Kužim te, Sis. Meni, recimo, zapara uho kad netko za neretvanske lađe kaže da su čamci. A nisam iz tog kraja, nego, jednostavno - Neretva i čamci, ne može!
 |
|||
|
|
|||
Kužim te, Sis. Meni, recimo, zapara uho kad netko za neretvanske lađe kaže da su čamci. A nisam iz tog kraja, nego, jednostavno - Neretva i čamci, ne može!
He, he, ali sve je više čamaca, a sve manje trupa, trupica i lađa!
Pa istina!sis prvotno napisa
Inače, svojevremeno je moje dijete pitalo što je to pocek (prag), pa onda klen (zasun za vrata koji se provuče, ni ne znam kako bi se to drugačije zvalo), a ima još tih starinskih izraza koje slabo koristimo pa i zaboravimo. Kad klinci čitaju knjige, nalete na te izraze - štajaznam, netko je ZAŽDIO na konju.
Moj mlađi sin baš voli takve cvebe, rječnik Ivane Brlić Mažuranić, pa povremeno zabavlja učiteljicu i ekipu kad to koristi u svakodnevnom govoru, a ostalima treba rječnik.
Ova tema me podsjetila na intervju s Rambom Amadeusom, gdje odgovara na pitanje o nacionalizmu. Znam da nema toliko veze s jezikoslovljem, ali eto, citirati ću ga: 'Nacionalizam nije ni dorastao da bude turbofolk, to je dječja bolest svakog društva, pojavljuje se tamo gdje se države rađaju ili su klimave pa nema što drugo da ih drži nego neki kolektivni identitet mase koja živi. Prosto ne možete da odete do doktora da izvadite krv i zamolite ga: 'Doktore molim vas utvrdite mi što sam ja po nacionalnosti.' Čitava stvar pada u vodu onoga trenutka kad konsekventno želite da otkrijete tko ste i što ste po nacionalnosti.'
Malo off teme, ali eto..
Ja sam se jučer naživcirala dok mi je dijete gledalo Miffy. Pere Miffy zube i kaže da stavlja kaladont
a ja djetetu ispravljam: stavlja pastu za zube
ja oduvijek govorim samo kaladontJa sam se jučer naživcirala dok mi je dijete gledalo Miffy. Pere Miffy zube i kaže da stavlja kaladont
a ja djetetu ispravljam: stavlja pastu za zube
i djeca lool, znam ja kako se kažeal ovo mi je nekako nostalgično
Tako ti i treba kad djetetu daješ gledati tu strahotu
Nama je profesorica hrvatskog u srednjoj objašnjavala kako je ''zezati se'' bio vulgarizam kad je ona bila mlada i da joj izaziva neugodu kad ljudi to danas koriste kao uobičajenu riječ.
Kako ne! Moja mama nam nije dozvoljavala upotrebu te riječi i potpuno razumijem tu nelagodu. A bilo je još nedozvoljenih riječi, moja se sestra sjeća da nismo smjeli govoriti "super".
Posljednje uređivanje od sis : 03.04.2012. at 09:48
Pa da, zapravo svako doba ima takvih riječi. Moj bratić (prije 25 godina) imao je ružnu naviku govoriti "krvavo je" kad je nešto bilo iznimno. Užas! Teta ga je sustavno opominjala, s razlogom... i ja bih svoju djecu (a sigurno bi se baš tako nešto grozno zalijepilo za jezik mom mlađem sinu).
Posljednje uređivanje od Peterlin : 03.04.2012. at 09:56
i nama u osnovnoj. nismo ju bas fermali
moja mama je bila alergicna na 'glup'. i ja sam sad.
i ja sam to govorila ko mlađa... e krvavo je, krvava si, krvav je, negdje u društvu pokupila... ovak napisano zvuči još gore, brrrr, onda sam zamjenila sa genijalno, joj genijalno je, genijalna, genijalan...
Iz tih mlađih dana kosa mi se dizala na riječ furati - biti u vezi s nekim. Moji roditelji pak nisu dopuštali da ih se oslovljava sa stari, stara (danas razumijem zašto).
krvava si - zakon si (to je bilo u našem govoru, a i ljepše zvuči)
Isto ovako mužev nonić nije ljudima dozvoljavao da ga zovu deda ili dedek, unatoč visokim godinama. Znao je reći da je on deda samo svom jedinom unuku, a ostalima je gospodin+prezime. Slažem se s tim, a ljudi ne paze na takve detalje... Naročito mi je to grozno čuti po bolnicama (kad mi je bliska osoba bila na Jordanovcu pred kraj života, najgore mi je bilo čuti osoblje kako viče dedaaaa, kao da ljudima nije dosta njihova bolest+godine, treba im dati bar tu mrvicu poštovanja, a nije to ni teško).
Posljednje uređivanje od Peterlin : 03.04.2012. at 10:18
mene je uzasno zivciralo u rodilistu kad ti se obracaju iskljucivo s 'mama'!?!
i u vrtiću.
i u školi.
i nervira me to.
baš sam htjela napisat "i u vrtiću", ali znači ima još, jeij!
da, da točno i zakon si, to isto. furati je bilo u upotrebi u moje vrijeme kad smo bili u osnovnjaku kasnije više ne. stari, stara, starci obavezno u društvu, da bi to mojima doma rekla nisam ni pomišljala
Ja se isto ježim na kaladont a i ovo "mama" mi se gadi. Jer, osim toga što ja nisam njima mama nego sam gospođa
A ne mogu se odlučiti što mi se više sviđa-zezati se ili zafrkavati pa se ja uvijek zaje.bavam
Posljednje uređivanje od Trina : 03.04.2012. at 13:25
Sanja
ni ja ne volim kad me zovu "mama", al opet si mislim, i ja kažem teti u vrtiću "teta xy"
što se tiče digitrona, kaladonta, moram li reći da znam što je ispravno, al mi nikad ne prijeđe preko usana?
nedavno sam čula osobu da za traperice kaže rifle
ja to ne koristim
Svimbam, ali zapravo koristim priliku da kažem: viđe ove Anči što se raspisalani ja ne volim kad me zovu "mama", al opet si mislim, i ja kažem teti u vrtiću "teta xy"
svimbi
a mozda je necija teta pa onda mozeni ja ne volim kad me zovu "mama", al opet si mislim, i ja kažem teti u vrtiću "teta xy"
Meni je neobično što odgajateljice u vrtiću same sebe predstavljaju s ''teta xy''. Ja bi im se uvijek radije obratila s ''gđa'', iako ih u razgovoru s djecom također nazivam ''tetama''. Dok je moja mama radila u vrtiću, pričala mi je da ju djeca zovu gđa xy, jer su ih učili da se normalno obraćaju odraslim osobama.
I nije mi baš jasna razlika odgojitelj - odgajatelj. Primjetila sam da se sad češće koristi odgojitelj. Meni taj naziv nikako ne ''sjeda'', jer mi je logično da je odgojitelj netko tko te odgojio (svršena radnja), a odgajatelj je onaj tko te odgaja (ta radnja traje). Dok su mi djeca u vrtiću, logičnije mi je da su s njima odgajatelji.
Kod nas nije bilo problema u vrtiću - oslovljavanje je bilo u redu, ali zato u pedijatrijskoj ordinaciji su nas zvali "mama" i "tata". Nakon nekog vremena shvatiš da je bolje prečuti te stvari (jer su u kontekstu nebitne) nego se inatiti....
Ali ovo je topic o hrvatskm jeziku. Odgajatelj mi bolje zvuči od odgojitelja (jerbo je odgoj proces), a sad da čujemo struku što misli o tome.
I meni, ali Anićev Veliki rječnik hrvatskoga jezika ipak kaže: odgojitelj
mislim da se kaže odgojitelj
ili teta
sss Odgoji-telj, zvuči kao imperativ, a odgaja-telj prezent. Mislim da je pravilno ovo drugo.. onako, po osjećaju
U rječnicima piše odgojitelj.
Meni se kosa na glavi digla kad mi je kći tamo negdje u čini mi se drugom osnovne došla doma i ispričala da su učili o vazdazelenom drveću.
Zašto vazdazeleno, kad je uvijek bilo zimzeleno? Čak sam i učiteljicu na informacijama pitala za to, a ona je rekla da je i njoj to bezveze ali da mora tako ,jer je u udžbeniku tako napisano. Dan danas ne kužim to.
Što se tiče obraćanja s mama, moram reći da prije 12 godina na Svetom duhu osoblje nije tako oslovljavalo nas friške mame, već isključivo sa gospođo. I tako jedan dan kaže sestra mojoj cimerici- gospođo, a ova njoj na to- nisam ja gospođa, već gospodična, na to će sestra njoj- u rodilištu su sve žene gospođe!
Mi smo poslije u raspravi oko toga zaključile da je ona mislila da sve trudnice moraju automatski biti i udane žene pa ne mogu biti gospodične. Ne znam, ali iako se nije direktno ticalo mene, zasmetalo mi je to, a oslovljavanje s mama mi ne bi smetalo.
Daleko više me smeta kad mi ginekolog koji je možda 15-20g stariji od mene govori ti,a nismo si tak dobri, a sestra me oslovljava sa dušo,Tanjić, draga...zovi me po imenu i točka. Čemu služi ime? Nisam curica da mi se tepa.
Zar nije 'vazda' srpsko govorno područje?
joj, to vazdazeleno je vec vise puta bilo pretreseno na forumu
Posljednje uređivanje od meda : 04.04.2012. at 10:18
I koji je bio zaključak?
ili pretresano
evo, nasla sam. ni ja nikak da zapamtim
Prema otpadanju lišća razlikujemo 3 skupine biljaka:
1. listopadne: sve svoje lišće odbacuju na kraju vegetacijskog razdoblja (od četinjača tu su ariš, metasekvoja i taksodij)
2. zimzelene: lišće ne pdbacuju na kraju vegetacijskog razdoblja, već ga zadržavaju i tijekom zime, sve do novog vegetacijskog razdoblja, kad neposredno prije pojave novog lišća otpada staro (kalina, meke paprati).
3. vazdazelene: nikada ne odbacuju sve lišće odjednom, ali djelomično u malim količinama odbacuju svake godine (hrast crnika, hrast oštrika, plutnjak, magnolija, mušmulica i velika večina četinjača: jele, smreke, borovi, čempresi, pačempresi, tuje...)
Nevjerovatno. Vazda mi nikako ne sjeda kao hrv. riječ.
Joooj, ja se sjećam iz djetinjstva prepucavanja susjeda (više po priči nego da sam svojim ušima čula) da li se treba govoriti "Vazda" ili "Vavik"...
Stvar ne bi bila uopće čudna da mjesto radnje nije Koprivnica, srce Podravine! To je bilo u vrijeme kad je Podravka zapošljavala jako puno ljudi, pa je došlo dosta Dalmatinaca, Hercegovaca i drugih. Zapravo, kad bolje razmislim, takve stvari samo oplemene govorni jezik, ali standard je ipak nešto drugo.
Hm... Ja se tetama nisam obraćala s "teta", bilo mi je nekako glupo, pa sam se trudila to izbjeći.
Međutim, njima je to "titula" u vrtiću, zar ne? Odnosno, one se i same tako predstavljaju: "dobar dan, ja sam teta Bronhilda". Ja na to ni u kom slučaju neću odgovoriti "dobar dan, a ja sam mama".
Ja znam dosta ljudi koji za traperice kažu rifle, to je mahom starija generacija koja je po trapke marke Rifle išla u Trst.
Nemam ja ništa protiv digitrona, rifli i kalodonta u govornom jeziku (čak mi znaju zvučati toplo i nostalgično, jer obično dolaze od ljudi koji se, kao i ja, sjećaju tih proizvoda), ali kaladont mi zaista nije jasan niti će ikad biti. Mislim, pa nitko ne govori dogitron ili rufle.
Nema to veze s bračnim statusom, sestra je u pravu. Svaku odraslu žensku osobu po defaultu se oslovljava s gospođo, kao što je svaki odrasli muškarac gospodin. Bračni status je privatna stvar pojedinca.
Sjetila sam se još nečeg. Dobijem ospice na blagavaonu.
a što se oslovljavanja tiče, ja bih da me svi zovu imenom
tako se i predstavljam
svima, u svim krugovima i na svim nivoima
pružim ruku i kažem: apricot
a ja na labaratorij
aaaaaaaa, mi smo imali jednog profesora na faksu koji je govorio LABAAARATORIJ. para ti uši a ne možeš da ispraviti, uff...
a ja na labaratorij
aaaaaaaaaaaaaaaa, blagavaona
nisi me smjela podsjetiti
Apri, baš sam i ja htjela napisati taj dugi, očajni aaaaaa...
Ja se u neformalnim situacijama predstavljam imenom, a u formalnim imenom i prezimenom. Živim u državi u kojoj je normalno da se ljudi predstavljaju s "ja sam gospođa doktor Prezime" ili "ja sam gospodin direktor Prezime", ali ja još nisam došla do toga.
ti si ako se dobro sjećam u austriji, vidi se da smo nekad bili u istoj državi sa njima. ovo mi je baš upalo u oči jer je u njemačkoj pak drugačije, tu se neformalno smatra čak i pomalo neukusnim isticati titule kod predstavljanja, emailanja i slično...ispočetka mi je to bilo baš bezveze, sad sam se navikla i sad mi je bezveze kad dođem u hr pa mi malte ne pa svatko odmah zaljepi svoju titulu na nosŽivim u državi u kojoj je normalno da se ljudi predstavljaju s "ja sam gospođa doktor Prezime" ili "ja sam gospodin direktor Prezime", ali ja još nisam došla do toga.
Jesam, u Austriji sam, tu se titule ističu mnogo češće nego u Hrvatskoj. Koliko znam, i u Bavarskoj je slično.
A tek u Italiji, svi su dottore.
UVijek sam htjela pitati koji stupanj školovanja moraš završiti da bi postao taj dottore/dottoressa "opće prakse"? Ima li razlike u značenju (obzirom na obrazovanje) između ženske i muške imenice?Jesam, u Austriji sam, tu se titule ističu mnogo češće nego u Hrvatskoj. Koliko znam, i u Bavarskoj je slično.
A tek u Italiji, svi su dottore.
A ja sam k od ovce a na njemu zvonce. Mrzim takve koji se predstavljaju sa doktor ili mr, sc. p m mat
Posljednje uređivanje od Trina : 04.04.2012. at 13:42
blagavaonicaA ja sam k od ovce a na njemu zvonce. Mrzim takve koji se predstavljaju sa doktor ili mr, sc. p m mat
spavaonica
kupaonica
a ne
blagavaona
spavaona
kupaona
Nije li ipak s o?
Blagovaonica? Od blagovati, jesti, gostiti se.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom