Ali barem je č i ć jednako u svim pravopisima.ina33 prvotno napisa
Ili nije?
 |
|||
|
|
|||
Ali barem je č i ć jednako u svim pravopisima.
Nemam pojma. To će me pravopisno ludilo u svojoj punini dočekat za par godina, dotad - F7, osim ako se ne dogovore stila "Ecce jedan hrvatski pravopis!!!!!" Nema šanse da istražujem, prije nego me država prisili preko škole za moju malu, 2 seta pravila, i ko je što predložio i zašto, kako se to mijenjalo kroz stoljeća i desetljeća, i na koji povijesni link se to naslanja, i što je, zapravo, izvorno-hrvatskije. Već ni odvojena negacija nije jedinstvena, postoje dvije varijante podcijenjen i potcijenjen, meni dosta da od toga odustanem. Ja prihvaćam ovo što mi prihvati F7, posluhnem one jezične savjete na radiju, lijepo mi je kako pričaju spikeri s Hrvatskog radija i bok. Ali... zato rado i ja filozofiram - kud svi, tud i ja, pa čim krene filozofija - evo i mene da je veselije, a usput poberem kakav koristan link, kao ovo od PeterlinAli barem je č i ć jednako u svim pravopisima..
Posljednje uređivanje od ina33 : 06.11.2012. at 14:15
č i ć je isto u svim oblicima pravopisa
Ludilo
Ja sa svojim prije xx godina usvojenim pravopisom sasvim dobro uspijevam pregledavati maloj zadaće i ispraviti joj pravopisne pogreške, ne vidim tu
nekog tako velikog prijepora.
Super, ja ću onda sasvim zaobići ove novei službene i držati se mog seta usvojenog u glavi što sam i ja učila pred više od xx godina.
Ina, ovo ti je ona koja zagovara pisanje ne ću i zadatci
Učenica je Stjepana Babića koji je jednom izjavio da mu nije jasno zašto se časopis Bug tako zove kad postoji lijepa hrvatska riječ Stjenica.
Jezikoslovci inače smatraju da je pravopis marginalno pitanje u jeziku, a više se brinu zbog (nekontroliranog) prodiranja anglizama u leksik, ili zbog oblika koji nisu u duhu hrvatskog jezika, npr. kad imenica stoji gdje bi trebao biti pridjev (internet stranica umjesto internetska stranica ili čokolada mlijeko i jagoda mlijeko). I tako...
Posljednje uređivanje od Jurana : 06.11.2012. at 15:27
Prenosim quindin post:
evo jedne optimistične vijesti (barem što se broja pravopisa tiče): http://www.slobodnadalmacija.hr/Kult...6/Default.aspx
Jurana, hvala.
još jedna tema o hrvatskom jeziku, ha?
ne znam dal da vas preacim na neku od postojećih, jer smo već jako dobro raspravile o puno toga, i problematizirale nekoliko stvari
ili da nastavimo ispočetka?
nego, meni je 1. nenormalno da se standard zove Hrvatski KNJIŽEVNI jezik - jer bi onda to trebao biti upravo to, tj. pisani jezik. Mislim da bi bilo 100 puta normalnije da se zove Hrvatski standardni jezik
2. o pravopisima neću ni govorit
3. o jezičnoj politici bolje da šutim, jednako mi je bedasto i pretjerano korištenje anglicizama kao i pretjerano korištenje i forsiranje hrvatskih 'izmišljenih' riječi koje doslovno siluju hrvatski jezik i trajno oštećuju mozgove govornika
4. ne kužim nepismenost. Ok, masu ljudi je nepismena unatoč dugogodišnjem školovanju, što upravo jako puno govori o školskom sustavu. ALI pobogu, u programima za pisanje (npr. word) postoji provjera pravopisa. Pa kad fulaš č i ć lijepo ti podcrta, označi crvenim pa vidiš da nešto nije u redu. Imam nula tolerancije za nepismeno napisane službene dopise
5. novine izostavljam iz svih kategorija. Ne vrijedi utrošiti niti jednu jedinu riječ na njihov jezik
našla sam temu, ima 19 stranica, možemo tamo nastaviti
http://forum.roda.hr/threads/63547-Hrvatski-jezik
Posljednje uređivanje od puntica : 06.11.2012. at 16:55
Mislim da je jedinstveni pravopis potreban - zbog djece koja uče, lektora i svih onih koji trebaju pisati na književnom jeziku.
No jezik sam po sebi nije znanost kako je netko napisao, već živa materija koja se uvijek mijenja. Svaki je jezik hibrid svih prethodnih utjecaja i promjene su nužne, i to baš u smislu preuzimanja naziva, prilagođavanja melodiji i stilu jezika, pa su mi tako mejlanje, handlanje, brija i sl- sasvim prihvatljivi. Volim slang i varijante govornih jezika, poznavanje narjećčja, slenga, drugih jezika nudi bogatsvo izričaja. Volim naći izraz koji točno opisuje ono što mislim pa čak i kad je na drugom jeziku. Npr. nekad mi treba baš izraz behar (cvast nije baš nešto, mislim da je to najbliže), brav (braf - njem. dobar, ali "kao Bane dobri sin" - tog tipa) ili trču (na to mm šizi jer smatra nepravilnim, ali je slang iz Posavine i označava kretanje kokoši - ili djece- na sve strane bez smjera).
Književni jezik je također hibrid, govorno nepostojeći jezik, stvoren da pomiri različita narječja i služi kao lingua franca u jednoj državi. Koristim ga u službene svrhe, npr. u službenim mailovima pišem prilog, a ne attachment i sl., no ne govorim književnim jezikom u svakodnevnoj komunikaciji. Književni jezik nije nužno jezik literature (osim stručne i udžbenika), dobar dio beletristike koristi govorni jezik kraja iz kojeg je pisac.
Hoćemo li se onda prebaciti na novu temu, ili?
Samo sam htjela javno reći kako me strahovito ljuti "novokomponovana" sintagma IZ RAZLOGA ŠTO, a popularizirala se, rekla bih, putem Večere za 5. "Predjelo mi se nije svidjelo iz razloga što ne volim šampinjone. / Ani ću dati ocjenu 7 iz razloga što nije bila jako opuštena. / Mislim da bi Krešo mogao pobijediti iz razloga što je profesionalni kuhar..."
(ne gledam to više, tek toliko
I sad je ta fraza ušla u sve pore naših života.
Mene nervira BITI ĆE. Znam tko je počeo, pokojni Račan. Iako mi je bio jedan od dražih političara, popularizaciju BITI ĆE mu neću oprostiti
A jako me veseli što je sad dopušteno u knjževnom ZADATCI, PODATCI i sl. Do valjda 6.og osnovne su mi to stalno ispravljali u zadaci, podaci dok napokon nisam na silu usvojila.
Slažem se sa svime, naročito s ovim boldanim dijelovima. Što se standardnog jezika tiče, mislim da se na FPN (studij novinarstva) baš tako i zove predmet. Naziv "književni jezik" (za)ostao je iz nekih drugih vremena.još jedna tema o hrvatskom jeziku, ha?
ne znam dal da vas preacim na neku od postojećih, jer smo već jako dobro raspravile o puno toga, i problematizirale nekoliko stvari
ili da nastavimo ispočetka?
nego, meni je 1. nenormalno da se standard zove Hrvatski KNJIŽEVNI jezik - jer bi onda to trebao biti upravo to, tj. pisani jezik. Mislim da bi bilo 100 puta normalnije da se zove Hrvatski standardni jezik
2. o pravopisima neću ni govorit
3. o jezičnoj politici bolje da šutim, jednako mi je bedasto i pretjerano korištenje anglicizama kao i pretjerano korištenje i forsiranje hrvatskih 'izmišljenih' riječi koje doslovno siluju hrvatski jezik i trajno oštećuju mozgove govornika
4. ne kužim nepismenost. Ok, masu ljudi je nepismena unatoč dugogodišnjem školovanju, što upravo jako puno govori o školskom sustavu. ALI pobogu, u programima za pisanje (npr. word) postoji provjera pravopisa. Pa kad fulaš č i ć lijepo ti podcrta, označi crvenim pa vidiš da nešto nije u redu. Imam nula tolerancije za nepismeno napisane službene dopise
5. novine izostavljam iz svih kategorija. Ne vrijedi utrošiti niti jednu jedinu riječ na njihov jezik
Slažem se i sa ovim komentarom o nepismenosti. U današnje vrijeme to je u biti nepristojnost/nemar i kao takav nedopustiv u službenom dopisivanju. Pitam se da li ljudi shvaćaju koliko je npr. molbi za zaposlenje odbačeno zbog tog "trivijalnog" razloga...
Jednom sam prilikom slušala na radiju (Govorimo hrvatski, ili kako se to već zove) o razlici između glagola "zahvaliti" i "zahvaliti se". To se trajno usjeklo u moje pamćenje, no čini se da većina ljudi to nije čula. Uvijek mi je super kad netko u diplomskom ili doktoratu napiše da SE zahvaljuje mentorima, obitelji... pa čak i studenti materinjeg nam jezika.
I još nešto...
Nema mi goreg nego kad mi službeni mail započnu s "poštovana".Pravilo je - ako ZNAŠ ime i prezime osobe kojoj se obraćaš, onda pišeš "poštovana gospođo Krešić" / "poštovani gospodine Milić" / "poštovana profesorice Jurić" / "poštovani doktore Burić".
Jedino mi dm napiše "poštovana gospođo xy", svima ostalima sam samo "poštovana" :šmrc:
(Neki dan sam, doduše, bila i "štovani", iako čovjek zna kome se obraća)
Posljednje uređivanje od mishekica : 06.11.2012. at 20:20
Ovo je vrlo lako naučiti čak i djecu. Samo ih podsjetite na "Ježevu kućicu", gdje jež kaže liji:
Zahvaljujem se
pozivu tvom,
al mi je draži
moj skromni dom!
(evo primjera kako se jezik može učiti iz knjiga - da, ali dobro napisanih!)
Jaooo, moja omiljena lektira za prvi razred.
I na Kroatistici se kolegij zove Hrvatski standardni jezik, već 15-ak godina. Nisam čitala sve pa ne znam zašto smatrate da ga i struka zove književnim, jer ga ne zove tako niti smatra da tako treba. Dapače, postoji jasna razlika između standradnog i književnog jezika (književni jezik je jezik književnosti).
O drugome mi se ne da i nemam sad vremena, ali pratim. I mnogo se puta o tome već raspravljalo.
ta emisija Govorimo hrvatski je nešto najbolje što imaju na HR1
svaki dan nešto naučiš, ili ponoviš
isti se savjet/pitanje/tema ponavlja više puta dnevno, teško je preskočiti ako slušaš HR
premjestila postove na staru temu, ajmo nastaviti ovdje
Jednom sam prilikom slušala na radiju (Govorimo hrvatski, ili kako se to već zove) o razlici između glagola "zahvaliti" i "zahvaliti se". To se trajno usjeklo u moje pamćenje, no čini se da većina ljudi to nije čula. Uvijek mi je super kad netko u diplomskom ili doktoratu napiše da SE zahvaljuje mentorima, obitelji... pa čak i studenti materinjeg nam jezika.
I još nešto...
Nema mi goreg nego kad mi službeni mail započnu s "poštovana".
Jedino mi dm napiše "poštovana gospođo xy", svima ostalima sam samo "poštovana" :šmrc:
(Neki dan sam, doduše, bila i "štovani", iako čovjek zna kome se obraća
Jesi li sigurna za ovo?
Ovo mi je baš zanimljivo jer ja gotovo uvijek počnem dopis samo s Poštovana/i, recimo ako znam ime, a nisam sigurna koja je titula, je li mag, mr. ili dr., a glupo mi je pisati samo gđo/gdine da mi se ne bi još netko i uvrijedio...
Bolje je napisati Poštovani g./gosp. Šariću ili Poštovana gđo Šarić nego samo Poštovani za jednu osobu čak i kad se ne zna titula. Poštovani se tolerira samo ako se obraćamo množini, no ni tada nije najbolje rješenje u većini slučajeva.
Super, hvala.
Žao mi je radi toga. Nisam stigla ranije reagirati a ne stignem niti pisati koliko bih htjela, ali teme zaista nisu iste!
Na Fakultetu politickih znanosti, kolegij se zove Hrvatski jezik i novinarska stilistika. U moje doba smo imali dva zasebna kolegija (jezik i stilistiku), sad mi se cini da je ostao samo jedan. Sumnjam da su ta nasa dva kolegija nekoga opismenila; ne sjecam se da se bilo sto ucilo, a da je ikome bilo od koristi.
Inace se slazem sa svima koji kazu da bi trebalo rijesiti problem pravopisa.
Ajme, vrišššttttt
Ne radi mi ovaj quindin link - što tamo piše, ukratko?
Posljednje uređivanje od ina33 : 07.11.2012. at 08:45
Jesam. Slušala sam Nives Opačić, čini mi se, kako govori o tome.
u gužvi sam totalnoj,, a htjela bih reći nešto.... potražit ću ga ponovo, u međuvremenu: piše kako Institut za jezik sprema novi, pravopis, koji bi, uz blagonaklonost ministarstva, trebao postati normativni, a trebao bi biti gotov prije no što uđemo u EU (brzo, dakle, optimistično)
evo, stigoh: http://www.slobodnadalmacija.hr/Kult...6/Default.aspx (ako sad ne bude radio bacit ću se na vježbanje)
Hvala
Otvorena je rasprava o radnoj inačici hrvatskog pravopisa.
Eto vam prilike da se čuje (pročita) i vaše mišljenje o greški/grješki i neću/ne ću!
Hvala na linku, dobro će doći!
I ljubazno zahvale na mailu!
ovo s grJeškom nikad nisam niti neću shvatiti... sprdnja. Srećom - neće da može....
Molim vas, je li sniježna ili snježna kraljica?
izgovori
što ti jezik kaže?
sniježna
snježna
Eto, meni vuče na sniježna jer je nastala od snijeg. Kad izgovaram ekavsku varijantu, isto je e dugačak.
Rijeka - riječna?
ma ne kažeš snIJEžna kraljica, sigurno
kažeš i snjegović i snježna pahulja
i snježni čovjek
i snježnobijela boja
snijeg - snježni
vijek - vječni
rijeka?
riječna riba
Ako se ravnam po "zvučenju", riječna i sniježna mi je jednako prirodno.
Zato bih rado pročitala stručno objašnjenje glasovnih promjena koje snijeg premeću u snježna.
Ne možemo se u hrvatskom jeziku zapravo ravnat po tome "a što čuješ, kako kažeš, tako i napiši", barem ogromna većina izvornih govornika. Zapravo kažemo "hrvacka", nitko ne fonira "tska", npr. Isto tako, Splićani (i ZG-ovci) ne razlikuju č i ć, dž i đ, to bi onda trebao biti neki neutralan znak. To se uči na pamet. Ili "rječnik", to rijetko ko kaže tako, kažu dugo, "riiječnik". Vjerojatno mali dio Hrvatske ili Hercegovine, još bolje, može to tako "napiši kako čuješ da izgovaraš", barem kad govorimo o č-ć-dž-đ. I evo, ja sigurno kažem "snijeežna kraljica", tj. "i" u "snježna" mi nije ništa kraće u izgovoru od "i" u riječi "snijeg", da bi uopće bilo bitno da budem sad nešto koncentrirana na to kako govorim, dapače, to bi me sigurno odvelo u krivo rješenje (evo, i to je jedna takva riječ - "rješenje").
Posljednje uređivanje od ina33 : 25.11.2013. at 10:05
ne znam ti objasniti
kao što je imenica "bijeg"
a glagol - "bježati"
pridjev "lijep"
glagol "uljepšati"
cvijet - cvjetati - cvjetni (miris)
nisam ja to njoj zbog toga napisala... nego da se prvo proba čuti
problem je što se kod nas, vrlo često i izgovara pogrešno
pa se ni snježna kraljica ne bi trebala izgovarati kao snjeeeežna kraljiva
nego baš kao snježna (jednakog naglaska kao i vječna)
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom