 |
|||
Pa zapravo i jesu normalno u upotrebi ali uglavnom po selima, tak da mlađi ljudi u gradu i okolici rjeđe koriste i uopće više ne, dok malo dalje od grada je uobičajeno.marta prvotno napisa
Muževa mama je iz sela 15 km od Vž na jednu stranu a moji 5 km s druge strane i neke riječi koje se koriste kod jednih drugi nisu nikad čuli.
Kod nas je valjak - mlinčenek, a svekrva govori sukač.
Pregača je meni fortuf, svekrvi šurc.
Mojoj je svekrvi pak fertun.
Kod nas su sve endemske.
Tu svi i pričaju endemskim jezikom. A što je budica?
Budica je kiosk.
Ja sam ih nazvala endemima
Ja sam cula lazanjur.
e, lazanjurJa sam ih nazvala endemima
Ja sam cula lazanjur.
U Vodicama je lazanjur.
a gle...
i ja se svega naslušam, i to na dnevnoj bazi!
i zovem toma ili miša, pa još nisam poludjela
Lokalizmi često i postaju arhaizmi jer ih sve manje ljudi koristi, mladi sve više koriste standardne književne riječi da ne bi ispali seljaci
trina, neka njima pjesama te neke dine, (nikad cula za nju) a mi cemo uzet dinove, on je nas
i moja baka (sinj) kaze lazanjur
A ja znam za travešu!
I ovdje je traverša.
trveš.
traversa (konavle)
traversa je i na Rabu, npr.
I kod nas je fertun (pregača), a valjer (valjak).
Mali je izvalio kod svekrve da mama ima zubače, a tata grablje.
Da, ima tih zanimljivih cveba... Otkrila sam da moja djeca ne znaju značenje mnogih kajkavskih edema (pocek, koSIca, trešče, geltašl, cujzek, odzaj...) ali zato dosta toga i znaju (rajngla, šeflja, šparhet, žemljača, prezli...)
Kad provedu par dana kod dede i bake, oplemeni im se rječnik - prisjete se hrpe kajkavskih izraza kojih se ja ne sjetim u svakodnevnom životu. S druge strane, iz škole donose dalmatinske izraze koje ja moram tražiti po rječniku.
Ont. valjak za tijesto zove se valger ili mlinčenjak, a u okolici Križevaca i sukač
fertuh
marta, što je budica
trafika, kiosk
Peterlin, ja nemam veze prevelike s kajkavcima, osim kaj (ovo je prigodni) mi je baka bila iz Karlovca (a umrla je prije nego sam napunila 5 godina) pa i ja govorim rajngla, šeflja, šparet, žemlja, prezla, šos, špigl, geršla i vritsibildreksividel. Ti germanizmi su rasireni u cijelom kontinentalnom dijelu Hr, kao ostavština folkdojčera.
Je, to je austrougarska i folksdojčerska baština.
Ali ima dovoljno riječi koje nemaju (bar koliko ja znam) germansku osnovu:
picek, pajcek, seničkica, štiglec...
šos se još zove kikla ili kiklja
stožasti sir zove se prga
ima još božanstvenih izraza: pezdec, šmrkel, hračak, gnjiloba, futač ...
Ako imaš prljavu (zapravo) zmazanu opravu, onda si zacafutana.
kako sam već rekla ja to nekako po "sluhu"i Dinine pjesme su definitivno točne...inače me nerivarju da TV-u voditelji koji krivo govore imena..majca od Anteta, Stipeta...ma majku mu valljda majca od Stipe i Ante ili ti Antina i Stipina majica!!!
Shvaćam ja dijalekt i narječja i da dlamtinci tako govore-Dinovo itd. ali brate profesionalni voditelji na TV- gdje bi se donekle trebao govoriti ako ne već književnim jezikom onda bar gramatički ispravno....padeži!!!! u-sramota!!!
Fritulerka
To je žena sa izmačanom, zamašćenom odjećom, onako kao da su su je djeca gađala fritulama :D. Ne znam da itko više to koristi, to je stari izraz, ali meni presmiješan pa ga održavam na životu. Ali ne za neke druge (jadne i nedostojne, lol) žene, nego sama za sebe kad se u kužini zašporkam.
vritsibildreksividel? was ist das?
v rit si bil drek si videl
a ja mislila da je to neka izvrnuta njemačka "spojenica" pa rastavljam na vritsi+bild+....
Nije baš skorz na temu, ali!
Jesu li vaši ikad pjevali/recitirali kakvu pjesmu kad je grmilo?
Npr. Biži, biži Irudice...
Mislim da se molila krunica. E, sad, koja... ne znam.
Meni jedna od dražih - znebec.
i moja je baba govorila čorap-a ne čarapa,ha,ha eto cure puno primjera turcizama pa se vi sad bacite na izmišljanje hrvatskih riječi za npr. bubreg ili boja...Neki turcizmi koji nisu ušli u standardni jezik ili se osjećaju kao strane riječi:
- alat < tur. alat
- bakar < tur. bakır
- boja < tur. boya
- bubreg < tur. böbrek
- budala < tur. budala
- bunar < tur. (dij.) bunar, tur. pınar
- čak < tur. çak
- čarapa < tur. çorap
- čičak < tur. çiçek
- čelik < tur. çelik
- ćup < tur. kup
- dadilja < tur. dadı
- dućan < tur. dükkân
- dugme < tur. düǧme
- deva < tur. deve
- džep < tur. cep
- fitilj < tur. fitil
- jastuk < tur. yastık
- jogurt < tur. yoğurt
- krevet < tur. kerevet
- kat < tur. kat
- kula < tur. kule
- kutija < tur. kutu
- majmun < tur. maymun
- oluk < tur. oluk
- ortak < tur. ortak
- pamuk < tur. pamuk
- pekmez < tur. pekmez
- pilić < tur. piliç
- rakija < tur. rakı
- sapun < tur. sabun
- sat < tur. saat
- šećer < tur. şeker
- tavan < tur. tavan
- temelj < tur. temel
- torba < tur. torba
- zanat < tur. zanaat ili sanat
- barjak (tur. bayrak; zastava)
- ćevap (tur. kebap)
- merak (tur. merak; užitak)
- melek (tur. melek; anđeo)
- memla (tur. nemli; vlažan zrak)
- paša (ili baša) (tur. paşa)
- sikter (tur. siktir; odlazi)
- ekser (tur. ekser; čavao)
- pare (tur. para; novci)
- kašika (tur. kaşık; žlica)
- kijamet (tur. kıyamet; nevrijeme)
- patlidžan (tur. patlıcan)
- ćufte (tur. köfte)
- kapija (tur. kapı)
- jorgovan (tur. erguvan)
- avlija (tur. avlu; dvorište)
- baraka (tur. baraka)
- komšija (tur. komşu; susjed)
- jok (tur. yok; ne)
- pendžer (tur. pencere; prozor)
- sokak (tur. sokak; ulica)
Budući da turski sadrži glasove kojih u hrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ö, ü, ı kojih nema u hrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (npr. čarapa, kula, kutija, rakija).
Vidiš, vidiš, a ja moju babu Konavoku ispravljala da se ne kaže tunđela (jer je turcizam
evo vam malo germanizama u skraćenom obliki
http://hr.wikipedia.org/wiki/Germanizam
evo ukratko i talijanizama (romanizama)
Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika. Talijanizmi se javljaju u priobalnom području Hrvatske, najčešće u krajevima koji su bili pod Mletačkom vlašću, a posebice su prisutni u čakavštini. Neki se talijanizmi upotrebljavaju i u kontinentalnom području.
U tablici su primjeri s njihovom etimologijom:
Talijanizam Talijanski Standardni hrvatski barka barca čamac pasat passare proći pjat piatto tanjur priša prisa žurba, hitnja ređipet regipetto prsluk rubinet rubinetto slavina šjor signore gospodin škatula scatola kutija šporko sporco prljavo šugat sciugare sušiti šugaman sciugamano ručnik timun timone kormilo,volan
Jedna od boljih je i copernica ili coprnica; coprati, coprarije...
Meni su u vrtiću klinke govorile da sam sigurno coprnica jer me mama oblačila u crveno
Jedna od boljih je i copernica ili coprnica; coprati, coprarije...
Meni su u vrtiću klinke govorile da sam sigurno coprnica jer me mama oblačila u crveno
Kak se uopće coprati veli književni? Čarati mi nekak ne paše jer je coprati širi pojam
vračati, čarati, bajati
Je, copranje sadrži i vračanje, ali i liječenje... Coprnica je zapravo štriga, he he he. Vještica nije dobar sinonim.
Kajaznam, meni bi čisto dobro pasalo da to bude riječ standardnog jezika
Moram si nabaviti ovo http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjig....php?ppar=7786 ali mi je malo preskupo... Možda još razmislim, moram prolistati i procijeniti da li vrijedi tih para.
Ima li nešto nalik ovom za područje Dalmacije?Je, copranje sadrži i vračanje, ali i liječenje... Coprnica je zapravo štriga, he he he. Vještica nije dobar sinonim.
Kajaznam, meni bi čisto dobro pasalo da to bude riječ standardnog jezika
Moram si nabaviti ovo http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjig....php?ppar=7786 ali mi je malo preskupo... Možda još razmislim, moram prolistati i procijeniti da li vrijedi tih para.
jer, ovdje je V.B. oživio sjećanja iz njegovog kraja
u duhu prijevoda Harry Pottera - vještičariti
ali moram priznati da se ovdje ne koristi riječ coprati, ali meni je uvijek najbolje odgovarala za to
Pa baš i nije nešto spektakularno, hm hm...
Ovo je tek mali, mali dio riječi koje mi koristimo. A nisam bila ni svjesna koliko mi neknjiževnih riječi koristimo dok mi kćer za domaći nije trebala napisati sve dalmatinske riječi koje koristimo. Pa smo napisali jedno 7 ili 8 stranica u bilježnici. Zanimljivo je to. I to treba njegovati.
u mom se kraju (posebno u ruralnim dijelovima) koristi dosta ovih riječi...Neki turcizmi koji nisu ušli u standardni jezik ili se osjećaju kao strane riječi:
- barjak (tur. bayrak; zastava)
- ćevap (tur. kebap)
- merak (tur. merak; užitak)
- melek (tur. melek; anđeo)
- memla (tur. nemli; vlažan zrak)
- paša (ili baša) (tur. paşa)
- sikter (tur. siktir; odlazi)
- ekser (tur. ekser; čavao)
- pare (tur. para; novci)
- kašika (tur. kaşık; žlica)
- kijamet (tur. kıyamet; nevrijeme)
- patlidžan (tur. patlıcan)
- ćufte (tur. köfte)
- kapija (tur. kapı)
- jorgovan (tur. erguvan)
- avlija (tur. avlu; dvorište)
- baraka (tur. baraka)
- komšija (tur. komşu; susjed)
- jok (tur. yok; ne)
- pendžer (tur. pencere; prozor)
- sokak (tur. sokak; ulica)
i onih koje je ivanazg navela da su ušle u hrvstaki književni jezik, ali i ovih koje se navodi da nisu
ali ako nisu, nek mi netko kaže drugu (književnu) riječ za patlidžan i jorgovan ili ćevap
a glupo mi govoriti i mesne okruglice za ćufte
ja se sjetila još nekih riječi koje su se nekad koristile u slavoniji
(moram priznati da ih ja danas slabo koristim)
firange, đeram, đuvegija, šlajer, dado, divaniti, peškir, sirće, šerpa, šporet (ne šparhet), šamlica, ganjak, ajnfort, ćošak, misirača
pa u kraju gdje sad živim člinak, vrebac,
ćoraci
lukšija
pa brajda vs. virnica
Bhany, sad si me podsjetila na firange, lenjir, leniju, divan.... A taraba? Iako, mislim da se taraba i drugdje koristi.
marta, sad kad sam razmišljala o govoru u slavoniji, i ja sam si za puno riječi pomislila da se i drugdje govori npr. ledina
Širok šor, ledina...
A šamlica.
I meni jedna od dražih, sikter.
Kača (prastari izraz za zmiju)
Kača te bu fpičila...
Pisano=šareno (kao pisanice) - ovo mi je ostalo još kad sam za bivše države polagala jezični standard, pa sam zapamtila da pastrva, pas, pisac i pisanica imaju istu korijensku osnovu riječi: nešto šareno (pas je šarena životinja, pisac je tamo nešto šarao, pastrva je šarena riba).
I tko onda može reći da se jezik razvija? Svakako se mijenja, ali nisam sigurna da je to uvijek na bolje.
peškir za ručnik mi nekad i danas pobjegne, ne znam čak niti čije je to izraz zapravo, zna tko?
Upravo čitam Radoslava Katičića, nije za djecu...al ima djelova koji bi im se mogli pokazat/prepričat
ima i jedan članal ive pilara na temu psl. mitologije
Posljednje uređivanje od makita : 12.04.2012. at 19:21
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom