ovo je bilo brzo, našla na netu, peškir je turcizam, baš zaniljivo pošto dolazim djelomično iz stare zagrebačke familije gdje se baš peškir dosta koristio, makar i dosta je i germanizma bilo, ali očito i turcizma
ovo je bilo brzo, našla na netu, peškir je turcizam, baš zaniljivo pošto dolazim djelomično iz stare zagrebačke familije gdje se baš peškir dosta koristio, makar i dosta je i germanizma bilo, ali očito i turcizma
evo prekrasne web stranice o hrvatskim zmajevima
http://webograd.tportal.hr/vukovarsk...-zmajske-price
da peškir je turcizam- kod nas se mislim većinom koristi u Istočnoj Slavoniji, a u Srbiji mislim da je to njihova "književna" rijeć za ručnik
je, ja cu uvijek reci peškir, za onaj sokacki vezeni, iako su oni sto broje krvna zrnca i za to poceli govoriti ručnik.
Vjerujem da ima ljudi koji u Zagrebu govore pertla.
(Ja govorim pertla, i sada kad ne živim u Zagrebu, i prije dok sam živjela.)
Vjerujem da ima ljudi u zg-u koji govore špigeta, a najviše ih je, ipak, vjerojatno koji govore žniranac (jesam dobro napisala?). Vjerujem, isto tako, da ih je najmanje onih koji govore vezica što je književna riječ.
To je to bogastvo jezika koje po mom mišljenju treba očuvati od zaborava, iako se svi moramo moći ispravno koristiti književnim jezikom.
Posljednje uređivanje od BHany : 13.04.2012. at 14:51
hm...kako u kojem dijelu dalmacije.
moji na otoku u životu nisu rekli ni peškir, ni kašika.
šugaman i kućarin (ovo, doduše, vrijedi samo za žličicu).
Iliti kandelaber.
Ali nisam sigurna da se to koristilo u mom rodnom kraju....to se i kod mene zvalo stup.
Za riječ "bandera" točno se sjećam dana kad sam je prvi put čula - išla sam u prvi razred osnovne i u grad su došli Cigani s medvjedom na lancu. Mi, dječurlija, gledali smo kako se penje na stup (drveni) javne rasvjete, a netko od klinaca je vikao drugima da dođu gledati kako medo pleše i penje se NA BANDERU... (ovo samo govori koliko sam stara, he he he). Meni je bilo žao životinje već tada i to mi je jedna od jezivih slika iz djetinjstva. Vidjeli smo te medvjede još par puta kasnije, a onda su srećom nestali.
Peterlin, ovo sa slijepim medom na lancu... To je i meni jedna strašna slika iz djetinjstva koja me i danas užasava kad je se sjetim. Uz mršave i izgladnjele konjiće upregnute u ona drvena kola...Eto još jedne u klub starijih.
a šta ako je bandera bez rasvjetnog tijela
čisto bandera
Stup.
Inače, peškir se koristi više u vlaja a šugaman bliže moru![]()
Je, lancun, kušin, imbotida (jorgan), postelja (krevet), kalce (čarape), teća, pinjur, kacijola (ono s čim se vadi juha), tavaja (stolnjak), katrida (sidalica), lavandin (umivaonik), takujin (novčanik), postole (cipele), cima (ovo je postalo ekstra popularno u pjesmama-konop za vezanje brodova)....a mogla bi ovako do prekosutra.
i sugaman i peskir, ako se dobro sjecam.
i lancun i kusin. (za plahtu i jastuk)
pa bandera je stup, cisto i jasno
nikad to ne koristim
a ja sam u 'sugaman i zlica' klubu
ponekad mi izleti kasika, jer kasikice sam koristila ko manja, skupa s pinjurom
i spigete, naravno
Posljednje uređivanje od summer : 13.04.2012. at 14:45
uvijek bandera
ne znam jel se to vama događa- meni se po govoru, kažu, kuži mjesto rođenja. a recimo da pričam književno. kao
al kad me nazove mama na posao, kažu kolege, automatski skraćujem slogove, prebacim se skroz.
Propustila sam klubove, gdje je to bilo?
Šugaman i žlica. Šumagagan, kaže M.
Ali žličica je kućarin.
Meni je isto bilo čudno da se u Zg govori bandera, čak nisam razumjela šta to znači u jednoj temi na forumu, jer su pisale cure iz Zg
Uostalom, ovdje je bandira.
Meni riječ stup kada ga se koristi u značenju bandere spada također u književni jezik. Ono komplicirano...kad moram tri riječi koristiti umjesto jedne...pa tako imam stup javne rasvjete ili stup zračnog dalekovoda da bi ga mogla razlikovati od antenskog stupa ili nosivog stupa ili oglasnog stupa...... Ali kad kažem bandera, to su jednoznačno bandere usput koje se redaju uz ulicu ili uz put.
S tim da zaista ne znam da li u Zagrebu uobičajno sve to zvati stup. Tu se ograđujem. Ovdje bi to bilo zbunjujuće, osim u nekom književnom jeziku ili poslovnoj komunikaciji gdje onda svaki stup još ima tri riječi da ga opišu.
sad sam se sjetila kad sam mm-u prvi put rekla: dodaj mi kacjiolu. a onkoga, cega?
i lijepo mi covjek objasni, da je to seflja, kako se to u zagrebu lijepo kaze.![]()
I sad sam se sjetila još jedne riječ iz moje struke koju normalno koristim - bankina.
U Zagrebu znam da nije karakteristična, već rigol, mislim...? Za južnije krajeve ne znam.
Službena riječ je ivičnjak/rubnjak.
vertex, ma nije bilo klubova, ja se salim samo
trina, moji obiteljski vlaji govore sugOman, a i ja sam dugo tako
e da, za kaciolu kazu kaRciola
bankina, rinzol, jel to korniz(a)? rub plocnika? ili ograda?
Posljednje uređivanje od summer : 13.04.2012. at 15:29
evo i mene vlajine, i ja rečen šugoman
Posljednje uređivanje od makita : 13.04.2012. at 16:12
zanima me postoji li riječ sa više inačica nego što ih ima rajčica?
evo koje ja poznajem:
rajčica
paradajz
pomidor
poma
kumidor
kavoda
postoji sigurno još koja, al se ovog časa ne mogu sjetiti![]()
http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=225/
ovi pisu drukcije
*Pakovanje > pakiranje
Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada ni imenica *pakovanje ni glagol *pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicupakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači 'proces u kojemu se što pakira', a *pakovanje 'rezultat procesa u kojemu se što pakira' nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga je pogrješno: *veliko pakovanje slatkiša, *malo pakovanje lijeka,a pravilno: veliko pakiranje slatkiša, malo pakiranje lijeka.
Zanimljivo. Ako na prijevodnim vježbama pratiš ovo pravilo, oduzet će ti se bod zbog pogreške. Razlika između pakovanja i pakiranja je nešto što slušaš od prve do četvrte godine. Intenzivno.![]()
Iako je mom zagrebačkom uhu bliže "pakiranje" i tu riječ privatno koristim u oba konteksta, po pitanju pravilne uporabe bih se složila Jennifer i Apri.
Meni je bandera ono drveno, po selima (ako ih još ima), a stup ono moderno.
U DU je parapet - cifersluš.
Kod nas je parapet veći mul. (ali ne znam kako se mul kaže na književni)
Upravo sam pročitala na portalu našeg uglednog celebrity časopisa ovu vijest (ako je to vijest):
Iako ima zaposlenu dadilju, slavna glumicaSarah Jessica Parkeruvijek pokušava sama doći u školu po svoje dvogodišnje kćeriMarioniTabithu, a ako je lijepo vrijeme onda ih i odvede na igranje u park, što brižljivo bilježe njujorški paparazzi.
Dakle, opet prevoditelji prevode riječi, a ne značenje, i to prođe i lekturu i korekturu, a da nije prošlo zdravi razum. Baš me to rastužuje - kako se američko preuzima bez razmišljanja. Pa ne idu djeca od 2 godine u školu! To bi bilo "obdanište", tzv. vrtić... jooooj.
Kad bih ja napisala ugledni celebrity časopis to bi izgledalo ovako: "ugledni celebrity" časopis, a 100% sam sigurna da si i ti tako mislila.
U zadnje vrijeme biram knjige po imenu prevoditelja. Gotovo više o njima ovisi kako će mi se sviđati djelo, nego o piscu. Dobro, pretjerujem malo, ali dobar prijevod-zlata vrijedi.