Zato jer gubi smisao, veznik treba nekaj povezivati a ne sam stajati.
 |
|||
|
|
|||
Zato jer gubi smisao, veznik treba nekaj povezivati a ne sam stajati
Posljednje uređivanje od Sirius Black : 10.04.2012. at 15:42
moguće
ne znam
ti meni nešto kažeš i ja pitam: I?
meni to zvuči sasvim u redu
Meni se sin zove Dino, isto smo bili u dilemi kako deklinirati. Davno su mi jezičarke na jednom drugom forumu objasnile da se Dino tako deklinira. Isto kao npr. Drago ( a tako mi se zove tata pa mi nije bilo teško zapamtiti). Npr. Dine (a ne Dina), Dininu ( a ne Dinovu), Dini (a ne Dinu). Ja sam se navikla.
1. tko? Dino
2. koga? Dinota
3. komu? Dinotu
4. koga? Dinota
5. oj Dino
6. u komu? u Dinotu
7. s kim? s Dinotom
Je li ovo šala ili?
Ovo da dignem tlak Sirius Black
Jurana prvotno napisa
Je li ovo šala ili?
Ovo da dignem tlak Sirius Black
1. tko? Dino
2. koga? Dinija
3. komu? Diniju
4. koga? Dinija
5. oj Dino
6. u komu? u Diniju
7. s kim? s Dinijem
Ja bi napisala ovako:
Je li ovo šala ili...? Alternativa ostaje neizrečena, zato rečenica završava s ili. I tri točke. Ili...?
A ja bih rekla ovako:
Tko, što? Dino
Koga, čega? Dine
Komu, čemu? Dini
Koga, što? Dinu
Oooj... Diiinooo...
Na kome, na čemu? na Dini ()
S kim, s čim? S Dinom.
Eto. Tko ja to vidim.
ja se najezim kad vidim ovo za Dino
meni je to kao i Miro, npr.
Dino, Dina, Dinu, Dina, ... Dinovo
kad ja procitam daj Dini, meni je Dina zensko, daj Dinu mi je normalno
Točno tako. To mi užasno, užasno smeta, baš iritantno.. Tu su mi neke tetice objasnile da je pravilno i jedno i drugo ali ja se još ne mogu pomiriti s tim
I meni je "Dinina pjesma" pjesma ženske Dine. A "Dinova pjesma" je Dvornikova npr.
1. NOMINATIV (Tko? Što? radi) Dino
2. GENITIV (Koga? Čega? nema) Dina
3. DATIV (Komu? Čemu? dajem) Dinu
4. AKUZATIV (Koga? Što? vidim) Dina
5. VOKATIV (OJ! EJ!) Dino
6. LOKATIV (O komu? O čemu? razgovaramo) Dinu
7. INSTRUMENTAL (S kim? S čim? idemo) Dinom
I onda kazu da je vokativ težak u hrv. jeziku...
To je otprilike jedino u čemu se slažemo.
No dobro,
muška imena s jednim suglasnikom između 2 samoglasnika (Dino, Miro, Pero) dekliniraju se kao Ero: Ero, Ere, Eri, Eru - Dino, Dine, Dini, Dinu itd., a muška imena s dva suglasnika (Mirko, Dinko, Željko) sklanjaju se ovako: Mirko, Mirka, Mirku, Mirka, Mirko, Mirku, Mirkom.
Ja cijeli život govorim Pero- idem kod Pere, Miro- idem kod Mire. I onda kad vidim Ulica IVA ANDRIĆA, to mi tako neispravno zvuči! Ivo- idem kod Ive (Andrića, hehe!). Ili čija je knjiga- Ive Andrića. Isto tako kad sam vidjela diplomu za DADA, kosa mi se digla na glavu. Ako je Dado, ja bih uvijek rekla da je nešto za Dadu, a ne za Dada!
--- bilo to ispravno ili ne!--- meni to bode uši. A živim u RS i ovdje se tako priča i piše. I dok je meni nezamislivo napisati NAUČIĆE (naučit će ili će naučiti), SHVATIĆE (shvatit će ili će shvatiti) ili RADIĆE (radit će ili će raditi), oni se opet groze na naše (po njima bespotrebno) TKO (kod njih je KO), ŠTO (kod njih je ŠTA!, ali je u isto vrijeme NEŠTO!) i kod njih se ne žvače, nego se ŽVAĆE! (ali se ne SKAĆE, ne PLAĆE se, itd.) pa je to iznimka (a djeca me pitaju što je to iznimka jer se tu kaže IZUZETAK).
Imam materijala na pretek, hehe! Simpatično mi je kako je ovdje mnogima neki izazov (i među djecom i među odraslima) naučiti hrvatske nazive za mjesece!
A ono što sam ja kod kuće (u HR) bila ispravljena da kad zoveš nekoga tko se zove Ivica, ne zoveš ga HEJ IVICE! već HEJ IVICA! I to mi nikako ne leži. Iako nekoga tko se zove Luka ne bih zvala Luke, Iliju ne bih zvala Ilije... po meni bi Ivica bio iznimka.
I neka mi netko kaže što je to NEPRIKOSNOVEN! To mi je do kraja srpska riječ, a čula sam da je to korišteno i u Hrvatskoj. Zar? Ja dok nisam ovdje doselila nisam nikada čula za tu riječ i nije mi do kraja jasno što ona znači!
Mislim da je pravilno "Hej, Ivice!", jezikoslovci, ispravite ako griješim. A doma očito nisi u Dalmaciji, tamo te ne bi ispravljali u "Ivica", ZG je druga priča (i vjerojatno još puno mjesta, možda i većina Hrvatske, ne znam).
Potpis na inu.
Sigurno je ispravno: Hej Ivice!
I meni. Ali ja jednako dekliniram i Ivo, Pero, Niko, Maro, Frano... Zapravo sva muška imena.
A u zadnje vrijeme se u javnom prostoru može čuti "Vidio sam Seve/NIke/Ane/Mare/Kate..."
ajte pojednostavite
ide li "slušam dininu pjesmu" ili?
mislim na muškog dinu, lol
Da, posvojni pridjev od imena Dino glasi Dinin, kao i Ivo - Ivin.ajte pojednostavite
ide li "slušam dininu pjesmu" ili?
mislim na muškog dinu, lol
Posljednje uređivanje od laura29 : 10.04.2012. at 23:16
Jesi sigurna? Ono, 100 %?
Tako piše u literaturi.
hvala
mogu nastaviti slušati dinine pjesme, kao i do sada.
Aj ti. A ja ću Dinove. I ne mirim se s tim, nikako mi ne sjeda i goovohvala
mogu nastaviti slušati dinine pjesme, kao i do sada.
Dinova.
Edit: Slušam Dinovu pjesmu.
Posljednje uređivanje od sis : 10.04.2012. at 20:12
To je kao sa cd-ovima (što mi uvijek zvuči netočno), a jednako je ispravno kao cd-i.. dupla množina u oba slučaja pravilno.
glede sklonidbe ukratko: dubrovčani i svi koji se tako osjećaju mogu po trininom,
a udugo:
hrcak.srce.hr/file/94610
- Nominativ - Tko? Što? (Postoji)
- Akuzativ - Koga? Što? (Vidim)
- Genitiv - Koga? Čega? (Nema)
- Dativ - Komu? Čemu? (Prilazim)
- Lokativ - O komu? O čemu? (Razmišljam)
- Instrumental - S kim(e)? Čim(e)? (Putujem)
- Vokativ - Oj! Ej! (dozivanje)
Moje je dijete tek u 1.r. pa mi je promakao ovaj novi poredak padeža. Otkad je tako? Koje su prednosti novog poretka?
mislim da sam bas na ovom topiku pisala o tome, a neke su se profesorice nadovezale
- Nominativ - Tko? Što? (Postoji)
- Akuzativ - Koga? Što? (Vidim)
- Genitiv - Koga? Čega? (Nema)
- Dativ - Komu? Čemu? (Prilazim)
- Lokativ - O komu? O čemu? (Razmišljam)
- Instrumental - S kim(e)? Čim(e)? (Putujem)
- Vokativ - Oj! Ej! (dozivanje)
Moje je dijete tek u 1.r. pa mi je promakao ovaj novi poredak padeža. Otkad je tako? Koje su prednosti novog poretka?
nije takav poredak u svakom udzbeniku, iv je ucio po starome
- Moje je dijete tek u 1.r. pa mi je promakao ovaj novi poredak padeža. Otkad je tako? Koje su prednosti novog poretka?
- Novi poredak padeža predložen je u Nastavnom planu i programu za OŠ (HNOS) 2006. godine. POredali su padeže prema učestalosti pojavljivanja u jeziku (primjerice, riječi u N su najzastupljenije, zatim u A..., a namanje su zastupljene riječi u V). Time se htjelo utjecati na manje pogrešaka u djece koja su često griješila u određivanju G i A m.r. i s.r. (često su pisali da je riječ u G, a bila je u A jer se A češće pojavljuje).
Meni je isto grozno kad kažu: Vidio sam Seve/Mare.
Ja gledam Maru, ali nikad nisam čula da je netko rekao "Gledao sam Sevu" (ipak, nekad kažu - Sevku?)
Osim što je grozno, nepravilno je.
I pridružit ću se Ivarici u bečenju.
A kak bi trebalo biti (u akuzativu): vidio sam Sevu, Maru?
N: Seve (ili Seva
G: Seve
D: Sevi
A: Sevu
V: Seeevooo
L: Sevi
I: Sevom.
Ja se prilično namučim sa deklinacijom muških prezimena pa me zanima da li netko zna kako glasi genitiv jednine muških prezimena koja završavaju samoglasnikom.
Pretpostavljam da prezimena koja završavaju suglasnikom u genitivu jednine dobiju nastavak -a (npr. Perić - Perića ili Horvat - Horvata), ali sa prezimenima koja završavaju samoglasnikom nikada nisam sigurna (posebno prezimena koja završavaju na -e).
A što sa stranim imenima i prezimenima, da li vrijede ista pravila?
Prezimena koja završavaju na -e (za mušku osobu):
a) prezimena stranog podrijetla - Devide - Devidea - Devideu, Tarade - Taradea -Taradeu
b) prezimena uglavnom domaćeg podrijetla - Hraste - Hraste - Hrasti, Smoje - Smoje - Smoji
piše ti u ovom linku kojeg sam stavila (tj. nije link nego moraš copy-paste u explorer)
Hvala.
Kupila sam jednu knjigu u Zagrebu. Na mjestima su mi jezične konstrukcije malo kvrgave (prijevod s engleskog na hrvatski), te se spominje "koncentracijski logor". Meni se čini da bi trebao biti koncentracioni logor.
Da li je to krivi prijevod, ili novi pravopis?
U rječnicima se mogu naći oba oblika. Primjerice u Enciklopedijskom hrvatskom rječniku i Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika piše koncentracioni logor, a u Šonjinu (ur.) Rječniku hrvatskoga jezika piše koncentracijski lpgor.
-ski je "hrvatskiji" sufiks i stoga mu se daje prednost (IHJJ kaže da -ioni uopće ne pripada standardu: http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=95/)
Posljednje uređivanje od Freja : 10.04.2012. at 23:56
hvala cure!
kuzim ja te sufikse u drugim rijecima, ali ovo koncentracijski mi je bas nekako komicno. valjda sto sam se prije navikla na koncentracioni.
eto, covjek uci dok je ziv.
hvala!
pa da
ali se dopušta u nekim područjima (Dubrovnik, npr.) i odstupanje od pravila
Ali mora biti doljedno. A kad je u pitanju naziv ulice, lektor mi je rekao da nije pravilno tako deklinirati one koji nisu Dubrovčani pa je npr. Ulica Iva Vojnoviće, ali bi trebao biti Most Franje Tuđmana (ali je krivo napisano Franja; doduše imamo i Štrossmayerovu ulicu, pa ne znam je li za smijat se ili plakati).
Meni su inače baš super ta pravila koja baš i ne vrijede. Nemamo iznimke od pravila nego imamo iznimke među korisnicima.
Inače, kad smo kod lokalnog, imate li kakvih endemskih riječi na svom području? Ja imam jednu endemsku vinkovačku. Budica.
Imam koliko hoćeš. Ima riječi za koje sam čula jedino moju baku da još govori.
Nisam mislila na arhaizme nego an rijeci koje su normlano u upotrebi, a vezane za geografsko podrucje.
Dakle, lokalizmi.
Kaže li se još gdje lazanjol za valjak za tijesto?
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom