 |
|||
I na Kroatistici se kolegij zove Hrvatski standardni jezik, već 15-ak godina. Nisam čitala sve pa ne znam zašto smatrate da ga i struka zove književnim, jer ga ne zove tako niti smatra da tako treba. Dapače, postoji jasna razlika između standradnog i književnog jezika (književni jezik je jezik književnosti).Peterlin prvotno napisa
O drugome mi se ne da i nemam sad vremena, ali pratim. I mnogo se puta o tome već raspravljalo.
Jednom sam prilikom slušala na radiju (Govorimo hrvatski, ili kako se to već zove) o razlici između glagola "zahvaliti" i "zahvaliti se". To se trajno usjeklo u moje pamćenje, no čini se da većina ljudi to nije čula. Uvijek mi je super kad netko u diplomskom ili doktoratu napiše da SE zahvaljuje mentorima, obitelji... pa čak i studenti materinjeg nam jezika.
I još nešto...
Nema mi goreg nego kad mi službeni mail započnu s "poštovana".Pravilo je - ako ZNAŠ ime i prezime osobe kojoj se obraćaš, onda pišeš "poštovana gospođo Krešić" / "poštovani gospodine Milić" / "poštovana profesorice Jurić" / "poštovani doktore Burić".
Jedino mi dm napiše "poštovana gospođo xy", svima ostalima sam samo "poštovana" :šmrc:
(Neki dan sam, doduše, bila i "štovani", iako čovjek zna kome se obraća)
Posljednje uređivanje od mishekica : 06.11.2012. at 21:20
Ovo je vrlo lako naučiti čak i djecu. Samo ih podsjetite na "Ježevu kućicu", gdje jež kaže liji:
Zahvaljujem se
pozivu tvom,
al mi je draži
moj skromni dom!
(evo primjera kako se jezik može učiti iz knjiga - da, ali dobro napisanih!)
Jaooo, moja omiljena lektira za prvi razred.
Jednom sam prilikom slušala na radiju (Govorimo hrvatski, ili kako se to već zove) o razlici između glagola "zahvaliti" i "zahvaliti se". To se trajno usjeklo u moje pamćenje, no čini se da većina ljudi to nije čula. Uvijek mi je super kad netko u diplomskom ili doktoratu napiše da SE zahvaljuje mentorima, obitelji... pa čak i studenti materinjeg nam jezika.
I još nešto...
Nema mi goreg nego kad mi službeni mail započnu s "poštovana".
Jedino mi dm napiše "poštovana gospođo xy", svima ostalima sam samo "poštovana" :šmrc:
(Neki dan sam, doduše, bila i "štovani", iako čovjek zna kome se obraća
Jesi li sigurna za ovo?
Ovo mi je baš zanimljivo jer ja gotovo uvijek počnem dopis samo s Poštovana/i, recimo ako znam ime, a nisam sigurna koja je titula, je li mag, mr. ili dr., a glupo mi je pisati samo gđo/gdine da mi se ne bi još netko i uvrijedio...
Jesam. Slušala sam Nives Opačić, čini mi se, kako govori o tome.
ta emisija Govorimo hrvatski je nešto najbolje što imaju na HR1
svaki dan nešto naučiš, ili ponoviš
isti se savjet/pitanje/tema ponavlja više puta dnevno, teško je preskočiti ako slušaš HR
premjestila postove na staru temu, ajmo nastaviti ovdje
Žao mi je radi toga. Nisam stigla ranije reagirati a ne stignem niti pisati koliko bih htjela, ali teme zaista nisu iste!
Bolje je napisati Poštovani g./gosp. Šariću ili Poštovana gđo Šarić nego samo Poštovani za jednu osobu čak i kad se ne zna titula. Poštovani se tolerira samo ako se obraćamo množini, no ni tada nije najbolje rješenje u većini slučajeva.
Super, hvala.
Na Fakultetu politickih znanosti, kolegij se zove Hrvatski jezik i novinarska stilistika. U moje doba smo imali dva zasebna kolegija (jezik i stilistiku), sad mi se cini da je ostao samo jedan. Sumnjam da su ta nasa dva kolegija nekoga opismenila; ne sjecam se da se bilo sto ucilo, a da je ikome bilo od koristi.
Inace se slazem sa svima koji kazu da bi trebalo rijesiti problem pravopisa.
Ne radi mi ovaj quindin link - što tamo piše, ukratko?
Posljednje uređivanje od ina33 : 07.11.2012. at 09:45
u gužvi sam totalnoj,, a htjela bih reći nešto.... potražit ću ga ponovo, u međuvremenu: piše kako Institut za jezik sprema novi, pravopis, koji bi, uz blagonaklonost ministarstva, trebao postati normativni, a trebao bi biti gotov prije no što uđemo u EU (brzo, dakle, optimistično)
evo, stigoh: http://www.slobodnadalmacija.hr/Kult...6/Default.aspx (ako sad ne bude radio bacit ću se na vježbanje)
Hvala!
Otvorena je rasprava o radnoj inačici hrvatskog pravopisa.
Eto vam prilike da se čuje (pročita) i vaše mišljenje o greški/grješki i neću/ne ću!
Hvala na linku, dobro će doći!
I ljubazno zahvale na mailu!
ovo s grJeškom nikad nisam niti neću shvatiti... sprdnja. Srećom - neće da može....
Molim vas, je li sniježna ili snježna kraljica?
snježna
izgovori
što ti jezik kaže?
sniježna
Eto, meni vuče na sniježna jer je nastala od snijeg. Kad izgovaram ekavsku varijantu, isto je e dugačak.
Rijeka - riječna?
ma ne kažeš snIJEžna kraljica, sigurno
kažeš i snjegović i snježna pahulja
i snježni čovjek
i snježnobijela boja
snijeg - snježni
vijek - vječni
rijeka?
riječna riba
Ako se ravnam po "zvučenju", riječna i sniježna mi je jednako prirodno.
Zato bih rado pročitala stručno objašnjenje glasovnih promjena koje snijeg premeću u snježna.
Ne možemo se u hrvatskom jeziku zapravo ravnat po tome "a što čuješ, kako kažeš, tako i napiši", barem ogromna većina izvornih govornika. Zapravo kažemo "hrvacka", nitko ne fonira "tska", npr. Isto tako, Splićani (i ZG-ovci) ne razlikuju č i ć, dž i đ, to bi onda trebao biti neki neutralan znak. To se uči na pamet. Ili "rječnik", to rijetko ko kaže tako, kažu dugo, "riiječnik". Vjerojatno mali dio Hrvatske ili Hercegovine, još bolje, može to tako "napiši kako čuješ da izgovaraš", barem kad govorimo o č-ć-dž-đ. I evo, ja sigurno kažem "snijeežna kraljica", tj. "i" u "snježna" mi nije ništa kraće u izgovoru od "i" u riječi "snijeg", da bi uopće bilo bitno da budem sad nešto koncentrirana na to kako govorim, dapače, to bi me sigurno odvelo u krivo rješenje (evo, i to je jedna takva riječ - "rješenje").
Posljednje uređivanje od ina33 : 25.11.2013. at 11:05
nisam ja to njoj zbog toga napisala... nego da se prvo proba čuti
problem je što se kod nas, vrlo često i izgovara pogrešno
pa se ni snježna kraljica ne bi trebala izgovarati kao snjeeeežna kraljiva
nego baš kao snježna (jednakog naglaska kao i vječna)
A gle, ja sam stvarno za deskriptivnu gramatiku, tj. ono ako cijeli Split izgovara kako izgovara (a neće nitko reći kratko "snježna", nego će ga otegnut), odna nazovimo stvari kako jesu - očito je taj izgovor "snježna" upiknut u standard iz neke druge hrvatske mikrolokacije, a ostatak nas (a nemali broj je to ljudi) ima naštrebetat napamet sliku riječi tj. kako se riječ piše, i vježbom i čitanjem to zacementirat za život. Vrlo mi je nesimpatično to "većina izgovara pogrešno". Izgovaraju kako izgovaraju, sad, što to nije standard, drugi je par postola. Mislim, cijeli ZG naglasak je kontra standarda, ono, to "pogrešno izgovaranje" je previše rašireno da bi se davao savjet "čuj se prvo", samo će zalutat tako.
To "probaj se prvo čuti" po meni je kontraproduktivno i zbunjujuće za većinu govornika hrvatskog jezika (a nitko doma kao materinji ne uči standard, osim ne znam.... vrlo uskih krugova kulturnjaka koji doma neće opalit nijedan lokalni izraz).
Naštrebetat napamet "sliku riječi" i neka pravila pisanja "tipa da je većina hrv. prezimena s mekim "ć", ovi koji su zainteresirani i kuže se u ovo što je rekla Freja ti će naučit "uzlazno-silazno itd." i to je to.
Ali sjest će ti pravopis isključivo ako puno čitaš na hrvatskom, to je jedina šansa.
A ovo da se probaš slušat i u kriznim situacijama pokušavaš se prisilit nekog pravila, to je kratkog vijeka, isto tako kao i opalit F7, jer kad nema F7, ti si nepismen.
Posljednje uređivanje od ina33 : 25.11.2013. at 11:24
eto, to je tvoje mišljenje i ja sam ok s time
kada govorim o "pravilnom izgovoru", ne dijelim ga geografski, već po osobama koje dobro govore i izgovaraju
tako pravilne naglaske čujem kod drage krče, vlade štefančića, dubravka sidora, tonka lonze (bez obzira što su neki pokojni, postoje audio zapisi)
i onda ti takvo što postane "norma"
kao pjevanje pjesme u ispravnom tonalitetu
ne znam ti objasniti
kao što je imenica "bijeg"
a glagol - "bježati"
pridjev "lijep"
glagol "uljepšati"
cvijet - cvjetati - cvjetni (miris)
Snijeg i rijeka nisu isti u ovom slučaju. Osim što i jedna i druga riječ ima ije, drugo im nije zajedničko. Snijeg ima dugosilazni naglasak, koji se pri tvorbi pridjeva krati u kratkosilazni (i zato se piše je: snijȇg --> snjȅžan). Rijeka ima dugouzlazni naglasak, koji se ne krati, samo mu se mijenja intonacija: rijéka --> rijȇčnī. Dakle, u prvom se primjeru jat krati, u drugom ne.
Ovo je uvijek, ili više manje uvijek ovako, je li? Baš ti hvala, i meni će pomoći.
Pa da, ali ti to nešto pomaže samo ako razlikuješ naglaske. Ako ne, kao većina, onda je najlakše riječi i njihove oblike naučiti kakvu jesu i gotovo. Pitali su za objašnjenje pa sam ga napisala.
Ha, donekle razlikujem :D. Na ovom primjeru mi je savršeno bistro koji je koji, a ponekada se zapetljam. Dok s č i ć ne griješim (barem tako mislim), a razlikujem ih samo po "slici riječi", kako je ina napisala, s ije i je ponekad pogriješim, tu mi je loša rezolucija na fotki, lol.
Nestručna sam za hrvatski jezik ili bilo koji drugi, na Filozofskom fakultetu sam pojela desetak puta ručak u menzi i to je to. Znanje je stalno negdje na pola puta između "learning by doing" i "it is getting worse with time". Koristim, rekla bih svakodnevno, 3 jezika, hrvatski, engleski i njemački, u svima griješim, u hrvatskom najmanje, za njemački i engleski ne znam koji bi pobijedio, ali manje se očekuje kad govoriš njemački, pa uglavnom za taj jezik dobivam pohvale. Izgovor mi je relativno uredu. Čujem dobro i u školi sam bez greške prepoznavala sve kombinacije dugosilaznih i kratkouzlaznih. U govoru - središnja hrvatska, pretežno zagrebački, ponekad se potrudim na nekim izlaganjima naglašavati kako mislim da treba, al vjerujem da zvučim kao Bandić kad govori zagrebački. Ovo je kao moja mala ograda - nisam jezičar.
Ipak, u službenim dopisima smetaju mi neke uobičajene pogreške.
Hvala Freja, baš takvom objašnjenju sam se nadala.
Apricot, pravilan govor zapravo živi samo na satu hrvatskog, ili na HRT-u i Hrvatskom radiju. Ogromna većina populacije bilo kojeg jezika ne govori pravilno, govori u nekom dijalektu. Pa tako... da, ako ćeš reći sam sebi "kako bi to izgovorio spiker HRT-a, a ne "kako bi ja to rekao"?", tako da.. Osim ako sam nisi spiker s HRT-a
Od ovih najbroljenih ljudi svakog mi morala guglati, nije mi, vjerojatno, na čast, ali tako je. Dakle, može i slušanje ljudi koji su educirani, ili jako puno čitanja da uloviš "sliku riječi".
Posljednje uređivanje od ina33 : 25.11.2013. at 13:13
@ina
Standardni izgovor, kao i jezični standard općenito, apstraktan je sustav kojem se teži, ali ga nitko ne dostiže. To ne znači da ne treba postojati ili da onako kako mi govorimo privatno nije dobro. Narječja su lijepa i razgovorni jezik je sasvim u redu, ali se moramo i potruditi naučiti normu.
Gledala sam pred par tjedana Pola ure kulture. Inače volim tu emisiju, al ta epizoda je bila najgora. Mijenjali su se raznorazni humanisti, s Katedre za kroatistiku, pa Matica hrvatska i nisam ni sigurna tko su sve ti ljudi, neki akademik itd. Svi imaju oko 70 godina, osim jedne mlađe docentice. Žale se zbog marginaliziranja hrvatskog jezika.
Naime, izašao je natjecaj Hrvatske zaklade za znanost. Procedura je ista u zadnje tri godine, a ove je godine pojednostavljena u odnosu na prethodne natječaje.
Prije:
1. Napišes prijavu projekta na hrvatskom na oko 50 stranica
2. Hrvatski evaluatori pregledaju
3. Ako je pozitivno sve to jos jednom napišeš na engleskom i skupiš desetak potpisa
4. Strani evaluatori, stručnjaci iz bliskih područja ocjenjuju jesi li u toku s današnjim istraživanjima i ima li smisla ideja uopće.
5. Ako je pozitivno, ovisno o vrsti projekta, zovu te na razgovor. Ako imas sreće, prođes i to.
6. Pišes godišnja izvješća na hrvatskom jeziku koja se onda evaluiraju.
Novija varijanta ti pojednostavljuje prijavu i ne moraš pisati na hrvatskom pa onda prevoditi, pa skupljati potpise i trošiti papir. Da ne kažem da je u pravilu lakše napisati tekst na engleskom, nego ga prevoditi s hrvatskog.
Za sve znanosti isto. Opet, kao i u slucaju kad su definirani uvjeti napredovanja koje su jedino humanisti išli rušiti kako bi sto duže ostao kaos, sad se opet oni bune i staju u zaštitu hrvatskog jezika. Docentica veli da je bezveze da pišu na engleskom kad se zna da su prvi evaluatori domaci. Znaci oni bi vratili na staro, duplali posao? Matica hrvatska naravno odmah podupire, razmišljaju opet o tužbi!
Zbog čega se hrvatski humanisti tako panično boje nečije neutralne ocjene? Zašto bas oni nikako ne žele da njihovi tekstovi budu razumljivi preko granice? Ovaj deda iz Matice hrvatske ni ne kuži (ili manipulira) da se izvješća pisu na hrvatskom, samo je prijava projekta na engleskom. Ovaj otpor međunarodnoj evaluaciji se vidio i kod definiranja uvjeta napredovanja isto su lagali da su svjetske baze u kojima se očekuje da u cijeloj karijeri objave dva članka u koautorstvu s još dvije osobe, baze za poljoprivrednike u Nizozemskoj. Pa ako je za poljprivrednike, kako se nisu bunile ostale struke.
Fakat ne kužim. Inače mi je simpatičan FF sa svojim akcijama, al ovo mi je zbilja jadno. Vjerojatno bi bili zadovoljni da svi dobiju po 1000 kn džeparca od države i da rade što žele.
Na ovaj natječaj se prijavilo nekoliko stotina projekata i nema raspoloživih ljudi za evaluaciju, jer svi imaju interes, svi su se prijavili, tako da me ne bi čudilo da u idućoj iteraciji izbace domaće evaluatore.
Možda sve to krivo vidim, ali na ovaj način se opet odgađa početak financiranja istraživanja, kao što se odgodilo uvođenje reda u napredovanja. Hoće li prijava projekata na hrvatskom spasiti hrvatski jezik? Vokabular iz područja se mora razviti, jer ionako pišeš izvješća na hrvatskom pa si prisiljen promisliti kako ćeš neke stručne stvari nazvati.
Apricot, pravilan govor zapravo živi samo na satu hrvatskog, ili na HRT-u i Hrvatskom radiju. Ogromna većina populacije bilo kojeg jezika ne govori pravilno, govori u nekom dijalektu. Pa tako... da, ako ćeš reći sam sebi "kako bi to izgovorio spiker HRT-a, a ne "kako bi ja to rekao"?", tako da.. Osim ako sam nisi spiker s HRT-a
Od ovih najbroljenih ljudi svakog mi morala guglati, nije mi, vjerojatno, na čast, ali tako je. Dakle, može i slušanje ljudi koji su educirani, ili jako puno čitanja da uloviš "sliku riječi".
ok, ali ja bih dala kredita ljudima toliko da vjerujem kako ipak znaju kako je ispravno, iako možda kod kuće govore dijalektom, ili kako već
ali, u pravu si
neke stvari se uče slušajući one za koje smo sigurni da znaju
recimo, jako volim spikerski izgovor/naglasak riječi "televizija" i "eksplozija"
pomalo neočekivan, ali prekrasan
Posljednje uređivanje od apricot : 25.11.2013. at 13:18
Koji je to? Kratkosilazni na prvom slogu?
Zar netko izgovara televizija s kratkosilaznim na prvom slogu?
Jelena, nije sve tako crno-bijelo. Ima tu nekih bitnih detalja oko hrvatskoga u znanosti no ne stignem sada pisati. Dijelom si u pravu, dijelom bi u ozbir trebalo uzeti još neke čimbenike. Humanistika je miljama daleko od prirodnih znanosti i ne bi ju se trebalo silom gurati u kalupe koji joj zaista ne odgovaraju. Ja prva nisam protiv vanjskih recenzija, dapače, ali nisam ni za isključive prijave projekata na engleskome jeziku (iako mi nije problem pisati na engleskome). Nisam ni za zakon o jeziku kakav se sad predlaže. Kod nas uvijek sve u nekim krajnostima. Voljela bih vidjeti malo više fleksibilnosti.
Meni to dupliciranje posla sliči na peglanje ručnika. Tko voli, nek izvoli. Mislim - lijepo je kad otvoriš ormar, al nemamo svi vremena, niti nam je to prioritet. Ne mislim da se tu razvija terminologija koja je problem, samo se usporava znanstvenika koji za to vrijeme može napisati prijavu za neki drugi natječaj. Veći mi je problem što nemaju dovoljno ureda na fakultetu pa neki ne mogu svaki dan dolaziti na posao jer nemaju gdje sjesti. Jednom me jedan prof. koji dobiva istu plaću kao i ja pitao začuđeno "A vi svaki dan dolazite na posao?!". Nisam čula da je tu neka pobuna na vidiku.
Ono što bih ja voljela vidjeti je malo više iskrenosti humanista. Zbog čega nisu suodlučivali oko Pravilnika, zbog čega im je teško napisati rad koji bi bio zanimljiv izvan granica RH, zašto bi kemičar trebao pisati prijavu na dva jezika?
Odgovori - nas nije nitko pitao (a odbili su sudjelovati), mi moramo objavljivati na hrvatskom (samo to se provlači kao problem, te navodne baze za nizozemske poljoprivrednike kojih se ministrov prezimenjak ulovio) i treći mi je najbolji - prvi evaluatori su domaći pa zbog njih, tu je na vidim iskrenost.
Kad bi bilil iskreni, bilo bi mi lakše vidjeti političke greške, ovako su kod mene - u normalnim okolnostima pozitivci - izgubili svaku vjerodostojnost, a to mi je jako žao.
Koji god bio razlog, u biti idu na ruku trenutnoj vlasti, jer se samo opet usporava precedura. Nema nikakvog smisla da mi jedni drugima evaluiramo projekte kad se svi znamo iz srodnih područja i netko nam je simpatičan, a netko me zeznuo prošle godine.
Freja, ja ne znam napisati te silazne i uzlazne, bojim se da ne pogriješim.
Ali znam izgovoriti:
televiiiizija
eksplooozija
a ti napiši kako je to točno, kako bi svima bilo jasno
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom