Ja cu samo reci iz svog iskustva da sam od svog muza ocekivala da me drzi ko kap vode na dlanu, da se razumijemo onako, telepatski i da smo si uvijek u svemu bezrezervna podrska...o takvoj vezi sam si mastala ali je nemam i kako se vremenski spustam na zemlju veza mi postaje sve bolja ali ipak mi je zao da sam ja prema njemu bila prepuna razumjevanja i davala se maksimalno a on nije, ostane onako, gorak okus u ustima, da sam odpocetka veze bila samoj sebi na prvom mjestu ako i on sam sebi , nebi se morala prisilno spustat na zemlju.

A opet beskrajne svadje, davanje hiljadu sansi nekoj vezi , toboze radi djeteta, a ja cu reci, unatoc djetetu, ne smatram da je ok.