 |
|||
apricot prvotno napisa
Freja, ja ne znam napisati te silazne i uzlazne, bojim se da ne pogriješim.
Ali znam izgovoriti:
televiiiizija
eksplooozija
a ti napiši kako je to točno, kako bi svima bilo jasno
Ovo mi je dovoljno jasno
Trebalo bi: èksplōzija (kratkouzlazni), televízija (dugouzlazni).
Ovo eksplooozija (eksplózija) nije standardni naglasak (dugouzlazni na srednjem slogu), ali se tako sve češće govori.
E da, na te sam mislila. Odnosno, ne na te, nego na kratkouzlazne u oba slučaja. Tako se ovdje govori. Eksplozija po standardu, a televizija kao eksplozija.
pitanje, je li "prevazilaženje", odnosno glagol "prevazići" "smo prevazišli"... hrvatska riječ?
i ako nije koristi li se, ipak, u službenom hrvatskom jeziku kao "jednakopravna"?
postoji li hrvatska inačica identičnog značenja?
može li neko detaljnije objašnjenje ukoliko ima voljnih odgovoriti mi?
mislim, nije samo prevladati, ovisi o kontekstu
Prebroditi
prevazići = nadići
prevazilaženje = nadilaženje
Mislim da ta riječ ne pripada hrvatskom jeziku.
Posljednje uređivanje od mendula : 25.11.2013. at 13:41
hrvatski bi bilo prevladati
prevazići nije "naša" riječali ti ne znam detaljnije objasniti
to će netko educiraniji
ja samo volim čačkati po jezičnim topicima
freja, moramo se čuti po ovome pitanju
jer, koliko znam, naglasak je isti za obje riječi
i neobičan (kao i riječ "neobičan")
mljac
trebas mene da ti ja izgovorim u uho
Malo sam uzurpirala topic, koji je ipak puno zgodniji. Recimo da sam se pretplatila na temu i deklarirala kao nestručnjak za jezik, a povremeno ću vjerojatno potražiti stručni savjet Freje i ostalih
Posljednje uređivanje od Jelena : 25.11.2013. at 14:46
Ne znam je li tko čitao članak u Jutarnjem od pred dva dana, od Jergovića, na temu hrvatskog jezika, jezičarski intervencija i nagrade za najbolju hrvatsku novu riječ, uz usporedbu s njemačkom nagradom za najgoru novu njemačku riječ. Meni je to odličan tekst i upravo sumira sve ono što ja osjećam oko našeg hrvatskog i njegovih "poboljšanja" na taj način. Povod mu je bio da se više ne kaže Sarajlija, nego Saravljenin ili tako nekako. Ne znam ga naći...
I meni se sviđa tekst.
Ovo je Jergovićev blog sa svim tekstovima, pod Sumnjivo lice je njegov tekst o kojem pišeš, Ina.
Kao simpatizeru i promatraču njemačke, ovo mi upalo u oči:
Čini mi se da je pogodio baš.Nisu Nijemci ništa bolji ljudi od Hrvata, ali osjećaju potrebu da se, iz higijenskih razloga, makar i ceremonijalno, oslobađaju mržnje, i da čuvaju svoj jezik od vlastitog zla. Nijemci, vjerujem, njemački jezik vole taman onoliko koliko ga štite od sebe, a ne od drugih.
X. Kao i paralela s našim "vrtimlatima" i sličnim riječima, te upravo obrnutim pozivom za izmišljanje novih hrvatskih riječi koje za cilj ima čišćenje jezika (koje je meni drugačije od razvijanja jezika, to mi je upravno obrnuto), kojima se ljudi smiju, i koje ne zažive u jeziku, a sve uz parolu "voli i cijeni svoje". Meni baš Nijemci ovako "vole i cijene svoje", provodeći takvu higijenu na riječi "socijalni turizam" koja je vrlo ironična, i, ako sam dobro skužila, jer moje čitanje je uvijek površno, odnosi se na azilante, i uključuje neki emotivni odmak.. Život riječi u jeziku je, po meni, upravo test je li ta riječ dobra ili ne, a ne nagrada koju će neko povjerenstvo dodijeliti.
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.01.2014. at 11:16
Mislim, i ovo njihovo ima za cilj pročišćavanje jezika od koma riječi, ali ovih novostvorenih, ne idu na "tuđice" koje u nekom jeziku mogu žvijeti mirno desteljećima, a sad odjednom smetaju. Njihov pristup samokorekcije mi je puno bolji od našega, s fokusom na ono što zapravo donosi pogoršanja u jeziku.
Jučer mi upala u uho jedna "njemačka" riječ. Sad kad sam ju htjela napisati, nisam znala kako. Ispada da se piše gejetlaggt (čitaj: ge-džetlegd)
baš sam jučer dobila mlade kad sam čula "die location" (izgovaraju: di lokejšn). zar ne može "der ort"? čini mi se da se mnogo engleskih riječi preuzelo u njemački jezik.Jučer mi upala u uho jedna "njemačka" riječ. Sad kad sam ju htjela napisati, nisam znala kako. Ispada da se piše gejetlaggt (čitaj: ge-džetlegd)
(bolje da ti ne govorim u kojoj emisiji sam to čula)
jel možda VOXbaš sam jučer dobila mlade kad sam čula "die location" (izgovaraju: di lokejšn). zar ne može "der ort"? čini mi se da se mnogo engleskih riječi preuzelo u njemački jezik.
(bolje da ti ne govorim u kojoj emisiji sam to čula
u zadnje vrijeme često gledam njemačke programe
i isto sam skužila da su preuzeli puno engleskih riječi.
jel možda VOX
u zadnje vrijeme često gledam njemačke programe
i isto sam skužila da su preuzeli puno engleskih riječi.uhvatila si me.
ma nije to ništa strašno
vidiš da se i meni dogodilo
jucer sam s muzem raspravljala oko 'fali mi'
mislim, 'nedostaje' znam da je ispravno, ali odakle ovo fali - faliti - je li to uopce hrvatska rijec?
Koliko daleko želiš ići
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.01.2014. at 12:13
Njemački je "Es fehlt mir".
U Dalmaciji mislim da ima drugačije značenje.
ina33 istovremeno
je l nije dalamatinsko značenje i pogriješiti.
Inače ju ne bih nikad svrstavala u značenju nedostajati (samo) u dalamatinski dijalekt. I mi na kontinentu
Drage moje cure prirodnih znanosti, ako se ne varam, u jeziku je beskrajno preklapanja, duplih značenja itd., i to je užitak jezika, barem za mene - što više, to bolje (ali ne i za pravopis, tu grrrr na naše jezikoslovce s duplim verzijama ne će i neće). Za eng., npr., postoje i thesaurusi s milijardu mijenjajućih, preklapajućih značenja, a sve se to i mijenja.
Odgovor na sve je "je" - i ta su značenja. Za bit ful precizan, to bi bio jezičarski posao, ko zna koliko bi redaka imala notica značenja na "falit", ja u svom brzinskom stilu pišem meni najčešće značenje, tj. ovo što mi je palo na pamet na "fališ mi".
Onda, može se netko i "falit" (dugi naglasak) - hvalit (pa ispalo h, koje je kao teško izgovorivo)... vjerojatno po principu riječi "zagorske" (fala - hvala). A stoto značenje...
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.01.2014. at 13:31
i da
falili smo - nedostajali smo
falili smo - pogrijesili smo
falili smo - hvalili smo
Ali sve s različitim naglaskom pa ne moš faliti da
falili smo - nedostajali smo
falili smo - pogrijesili smo
falili smo - hvalili smo
ma sin je prvas i pise cesto rijeci i recenice na zadana slova
i onda je muz predlozio nesto tipa 'filipu fali flauta'
i onda smo se uhvatili nadmudrivat
jer ja mislim da za skolu i standardno ne moze 'fali'
iako mi sve nesto fali, vremena, novca, mira, ...
Ja sam prebrodila krizu, a prevazišla sam samu sebe, strah, očekivanja. Nadišla nisam ništa. Ta riječ mi nije u rječniku i ne znam da li bih nadišla strah. Možda prevladala. Ne znam zašto bi baš trebalo postojati identično značenje.
jezičari tvrde da ne postoji nešto kao 'identično značenje'
Ma, ima za neke jednostavne stvari, stila stolica, auto, krevet itd.jezičari tvrde da ne postoji nešto kao 'identično značenje'
Također, postoje i fraze, tako da, možda, ako neka riječ i jest inačica u nekim značenjima, nije u svim, i dvije riječi nisu potpuno zamjenjive, svaka nosi svoj kontekst, a, kod nas, i politički prizvuk (ne će - neće itd.).
Mislim da... treba prevazići/nadići/prebroditi potrebu za traženjem baš identičnog značenja. Meni se čini, ako si baš ono jako strog u traženju identičnog značenja... zapravo najviše griješiš, jer se od fokusa na detalj pogubiš u prenošenju onoga što želiš prenijeti.
Nije bezveze prevoditelj - izdajnik - ali, po meni, pravi prevoditelji i jesu oni svjesni toga "scio me nihil scire" i svjesni toga da je najbolje prevođenje zapravo sastavljanje istog/sličnog sadržaja na dva jezika, pogotovo umjetničko, ali vrlo često i stručno (pravno itd.). I ta ih svjesnost ne ugrožava i ne frustira, nego inspirira.
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.01.2014. at 16:01
ne postoje ni za najednostavnije stvari, jednostavno ne postoje i treba se pomiriti s time
:inspirirana prevoditeljica:
mislim, ako mi ne vjeruješ, nađi 2 riječi koje imaju identično značenje hehe
pogotovo za prevođenje je bitno biti svjestan da potpuni sinonimi ne postoje, jer ako si uvjeren da postoje, možda bolje da se ne baviš prevođenjem
X.pogotovo za prevođenje je bitno biti svjestan da potpuni sinonimi ne postoje, jer ako si uvjeren da postoje, možda bolje da se ne baviš prevođenjem
Mali savjet za prirodnjake, jer koji put vidim da se baš prirodnjaci muče i zapinju, posebno u govoru, a imaju nevjerojatan fundus riječi - odustanite od potrage za savršenom inačicom. Drštvenjaci se "jezičinom" već nekako znaju izmotat i to nekako kuže bez da se verbalizira, i teku nizovi riječi... a prirodnjaci, premda možda objektivno čak nekim jezikom vladaju bolje od društvenjaka, znaju zapet na nekoj riječi... u potrazi sa savršenom inačicom, očekujući od društvenjaka da im uskoči s rješenjem ili da im amenuje riječ koju je u tom trenu iskopao njihov mozgovni softver. Tako da moja uputa prirodnjacima: samo vas to blokira, odustanite, riječ koju vam je iskopao u tom trenu mozgovni softver je super, inačica ionako ne postoji, tj. ne znaju je ni jezičari.
I, s obzirom na gore rečeno, što možda nije malo korektno, dajem im potpuno pravo da me otpile, kad frustrirana pitam "koji botun stisnit", ne želeći ponirati u dubine funkcioniranja neke mašine, mene isto tako lijepo referiraju na čitanje manuala
Posljednje uređivanje od ina33 : 24.01.2014. at 08:37
ne postoje ni za najednostavnije stvari, jednostavno ne postoje i treba se pomiriti s time
:inspirirana prevoditeljica:
mislim, ako mi ne vjeruješ, nađi 2 riječi koje imaju identično značenje hehe
pogotovo za prevođenje je bitno biti svjestan da potpuni sinonimi ne postoje, jer ako si uvjeren da postoje, možda bolje da se ne baviš prevođenjem
joj, ovo mi je baš zanimljivo
pišite još tome, pliz
na poslu često moram nešto prevodit (a nisam te struke) pa se često krvim sa šeficom koja inzistira na "što točnijem" prijevodu, što u njenom slučaju znači, što doslovnijem, a meni to onako intuitivno, nije "logično"
jezik, po mom poimanju, nije puka nomenklatura, iako to ljudi često tako poimaju, to mi je dosta, onako, filozofski zanimljivo.
Hitno!!
Siječa drva ili sječa drva?
Sječa.
Tako sam i mislila. Tnx!!!
liječnik nam recept propisuje, pripisuje ili prepisuje?
Posljednje uređivanje od rayna : 23.01.2014. at 21:38
Propisuje
propisuje, ali ne recept već lijek
I što se više na prvo rješenje mozgovnog softver budete oslanjali, to ćete biti tečniji i stvorit će se navika nezapinjanja na tome "jel' to ispravna riječ, ali baš koja to znači"? To jako vam blokira govor, a prava šteta, jer u pozadini je, po mom iskustvu, super znanje. Ali, to je ona borba sa "scio me nihil scire", a ne prihvaćanje toga - to je ključna razlika.
Ali svejedno sam svjesna svog siromašnog vokabulara i uživam slušati neke ljude koji odlično govore.
ina33, dijagnoza je vjerojatno dobra. Vježbaš godinama da ti budu u jednoj rečenici sve informacije, a da se rečenica bude što je moguće kraća i počnu te mučiti neke greške koje su se razvile u jeziku i prihvaćene su, onda kreće i to silovanje jezika da bi bio što točniji. Nema tu nekog tumačenja zakona, mislim ono što je napisano, ništa preko toga. Zatim se javi neka diskusija kojoj se čudiš jer si sve rekao točno kako si mislio, ali je neki je interpreter u neopterećenom mozgu to slobodno protumačio pa se meni dogodi ona najgluplja diskusija na forumu o tome tko su klijenti neke turističke agencije.
Tipičan primjer je riječ tekućina (fluid). Ako napišeš tekućina, moraš još objasniti radi li se o kapljevitom (liquid) ili plinovitom (gas) stanju, jer sve što može teči kroz neki cjevovod je fluid ili tekućina. Onda ti je kraće napisati kapljevina ili plin ili ukapljeni plin (obično dušik) umjesto tekućina u kapljevitom stanju ili tekućina u plinovitom stanju.
Kad govorim na stranom jeziku, situacija je onakva kakvu ti preporučaš. Da ne narušim tečnu konverzaciju, koristim neke riječi i nisam sigurna u cijelo značenje te riječi, ali ne mogu drugačije.
Jelena, zasto je bitno da recenica bude super precizna i kratka, ne kuzim, zasto si morala to vjezbati? Mislim, nisam ja uzalud ina-niz, jer ja sam prava suprotnost, ja mogu jos i do prezisnosti al do konciznosti nikako..
Bas i ne spada u hrv jezik al si me saf zaintrigirala.
Pa ako pišeš neki stručni tekst, udžbenik (npr. iz matematike), znanstveni tekst, seminar, izvještaj nema mjesta suvišnim riječima. Pogotovo kod sažetaka. Šibaš informacije, nema ponavljanja, nema okolišanja. Ja okrenem očima kad vidim da se nešto ponavlja unutar teksta od 100 strana. Netko mi krade vrijeme. Nije da to nitko ne radi, ali ako radi loš mu je tekst.
Kad sam prvi puta išla u Berlin držati kratko predavanje na nekoj konferenciji, pripremila sam okvirno predavanje, a onda sam planirala u hotelskoj sobi naštimati tajming. Mijenjaju se govornici u taktu 20 minuta. 15 minuta predavanje 5 minuta diskusija. Sljedeći! Ako si dulji onda si jako nepristojan, to se ne radi. Kako su u Berlinu većinom bili Nijemci i priučeni Nijemci, nije bilo problema. (U više izmiješanoj sredini, ništa ne funkcionira ako chairman nije ili iz Njemačke ili iz SAD-a, oni šibaju, nema zavlačenja, kod ostalih se razvuče i nitko više ne sluša zadnje govornike, ručak je hladan, mladići i djevojke s mikrofonima za pitanja bi doma itd.).
Uglavnom, isprobam predavanje u hotelu - 30 minuta. Ajme tko će to skratiti u 15 minuta, a moram sve informacije ubaciti. I malo po malo, dovela sam do 15 minuta, ne brzim izgovorom, nego konciznim rečenicama. Tako je to krenulo. Pa onda kad moraš napisati sažetak sa svim informacijama u 200 riječi itd. Sad reguliram tajming s brojem slajdova. Sad već znam. Zato ne mogu uopće više der Spiegel čitati. Njihova vijest o nekom socijalnom slučaju počinje u stilu - Padala je kiša, a vjetar je ljuljao grane. Iz nebodera se osjetio miris bakalara. Mene to nervira.
Doktorati se pišu u pravilu na 50 do 100 strana + Apendix, ako je baš neki kod u pitanju, konstrukcija nekog alata i sl. Sve preko 100 stranica se sigurno moglo skratiti. Jer ne možeš ti iz doktorata izvući više od 3 znanstvena članka koja ti stanu na 24-30 stranica. Znači toliko imaš informacija. Neki doktorati ovdje u RH imaju 200 stranica, a nemaju što objaviti u međunarodnom časopisu. Tu je onda skoro 200 stranica viška.
Posljednje uređivanje od Jelena : 24.01.2014. at 15:15
Slažem se s tobom da u znanstvenome diskurzu nema mjesta ponavljanjima, pleonazmima, svime što zagušuje čistu informaciju. No o doktoratima nije dobro tako generalizirati, jer to ovisi o struci i o vrsti doktorata. Zna se npr. da reprezentativni jezikoslovni i književni doktorati, kao i većina doktorata s društvenoga područja, imaju između 200 i 400 stranica, tehnički i prirodoslovni oko 100. Što je i logično, ako se malo bolje razmisli.
Konciznost u tekstu je umijeće, ali se da naučiti (to je zanat, nije to kao napisati roman). Svi mislimo da je bolje nadugačko i naširoko, ali nije. U našem se obrazovnom sustavu to ne uči - pišu se manje-više samo literarni radovi, gdje je više često bolje (ne uvijek). Pa se po uzoru na te literarne radove pišu referati. A to ne valja. Sad sam malo banalizirala priču, ali valjda se nazire poanta. Uglavnom, naježim se kad dobijem rad koji pokušava biti pjesma u prozi a bavi se na primjer računalnim oblikovanjem teksta ili jezicima u Europi.
Sve potpisujem, a boldano ističem kao posljedicu toga što se nisam precizno izrazila
Ponio me smartphone, ne njemački.
Nego, ja govorim šire, ne o doktoratima, prijevodima zakona (tu, eng., npr. voli i ponavljanja i redundancu formulaičnih izraza) itd. Govorim o učenju jezika i korištenju u društvenom kontekstu (rasprave u životu, uključivo forumima, umjetnost itd.). U krajnjoj liniji, najmanje ponavljanja i najkraće je u powerpointu, ali najmanje možeš skužit što se htjelo reći. Redundancija je dobra, ona je životna stvar, od jezika do organa (šteta što imamo jedno srce i mozak), ali drugo imamo uduplo, ili nešto preuzima funkciju nečeg drugog ako to drugo ne radi, isto kao što i mozak nađe riječ sličnog značenja.
Hoću reći, ne moramo tu strogost poslovno-stručnog jezika perpetuirati u socijalnim i umjetničkim kontekstima. A prepostavljam da je učenje stranog jezika došlo ranije od pisanja doktorata.
A gle što te njemački ponio
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom