misle li na balastnu hranu
bogatu vlaknima?
misle li na balastnu hranu
bogatu vlaknima?
Radim s veterinarima, ali nisam danas uspjela dobiti ove s hranidbe, na terenu su bili. Ako saznaš prije mene, javi
Čak bi to prije mogli znati agronomi.
evo službenog odgovora, tako kaže moja L:
To ti se kod nas zove voluminozna krma.
Misli se na sijeno uglavnom.
Pogotovo u ovo doba godine. Iako pod voluminozu spada i trava, djetelina,...
Posljednje uređivanje od apricot : 27.10.2014. at 22:12
ova moja je veterinarka koja se bavi recenzijama restorana i hranom općenito![]()
vis agronomski fakultet se ne bi slozio s tobom
Zavod za hranidbu životinja
Zavod za ishranu bilja
radila sam jedno vrijeme i tamo, pa se sjecam ekipe s ishrane bilja![]()
Mozda malo pomogne:
u agrarnom rjecniku stoji (prevodim s njemackog):
Raufutter (kabasta hrana), odnosno temeljna ili industrijska hrana, podrazumijeva i vodom bogatu hranu (zelena hrana) i ostalu sočnu hranu kao repu ili "silage" (ne znam sto je to), kao i suhu hranu poput slame ili sijena. Temeljna hrana je voluminozna i u pravilu je niske tržišne i hranjive vrijednosti kao i lošu "prevozljivost". Općenito se na vlastitom gospodarstvu uzgaja. Osim toga, nije dovoljna za uravnotezenu i ucinkovitu prehranu i stoga se mora mijesati s "Kraftfutter"-"hrana za snagu?" (Mješavina, naročito bjelancevina i minerala) tako da se minimiraju troskovi.
Izvor:
http://www.agrilexikon.de/index.php?id=941
Vikki, sorry na neoptimalnom rasporedu rijeci, al kako na mobu tipkam, bolje ne moze.
Prevozljivost sam izmislila riječ, tesko se transportira.
mežu bikove
Znam, i na veterini je prije bio zavod za hranidbu, a unatrag dvije-tri godine Zavod za prehranu i dijetetiku zivotinja. Nigdje nema ishrane. A vecina kad pise, pise o ishrani zivotinja.
Cak je bilo i toga da razlikuju hranidbu kad zivotinje hranimo i prehranu kad se same hrane haha.
A u standardu i savjetnicima ishrane zapravo nema, srbizam je.
Meni je zanimljivo kako se ljudi emotivno vezu ze neku rijec i ne zele se uskladiti. Premda mi nije jasno ni tko je odgovoran za koordinaciju uskladjivanja. Tko bi sad mogao nametnuti barem sveucilistima da moraju prihvatiti zajednicki izraz barem za neke pojmove koji se dugo koriste?
Upravo to. Ili se emotivno vežu ili su tašti, uglavnom se svede na: ja tako pišem cijeli život i neću drugačije.
Odgovorni su jedino vlasnici naziva, očito (a oni se najčešće ne konzultiraju), jer imaš po bolnicama i rendgena, rentgena i rengena.
Ne bi trebalo ni po gradu pisati čistiona, pekarna i sl., nema jezične policije pa da ti naloži zamijeniti natpis.
A i da se konzultiraju, koga bi pitali i kakav bi odgovor dobili kad u vezi s nekim izrazima nema suglasnosti (ovo oko prehrane).
Znam mjesto gdje još uvijek na vratima piše sekciona dvorana, iako u hrvatskom nikad ni nije bila sekciona, ali voditelj laboratorija nije dao niti da se u službeni dokument stavi sekcijska jer oni to tako zovu.
To je hrvatskiImaš materijala za raspravu koliko hoćeš.
pa hranidba i ishrana nisu ni blizu
franidba je glagosla imenica
kao hranjenje
a ishrana/prehrana... je nešto drugo
Misliš i na značenjsku razliku osim tvorbene? Obje su riječi imenice, samo je ejdna tvorena od glagola, druga od druge imenice.
Hranidba je čin, moglo bi stajati tamo gdje se životinje hrane.
Ne znam za agronomiju, ali na veterini na zavodu za hranidbu/prehranu ne hrane životinje nego samo uče o tom, jesi na to mislila?
Ne znam je li jos na snazi propis o imenima tvrtki. Tu je bilo bas puno ogranicenja. A ovo mi je gore.
Sad mi pada na pamet da bi prvo MZOS mogao poslati na sva sveucilista, a ona na svoje sastavnice da se predlozi koje rijeci nisu uskladjene. Svatko zna u svom poducju. Meni se u svakodnevici javlja mozda 10tak problematicnih izraza za koje znam da "oni tamo" govore ovako, a "oni drugi" onako. I onda staviti online kalendar kada se argumentirano dogovara oko koje rijeci pa tko hoce/moze nek dodje na raspravu, a onda se na kraju godine posalje dopis koji su vazeci izrazi. Na koji nacin provesti neagresivno uspjesnu implemenaciju, ne znam, s obzirom na tvrde glave.
Idem traziti novce od EU za projekt![]()
Zapravo se i prehrana, i hranidba i ishrana tvore od glagola (prehraniti, hraniti, ishraniti).
pa normalno, vokativ
Zekana evo da ti objasnim na ''bosanski'' nacin sta znaci neprikosnoven, to znaci da je on Tiiito![]()
joj, daj, molim te
kad mi muža zovnu Zoran!, pucala bih
moj otac je bio muški i Ivica,tak mi je i bivši šef toga imena
Ako se djevojka zove Matea, kako je ispravno napisati: "Javi se Matei." ili "Javi se Mateji."?
Ne, iza -i ide -j: Tia - Tiji, Maria - Mariji, Marije
Da, Ariji, Arije u deklinaciji.
Uguglajte imena ovdje u rječnik, ima nekih primjera: http://pravopis.hr/rjecnik/
da, evo i vikki sad potvrđuje. nekad davno sam pročitala negdje da se dodaje to j pa sam htjela provjeriti kad je mendula već spomenula.
J se umeće između osnove i nastavka kad riječ završava na -i u izgovoru:
žiri - žirija
Vichy - Vichyja
Mario - Marija
Mia - Mije
Evo: http://pravopis.hr/pravilo/glas-j/5/
Vlastita imena koja zavrsavaju na -ia (Mia) u kosim padezima imaju -j, a koja zavrsavaju na -ea (Matea) nemaju -j. Tako kaze Institutov pravopis.
Znate li sto su to "bansevi"?
Cesto se navodi u programima za zabavu klinaca da ce biti pjesme,plesa i banseva...sto to tocno znaci?
Tako dakle,hvala ti Palcica
Hitno mi treba:
Zaposlenici koriste dokumentaciju i podatke za...
ili
Zaposlenici SE koriste dokumentacijom i podacima za...
ja bih uvijek rekla 1.verziju al me zanima jel po novom pravopisu ispravna i 2.verzija?hvala.
Da sad citam ponovo pa oboje je ispravno samo bih ja prije rekla 1.verziju.
http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=78
Koristiti se, to je u ovom slucaju ispravno.
Posljednje uređivanje od čokolada : 07.07.2015. at 17:36
Potaknuta vijestima imam dva pitanja:
Je l zaista izbjeglica imenica zenskog roda? Stalno se ponavlja i na portalima i na TV-u.
Jesu li onda po nekoj analogiji lovokradica i varalica zenskog roda?
Drugo pitanje je koja je razlika izmedju srbijanski i srpski? Meni se cini da prije 20 godina u Hrvatskoj nismo koristili srbijanski.
Npr. vecernji:
"Svaka izbjeglica pristigla u Austriju dobila je narukvicu koja na sebi sadrži broj i koja im treba za, onima koji ne žele ostati, ukrcaj na autobus za Njemačku"
Jutarnji:
"Izbjeglice su stigle na istok Hrvatske"
Sad vidim ovo:
Imenice u hrvatskom jeziki imaju tri gramatička svojstva: rod, broj i padež. Najteže je s onima koje imaju dva roda, pa tako pijanica, budala, izbjeglica, dobričina, lutalica, propalica – mogu biti i muško i žensko).
Eh da u mladosti kod mene se znalo govorit srbijanski npr bas mi je dobro jelo po sbijanskom receptu susjede (ona je dosla iz srbije zivjet u moj kraj).to je bila mqma moje dobre prijateljice koje je odlicno kuhala.
Nekako ako bih rekla po srpskom receptu to nije bilo jasno moglo je bit onda i iz Banjaluke a bilo je iz okolice Nisa.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 22.09.2015. at 07:59
Jelena upravo sam se jucer istu stvar pitala
Znam samo da smo mi kad smo bili izbjeglice i ja sam bila izbjeglica ai moj tata isto izbjeglica.
Mislim da je srbijanski onaj koji se odnosi na državu Srbiju, srpski je za Srbe kao narod.
Od ovih navedenih dvorodnih imenica za sve mogu zamisliti da se odnose na osobu ženskog roda, osim za dobričinu.
Dakle može i ova žena pijanica, ova žena budala, ova ... ali mi nikako ne ide žena dobričina.
Inače mislim da su to sve imenice muškog roda, postoje li zaista imenice s dva roda?
A što je s kupac, ubojica, vojnik..? Čuje se vojnikinja u zadnje vrijeme, čini mi se malo grbavo.
Posljednje uređivanje od mendula : 22.09.2015. at 09:41