih ucenika prica s izvornim govornikom i isti ga pohvali, kad me traze da im donesem knjige na str. jeziku da ih procitaju preko ljeta u slobodno vrijeme..a imam i nesto vecu satnicu nego novi profesori jer radim dobro i ucenici ostaju u skoli..i time ne smatram da sam ista posebno sto svaki drugi profesor ne moze postici, sve je u trudu..medjutim volim sto postoji odredjena kontrola jer znam da mi u svakom trenutku moze netko doci na sat i da u svakom trenutku moram biti pripremljena i imati 8 razlicitih aktivnosti na satu...iz skola treba kontrolom maknuti ljude koji za taj posao nisu i ne zele raditi te osloboditi mjesto ljudima koji to znaju, zele i vole
iskreno smatram da je moje osnovnoskolsko obrazovanje u omjeru od minimum 70% potpuno promaseno, imala sam jednostavno na vecinu predmeta lose profesore koji se nisu trudili niti ih je njihov sat previse zanimao..i u mom slucaju stvarno mislim da bi puno roditelja moglo odraditi milijun puta bolji posao doma
i da, mislim da je dobro funkcioniranje obrazovnog sustava kljucna stvar, mislim da se trebaju uciti aktualne stvari, da se znanje mora primjenjivati a opet je lijepo da ucenici nauce i prakticne stvari koje nazalost u nasim skolama rijetko uce (po meni je potrebno da se ucenik zna hraniti zdravo, napraviti jednostavnije jelo, zasaditi biljku- nista od toga nije suvisno znanje)..mislim da u 21. stoljecu vise ne funkcionira ex catedra nacin (odnosno zalosno je da se tako jos uvijek radi uz sav tehnoloski napredak i kreativne materijale i mogucnosti), ne funkcionira sjedenje 2 po 2 pa oni u zadnjem redu pricaju, ne funkcionira nebriga za medjusobne odnose djece, ne funkcionira ucenje jezika na nacin da se podvlaci i prevodi..mislim da bi svakom ucitelji i profesoru dobro dosla injekcija kreativnosti i pedagoskih vjestina..ako kreativan pripremljen roditelj dobro prezentira djetetu gradivo ustediti ce mu barem pola vremena sjedenja na nastavi i moguce ga i bolje pripremiti nego skola dokle god je sustav ovakav kakav je
eto..a takve knjige po meni treba imati svaki profesor...a ako ne zeli izdvojiti novce, materijala na internetu imas koliko god..a moji satovi fizike su bili: Ako tane tezine te i te putuje brzinom tom i tom izracunaj bla bla bla...sve je to ok ali trebalo bi fiziku znati i primjeniti, otici u muzej, pozvati gosta predavaca (pa nek se profesori i izmjene jedanput u semestru unutar skola), projekcija filmica na ploci, djeca rade zajedno prakticni rad, klupe su povezane- nitko ispred njih..pa da ih je i 30 izvedivo je
i ovo sto sam napisala moze raditi i sposobniji roditelj s predznanjem, barem dijete nece protratiti 6 sati u skoli na mirno sjedenje i podvlacenje nepovezanih cinjenica..dakle,moj zakljucak je- postoje dobre skole i dobri profesori kao sto postoji i dobar HS..posto ne vjerujem svakom roditelju kao ni svakom profesoru potrebno je rad kontrolirati..kontrola ne mora biti u vidu testa, moze biti i obican razgovor s kompetentnom osobom iako je micanje ocjena kompleksna stvar
mislim da rozu napadate bezveze, citajuci njene postove vjerujem da svoje dijete jako voli i da ce se potruditi pruziti mu odlicno obrazovanje koliko skolsko toliko i prakticno (jer je i sama obrazovana osoba)..opredjelila se za seoski nacin zivota pa ce mozda jednog dana Spiro biti uzgajac necega a mozda ce se odluciti za medicinu..svakako vjerujem da ce znati vidjeti kojim vjestinama ne barata pa uzeti nekog tko ce dijete tome poduciti..svakako ima potpuno pravo na svoj izbor i vidjeti kako ce odgajati i obrazovati svoje dijete..jedino sto je steta je sustav koji imamo koji bi roditelju pti takvom izboru trebao olaksati i pomoci mu na koji nacin da poducavanje najbolje ostvari..
ja imam prijateljicu koja je odrasla usred zg-a, isla u skolu i nikad je roditelji nisu podupirali u nicemu..danas radi kao prodavacica u ducanu a imala je daleko vece kapacitete..tako da to sto je isla u drzavne skole i zivjela u gradu opet nista ne znaci..u mojoj osnovnoj skoli ljudima su ostale godina psihicke traume od mobbinga medju djecom koji je bio strasan, tu je opet + HS-a
ja kad cu upisivati dijete u skolu (jer nazalost uz stil zivota koji imamo nemam se kad opredjeliti za HS o kojem bi svakako inace razmislila) opet necu dijete upisati u prvu skolu preko puta kuce nego cu dobro razmisliti gdje ce se moje dijete obrazovati i na koji nacin..svaka osoba ima pravo na vlastiti izbor
nije mi namjera napadati, ali u principu ljudi nisu zahtjevni i probirljivi i najcesce po inerciji tako rade
zbog toga roza i ekipa sa HS idejom djeluju toliko radikalno jer nije tipicno da ljudi imaju svoje misljenje i svoju viziju jer je skolstvo sveto, nedodirljivo i pretesko da bi to odradio roditelj (ovo pisem na onom sto vidim kad odem u svoj stari kvart u zagrebu i ekipa i dalje reagira kao i nasi starci nekad kad smo mi isli u skolu)
ne znam kako je u hr sa biranjem skole i nemam pojma na temelju cega mozes stvarno skuziti koja skola kako funkcionira. sve je bazirano na pricama roditelja koji su zadovoljni ili ne. e sad da li su tvoji kriteriji i zahtjevi drugaciji u odnosu na te roditelje druga je prica
u idealnom svijetu HS bi se bazirao na grupiranju ljudi sa slicnim svjetonazorima i interesima i razvijala bi se generacija djece ciji roditelji zbog razlicitih razloga ne dozivljavaju postojeci sistem kao dobar i vjeruju da djetetu mogu ponuditi bolje, vise i pametnije u zivotu
neko je gore spominjao kontrolu kod HS..... pa kad cujem price sto djeca dozivljavaju po skolama i koliko gluposti i gadosti izvode nastavnici i niko ih ne kontrolira do trena dok roditelji ne navuku inspekcije ili novinare a to je obicno u trenu kad sve skupa vec eskalira
HS je puno posla, jer osim svega po kuci, plus sto dio nas mora i zaraditi za zivot imate pripreme za sat, organiziranje gradiva i predavanje istog.... meni osobno je ok na kratke staze ali nisam sigurna da li bih dobro odradila posao da klinca sama trebam educirati za zivot. (ne mislim samo na knjisko znanje, pricam o socijalnim aspektima i suzivotu uz druge ljude koji mu nisu roditelji. zivim u srednje velikom mjestu i nekako ne vjerujem da bi ga osposobila za zivot da ga do 15. ili 18. god drzim po doma, cak i u kombinaciji da nadjem slicne HS ljude.
ne vidim ni sebe ni njega u okopavanju kukuruza ili muzanju krava. ja sam ljencina koja si sto vise pojednostavljuje zivot di god to mogu. ja cak sve sto mogu kupim preko neta jer mi se ne da zobati po ducanima.
pretpostavljam da vrijednije osobe, da vise motivacije i boljom organizacijom dana nisu toliko truli i spori kao ja i da je njima HS uzivancija. ja radije navecer kad mali napokon zaspi odgledam film nego da onda jos rujem i pripremam gradivo za sutra
Pa ne znam, koliko sam pratila raspravu, nije se radilo o tome da bi školstvo bilo "sakrosanktno" i nedodirljivo - mnogi koji su na ovoj temi propitivali nedostatke HS- na drugim temama kritično nastupaju prema sustavu (među njima i ja). S moga gledišta ideje o obrazovanju kod kuće nisu ni radikalne ni potpuno neprihvatljive, a pojedinačne odabire nisamuopće komentirala. Mislim da pozicija većine onih koji su u ovoj raspravi postavljali pitanja o (ne)provedivosti OKK, o mogućim nedostacima takvog obrazovanja i šteti po dijete nije pojednostavljeno zauzimanje strana za ili protiv nego glasno razmišljanje i razmjena mišljenja o jednom aspektu teme koja nam je svima vrlo važna, pogotovo nama koji imamo školsku djecu.
Tvoja osobna razmišljanja i odnos prema OKK dijelim. I uz sve ono što djeca nauče u školi, posao roditelja je jako velik, što na svojim leđima osjećam već četiri godine. Puno je toga u čemu na različite načine mora sudjelovati roditelja. Preuzeti baš sve na sebe je posao s punim radnim vremenom koji traži i odgovarajuće kompetencije, koja ja nemam, unatoč klasičnoj gimnaziji, dvama studijima, magisteriju i doktoratu znanosti. Upravo sam kupila knjige za peti razred iz 12 predmeta i razgledavajući ih razmišljala o tome kako bih ja mogla objasniti i ispredavati djetetu svo to gradivo za koje se 12 ljudi školovalo i u stručnom i u metodološkom pogledu. Ne bih se usudila tvrditi da ja to sve znam i mogu, a još manje provesti taj eksperiment u djelo na svojoj djeci. Također ne bih ni htjela ostaviti svoj posao, prestati se baviti znanošću da bih svoju djecu u potpunosti obrazovala. Isto kao ti, navečer kad mi djeca zaspu, volim pročitat knjigu, porazgovarat ili pogledat film, a ne se pripremat za sljedeći nastavni dan s djecom. O socijalnom momentu ne bih ponavljala sve što je već rečeno, samo ću zabilježit ono što se pitam - gdje je tu vrijeme u kojem se može biti samo mama, kako tinejdžeri mogu biti neprekidno s roditeljima, što se događa s učiteljskim autoritetom roditelja kad oni počnu dovoditi u pitanje roditeljski autoritet u procesu osamostaljivanja, itd.
Ja se slazem s tobom..Isto sam misljenja da sama ne bi mogla niti bi bila kompetentna odraditi sve predmete kroz osnovnu skolu a kroz srednju skolu nema ni najmanje sanse da bi uspjela ijedan predmet odraditi na nivou dobrog profesora osim predmeta koje sam studirala (sto ne znaci da netko drugi ne bi, gledam kroz prizmu svojih sposobnosti)..Primjerice, hrvatski jezik svakako ne bi znala kako ga kvalitetno odraditi iako sam jezicar. To se uci godinama i ima toliko finesa. Na stranom jeziku znam objasniti sto je potrebno a kroz godine sam i modificirala nacin kako nesto objasnjavam i opet moram stalno nadogradjivati svoje znanje..medjutim ako nisam krivo shvatila Roza zagovara preuzimanje na sebe dijela obrazovanja koje realno mozes ostvariti sam a dio koji ne mozes bi preuzeli placeni mentori ili? To mi ne zvuci nemoguce uz dobar odabir i puno truda. Samo nazalost nas sustav nema pripremljenu podrsku za tako nesto.
Meni je skolski sustav kao takav u redu, jedino smatram da bi mogao u Hrvatskoj biti 17 x bolji nego sto trenutno je uz samo malo truda. Po meni bi obrazovanje trebali vrsiti najbolji pojedinci a ne ljudi kojima je to zadnja radna opcija (pri cemu ne tvrdim da su svi takvi ali ih bome ima dobar dio), ljudi koji su kreativni i vole prenositi svoje znanje bilo to doma ili u skoli. Ljudi koje ce ucenici zanimati kao pojedinci a ne kao statisti na njegovom satu. Ljudi koji ce uzeti u obzir i odgojnu komponentu jer je jednako vazno odgojiti ucenike u kvalitetne pojedince (uz roditelje naravno). Kada razmislim sto sam studirala, studirala sam to iskljucivo zbog profesora koji su me zaniteresirali za gradivo. Mozda bi jedna bila zainteresirana za kemiju da sam imala za profesora kompetentnu osobu koja zna prenijeti svoje znanje na zanimljiv nacin.
ovo nije istina
jer nema pravo na vlastiti izbor pri obrazovanju vlastitog djeteta
jedini izbor koji ima jest onaj koji postoji u okvirima zakona Republike Hrvatske
a to je obrazovanje u instituciji - državnoj ili privatnoj školi
obrazovanje izvan institucije omogućeno je samo u iznimnim slučajevima bolesti
ili neke druge okolnosti (jedno dijete u našoj školi s obitelji svake školske godine
po tri mjeseca provodi u Austriji i za to vrijeme ga podučava majka
a on, kada se vrati u Hrvatsku, mora kroz testiranje pokazati
da je sve to svladao)
nadalje, kada i ako u Hrvatskoj bude izglasan zakon o obrazovanju kod kuće
on zasigurno neće biti puno drugačiji od modela koji ima Slovenija - a to je kontrolirani model
sve za što se roza zalaže je vrlo nekontrolirano, dapače kontrola se odbija kao nepoželjna i nepotrebna
a na to zaista nema pravo
i meni je drago da je tako - zbog čega bismo mi uvijek trebali uzmati od drugih samo negativne stvari
a roditeljsko određivanje kurikuluma za dijete jest loša stvar
i svim tim britancima i amerikancima koji su tako školovani
oduzelo je velik dio mogućnosti
no krivca uvijek mogu naći u svojim najbližima, koji su im željeli samo dobro
s druge strane, ja poznam amerikance školovane kod kuće
ali kontrolirane od strane sustava - već sam nekoliko puta napisala
da su oni bili vrlo obrazovani, čak jedini amerikanci koji su bili vrlo dobri u zemljopisu
ali, avaj, netko ih je kontrolirao, studirali su i bili su krasno integrirani u društvo
sve ono što "balkanski" HS-ovci odbijaju s gnušanjem
a ja i dalje ne shvaćam zašto
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom