Hrvatski jezik

[Peterlin]

Bolje ne pitaj...

Mi smo s našom školom zadovoljni, ali taj cirkus s pravopisom smo imali već nekoliko puta.

I smeta me kad djeca od učiteljice čuju riječi kao što je npr. kompjutor ili još gore "komp" (pa moj sin kaže "Zar se taj uređaj ne zove RAČUNALO?" i time na sebe navlači ružne poglede, ne samo druge djece....

***
Nisam sve čitala, ali evo ovako - mi možemo puno napraviti odgojem djece - učeći ih hrvatski jezični standard (ili standard + govorni jezik s elementima dijalekta, kako to najveći broj ljudi i radi).

Isto, u svom poslu trebali bi se truditi koristiti tuđice što manje. Svojoj djeci govorim da tuđice koriste ljudi koji ne znaju pravu hrvatsku riječ, dakle to je problem NEZNANJA, a ne velike pameti ! A nisam jednom nastradala od vlastite djece ako se i meni zalomi koja tuđica ili se ne snađem dovoljno brzo (rekla sam jednom da kuhinjski ručnici imaju lošu perforaciju pa se ne mogu lijepo trgati i našla se u nebranom grožđu kad su me djeca prozvala da prevedem tu riječ "perforacija"... )

Mislim da su zapravo najveći problem mediji - puno različitih ljudi misli da može raditi novinarski posao (i lektorski), pa nas sa svih strana zasipaju neprevedenim ili poluprevedenim izrazima.

Svojevremeno sam čula (ne znam je li istina) da nekoliko zemalja tipa Finska, Izrael i Slovenija imaju državne komisije za jezični standard koje se bave time da osmišljavaju vlastite riječi za tehnološke novotvorevine... To mi je simpatično. Mi svi govorimo CD (compact disc) a Slovenci ga uredno zovu ZGOŠČENKA. To nije jedini primjer. Ali u našoj zemlji tradicionalno više vrijedi sve što dođe preko granice, pa i riječi i izrazi.... To je problem mentaliteta i nepoštivanja vlastite kulture.

Dok netko ne smisli štogod pametno i to ozakoni (a ne kao ovi naši jezikoslovci koji se mlate oko pravopisa već godinama - interes vrti svijet) ja ću se truditi imati jezični standard na umu u svakoj prilici i odgajati djecu da budu jezično osviješteni, koliko najbolje mogu.

[Kaae]

Porijeklo elektroskupnice stvarno ne mogu dokuciti. Kako god da je okrenem, razmisljam o elektricnoj energiji, sklopkama i strujnim krugovima. :/

[Smajlich]

Teice, službeno je na snazi još uvijek pravopis iz 1996., 4 izdanje Babić-Finka_moguš, ali se već nekoliko godina u školama primjenjuje Školski pravopis ( Sanda Ham i suradnici). S tim školskim pravopisom ja nisam na "ti", ne koristim ga i radim po ovome gore navedenom. Također, jasno i glasno mi je to dopustio moj savjetnik, treba samo biti dosljedan u primjeni. To i radim, to tražim i od djece. Tako da kod mene još uvijek važi: domaći rad, domaća zadaća, ali i domaći uradak :D

[ina33]

Privitak i poslužitelj su (postale) uobičajene riječi (meni su to dobri primjeri), elektroskupnik i uručak nisu, uručak bi kod nas neki znali što je (prevoditeljski odjel), a elektroskupnik ne bi znao, mislim, doslovno nitko.

Sad, je li pitanje samo toga da ti se uho privikne ili ne, činjenica je da se na nešto ne privikne i da to odumre s odlaskom konkretne politike (pučanstvo, samokrijes, brzoglas, zrakomlat i ne sjećam se više koji je bio pokušaj za televiziju... a, dalekovidnica), a nešto ostane živjeti (izvješće, Europa).

Koja će bit sudbina elektroskupnika i krvotočnog urušaja, vidjet ćemo.

[Freja]

elektroskupnik

Ispravak: elektroskupnica

[Freja]

Peterlin, Zdenka
Svaka je na mjestu.

Ja bih rado da zagovornici anglizama i drugih tuđica barem prihvate činjenicu da ako se već tim riječima koriste, da bi ih trebalo prilagoditi hrvatskome sustavu. A u hrvatskome sustavu ne postoji ch za č (attachment), ne postoji w (web, software, download) itd. Ali tim istima koji vole tuđice jednako je mrsko pisati atačment, biznis, cunami, mejl. I meni je, ali zato radije odabirem hrvatsku riječ gdje god je to moguće. Pa su mi je daleko draži privitak, e-pošta, uručak i elektroskupnica.

S druge strane, prihvatili smo džez, lazanje, kul itd. Dakle, jasno je da je riječ o neutemeljenom otporu prema novome i drukčijemu.

Može li mi tko objasniti, od zagovornika tuđica, zašto je internet bankarstvo (tu bi se, ako ništa drugo, barem morala pisati crtica između dijelova složenice) bolje od internetsko bankarstvo? Ili internet stranica od internetske stranice? Prve inačice (da, meni je i to sasvim normalna hrvatska riječ!) nisu u skladu s tvorbom riječi u hrvatskome jeziku, druge jesu, ali su druge znatno rjeđe od prvih

Činjenica je da se maćehinski odnosimo prema svojemu jeziku. Dobrim dijelom tome pridonosi što se danas svatko laća pisanja i prevođenja. Pa kad ne znaju kako bi preveli nešto s engleskoga, ostave to u izvornome obliku umjesto da u dogovoru sa strukom donesu odgovarajuća rješenja. Protok informacija danas je iznimno brz, no to nije izgovor da se ne pronalaze odgovarajuće zamjene za strane riječi. Niti to znači da se baš svaka riječ mora zamijeniti hravtskom, pogotovo ako je ona već uvriježena u hrvatskome jeziku.
Stalno se prozivaju jezikoslovci. No ne može sav teret biti na njihovim leđima. Ako se struka ne uključi u rješavanje poteškoća s nazivljem, ne može biti dobrih rješenja niti će ona zaživjeti. Ali to sam ponovila već nekoliko puta pa neću više.

Dodatna je poteškoća što mislimo da više vrijedimo ako pokazujemo svoje "znanje" engleskoga. A kao što je Peterlin rekla, iza toga se zapravo skriva neznanje ili u najmanju ruku linija manjeg otpora.

Netko je spomenuo ladino. Mali jezici/dijalekti opstaju jer se o njima vodi briga, jer ih se poštuje. To se ne može ostvariti ako im se niječe svaka mogućnost imenovanja novih pojmova.

[Smajlich]

Da, zaporka je nije novotvorenica, već oživljenica. Dakle, nekad je već postojala i koristila se, a onda se vratila u aktivni leksik.

[plashljivo_pile]

ova elektroskupnica me totalno zbunila, još nisam čula taj izraz. prvo sam si vizualizirala hrpu strujnih kablova. uopće mi ne bi palo na pamet što je to ustvari da niste napisale. a isto sam informatičarka.

ništa, popodne na faksu ću napraviti mali testić. počet ću pričati sa kolegama informatičarima o elektroskupnicama, vatrozidovima i uručcima (jesam ovo uopće dobro napisala? ) pa vam javim reakciju (možda dobijem besplatnu žuju da se unormalim hihi)

[sis]

Dovoljno sam stara da se sjećam vremena kad je i "tipkovnica" ismijavana.
Budući akademski obrazovani građani bi trebali biti u mogućnosti napisati pismen i stilski prihvatljiv tekst prije upisa na fakultet. Velika je odgovornost škole u njegovanju materinjeg jezika.

Jezik mora pratiti razvoj tehnike i tehnologije, nove riječi nastaju, neke stare se gube. I Šulek je u 19. st. stvarao nove riječi jer se pojavila potreba za njima. Neke su uspjele i zadržale se (kisik, dušik, ugljik), neke nisu (smrdljik).

Ne znam do kud će nas dovesti linija manjeg otpora (u svemu, ne samo jeziku), a "zrakomlat" postaje izgovor za nepoznavanje najosnovnijih pravila.

Inače se slažem s Peterlin, Zdenkom i Frejom.

[Peterlin]

Tako to ide.... neki izrazi zažive, neki ne...

Ako se dobro sjećam, Krleža u svojoj knjizi Djetinjstvo u Agramu opisuje tu fazu iz jednog drugog vremena - kako su se stariji ljudi smijali na jezične novotvorevine tipa "kolodvor" ili "rukohvat". U školi su učili da se kristal zove "ledac" (to recimo nije zaživjelo) i slično.

Jezik je živ - kao i zakonska regulativa, ništ ne vrijedi bez primjene. Konačnu riječ imaju korisnici, ali oni moraju imati pametan i suvisao poticaj.

Ja vidim na svojoj djeci ovaj isti proces - oni žive uz riječi "računalo" i "tipkovnica", pa čak je i elektronička pošta prihvaćena... Silovanje jezika ne rade djeca, rade ga neosviješteni i nepažljivi odrasli. Djeca će dosljedno primjenjivati ono što nauče i bit će im normalne neke riječi koje se nama čine čudnima jer nismo navikli.

Uostalom, ja imam lijepi broj godina radnog iskustva i sjećam se kako nam je svojevremeno bilo čudno na službenim dopisima prestati pisati "drug/drugarica" i vratiti se na gospođe i gospodu. I dan danas ljudi pišu po dopisima gdin i slično, pa me to zna piknuti u oko. Nadam se da u školi u nekom trenutku djeca uče kako treba oblikovati službeni dopis.

Što se tiče novih riječi, čovjek se navikne. Na sve.... Nažalost, i na brojne tuđice. A u mojoj struci (tehnika) još je teže, jer treba smisliti hrvatske riječi za neke nove proizvode kojih prije jednostavno nije bilo. Zbrka s terminima traje već 40 godina i česta je u stručnoj literaturi. Srećom, pojavili su se pokušaji da se i to riješi (pogotovo kako se ozbiljnije krenulo u prevođenje standarda i normi) i vjerujem da je tako u svakoj struci, jer tehnologija i znanost idu naprijed. I nije prvi put (Šuleka ste već spomenuli).

[Smajlich]

Naravno ,Puntice, da bi na fakultetu pravopis trebalo poznavati, ali je činjenica da ga se ne poznaje ( barem ne dovoljno! Na mom fakultetu je bilo ljudi koji ne znaju č/ć ili pak alternacije ije/je/e/i, a studiraju za profesora hrvatskog jezika!!! A tek na stručnom ispitu! Ajme majko! Međutim, profesori druge struke su još gori, jer ne drže do pravopisa niti ga u dovoljnoj mjeri poznaju (a misle da jesu . Čast iznimkama, naravno! Iskreno, ne znam što da mislim o tome. Smatram da bi osnovno odnosno srednje školovanje trebalo biti dovoljno, ali nažalost, nije...

[roman972]

Naravno ,Puntice, da bi na fakultetu pravopis trebalo poznavati, ali je činjenica da ga se ne poznaje ( barem ne dovoljno! Na mom fakultetu je bilo ljudi koji ne znaju č/ć ili pak alternacije ije/je/e/i, a studiraju za profesora hrvatskog jezika!!! A tek na stručnom ispitu! Ajme majko! Međutim, profesori druge struke su još gori, jer ne drže do pravopisa niti ga u dovoljnoj mjeri poznaju (a misle da jesu . Čast iznimkama, naravno! Iskreno, ne znam što da mislim o tome. Smatram da bi osnovno odnosno srednje školovanje trebalo biti dovoljno, ali nažalost, nije...

Prisustvovala sam jednom diskusiji - razgovoru nakon obrane diplomskog rada (iz prirodoslovne struke) koji je bio ocijenjen odličnom ocjenom ukupno. Rad je stvarno bio jako dobar, ali jedna profesorica nije htjela dati najvišu ocjenu jer je vrvio pravopisnim i gramatičkim greškama, drugoj dvojici profesora to nije uopće smetalo. Friškom inžinjeru hrvatski nije materinji jezik i osnovno školovanje i dio srednjeg završio je vani, ali ga to ne opravdava jer mogao je dati radnju nekome da mu ispravi barem č i ć i ije/je. (Pitam se je li mentor uopće pročitao i kako zaista loš izričaj može ne smetati jednog sveučilišnog profesora ?)

[Danka_]

Prisustvovala sam jednom diskusiji - razgovoru nakon obrane diplomskog rada (iz prirodoslovne struke) koji je bio ocijenjen odličnom ocjenom ukupno. Rad je stvarno bio jako dobar, ali jedna profesorica nije htjela dati najvišu ocjenu jer je vrvio pravopisnim i gramatičkim greškama, drugoj dvojici profesora to nije uopće smetalo. Friškom inžinjeru hrvatski nije materinji jezik i osnovno školovanje i dio srednjeg završio je vani, ali ga to ne opravdava jer mogao je dati radnju nekome da mu ispravi barem č i ć i ije/je. (Pitam se je li mentor uopće pročitao i kako zaista loš izričaj može ne smetati jednog sveučilišnog profesora ?)

Dužnost mentora i članova povjerenstva bila je da ga na vrijeme upozore da tekst mora poslati na lekturu, s obzirom na količinu pogrešaka. Ako je profesorica bila u povjerenstvu, imala je vremena pročitati i neuvezanu verziju i na vrijeme mu to prigovoriti.

Druga stvar je to što se ljudima obično ne da čitati radnje i disertacije na vrijeme, pa onda naknadno dolazi do ovakvih problema. I slažem se, takav diplomski ne zaslužuje najvišu ocjenu.

[sis]

Točno, Peterlin.
Problem je što većina ljudi svijet doživljava od ovog trenutka, ili najdalje od trenutka do kojeg im doseže sjećanje.

[sis]

Uostalom, prije se čitala književnost koja je imala veliki utjecaj na razvoj pismenosti i jezika obrazovanih, a danas se čitaju forumi (s jednakim utjecajem).

[Peterlin]

Ali istina je da se može puno napraviti po pitanju jezika...Gdje je volje, nađe se i načina. Djeca su ključ svega, i to kroz školovanje. Zato je školski pravopis tako važan.

Već sam spomenula Izrael. Tijekom naseljavanja Palestine (debelo prije 1948) razmišljalo se o službenog jezika židovske države. Hebrejski je bio opcija, ali taj jezik je bio "mrtav", kao i latinski - koristilo ga se za bogoslužje i čitanje vjerskih tekstova. Nitko nije njime govorio.

A onda se našao čovjek (Eliezar Ben Yehuda) koji je svog četverogodišnjeg sina naučio hebrejski. Malo pomalo, stvar je krenula....

Inače, ovo su podaci koje sam ja zapamtila iz autobiografske knjige Knjige mog života (Henry Miller) gdje on opisuje susret sa svojim prijateljem koji je živio u Jeruzalemu u vrijeme revitalizacije hebrejskog, pa se odselio u Ameriku. Kad se nakon 20 godina vratio u Jeruzalem, čuo je derane kako na cesti psuju i kunu na starodrevnom jeziku i tada je shvatio da je hebrejski uistinu zaživio. (Offt.Moram se podsjetiti te knjige, bila mi je )

Ako su oni mogli oživjeti cijeli jezik, brate mili, mogli bi se mi pobrinuti bar za pristup tuđicama.

[Cubana]

Ja i dalje ne mislim da bi uz sve predmete koji postoje na fakultetima trebalo uvesti i stručni hrvatski jezik.
Bilo bi mi prilično glupo da na fakultetu imam predmet koji me uči kako se pišu pluća.
Ne kažem da to nije važno, samo mu je mjesto negdje drugdje.

[ina33]

Evo, razmišljam sad nabrzaka o tome. Konkretno, pravnici, meni se čini da oni znaju jezik svoje struke tj. tu nema toliko tuđica oni znaju što im svkai termin znači, tipa znači razrješnica itd., to je definirano u raznim zakonima.

Osim ako nije zamišljeno da se FER-ovce drila stručnom terminologijom na hrvatskom kao odvojeni predmet da bih ih se kao struku prisililo da iznjedre i koriste neka rješenja, pa di bi se onda stvorila kritična masa "elektroskupnik" termina.

To bi imalo smisla i za mendažeri ili marketingaši, od kojih se, de facto, očekuje da izmišljaju/prevode termine svojih struka jer te struke nisu organski rasle, prebrzo se mijenjaju.

[Kaae]

Srusila mi se Roda i pojela sve sto sam napisala...

Htjedoh reci da mi se cini da se odredjene struke, a pogotovo informaticka, prebrzo razvijaju da bi paralelno s tim razvojem nastajale i nove rijece. Ono, skroz smislene rijeci.

I ova elektroskupnica mi stvarno nikako ne ide u glavu. Nisam studirala jezik, ali znam o njemu relativno dovoljno i - opet ne ide. Ama bas nigdje ne vidim kako je to nastala. Onda i internet - zar nije medjumrezje bio pokusaj, a internet je ipak dobar?

[vikki]

Htjedoh reci da mi se cini da se odredjene struke, a pogotovo informaticka, prebrzo razvijaju da bi paralelno s tim razvojem nastajale i nove rijece. Ono, skroz smislene rijeci.

Točno. I tu treba, među ostalim, prepustiti vremenu i praksi da učini svoje. Zrakoplov smo prihvatili, zrakomlat nismo, i to je O.K. Zato se kaže da je jezik živ.

[vikki]

Nije to samo prevođenje anglizama ili razikovanje -č i -ć, već jednostavno usustavljivanje jezika pojedine struke, koje bi se dalo provesti i na razini. Inače kod četiri različita autora iz istoga područja imate različite nazive za istu stvar, i to vrlo često nije bogatstvo jezika, nego pogrešna upotreba nekih termina (primjer: servis-period se pojavljuje još u varijantama: servisni period, servisno razdoblje, međutelidbeni period, međutelidbeno razdoblje itd., ili centralni nervni sustav, središnji živčani sustav, središnji nervni sustav... svatko piše kako mu se sviđa).

Kod nas se sad krenulo s projektom usklađivanja nazivlja raznih struka gdje i stručnjaci i jezikoslovci ustanovljuju najprihvatljivije termine (mada sumnjam da će od toga biti kakve koristi dok god se oko pravopisa ne možemo dogovoriti, i dok god visokoobrazovani misle da razlikovanje npr. -ije/je nije tako važno).

Jezik prava, kao i svaki drugi jezik struke, treba urediti. Pravnici u mojoj "kući" pišu izrijeka jer ih je valjda strah napisati izreka. Izrijeka ne postoji kao imenica, samo kao prilog (izrijekom), ali evo, dok nemamo rječnike pojedinih struka svatko si uzima za pravo pisati kako misli da je dobro.

I za uvođenje hrvatskog na fakultetima ne mislim na neki predmet koji bi kočio studente ili im oduzimao vrijeme ili pravo upisa na višu godinu, mislim da bi im jedna godina toga mogla koristiti više nego tjelesni na koji ne ide nitko osim sportaša (popnu se jednom godišnje na Sljeme i to je nastava tjelesnog).

[vikki]

Nije to samo prevođenje anglizama ili razikovanje -č i -ć, već jednostavno usustavljivanje jezika pojedine struke, koje bi se dalo provesti i na razini.

Nisam dovršila - na razini fakultetske naobrazbe.

[Zdenka2]

Na sve ovo što vikki kaže mogu još dodati da je najveći problem prevodilaštva u Hrvatskoj nepoznavanje hrvatskog jezika. Nedavno sam pala u očaj čitajući neka Antibarbarusova izdanja. To je došlo do takvog dna da sam se pitala je li neke stranice preveo čovjek ili Google translator.

[krumpiric]

Na sve ovo što vikki kaže mogu još dodati da je najveći problem prevodilaštva u Hrvatskoj nepoznavanje hrvatskog jezika.

slažem se. Počela sam čitat originale ili engleske prijevode, jer većinu toga više ne mogu probaviti.
Ima onaj prevoditeljski hit, bila je i sprdnja da će tako nazvati nagradu za najgori prijevod:
Immaculate Conception = nečasna koncepcija (Brownov DK)
Sigurno je Marija oduševljena što je nečasno koncipirana umjesto bezgrešno začeta

Inače, ja nebi nametala jezik struke stručnjacima, samo bazični pravopis.
Jezik je kompleksan, jednom tehničaru il prirodnjaku koji nema "žicu" ne treba znati jezik u dušu - ja bi to ostavila na razini č i ć, adekvatnog slijeda riječi i poslovne korespondencije.
Inače, to će biti puno muke za ništa.

[puntica]

Immaculate Conception = nečasna koncepcija (Brownov DK)
Sigurno je Marija oduševljena što je nečasno koncipirana umjesto bezgrešno začeta

ma nije nečasna nego časna koncepcija

u svakom slučaju, loše, jako loše

ali, kad gledaš da svatko misli da zna prevoditi, čim malo barata npr. engleskim, odmah zna i prevodit. i onda dobije zadatak da prevede roman od 150 stranica u mjesec dana, i to prihvati, i to za tako mizeran honorar. nijedan normalan prevoditelj neće pristati na takav rok ako hoće napraviti normalan prijevod.
a izdavači su taaaaako škrti, i uvijek im se žuri.i onda uzmu prvoga koji kaže da zna prevodit i koji pristane na rok i honorar. i to je to. zato nam i jesu takvi prijevodi.

ja znam puno prevoditelja, i svi (osim jedne ili 2 iznimke) odlično barataju hrvatskim jezikom.

[krumpiric]

a ja sam misla da je nečasna-pa da sprdnja ima ono više od jednog razloga :ahhaha

[krumpiric]

hoću reći-mislila sam da je parodija žešća jer je i ludo i pogrešno
nego, moram priznat da meni nekim tehnički vrlo dobrim prevoditeljima fali "duše"-ono da ti knjiga u originalu ostavlja drugačiji filing (morala sam ) nego u prijevodu

tehnički prijevodi (stručni općenito) su posebna priča, to je, po meni, vrlo vrlo nezahvalna i teška rabota.

[plashljivo_pile]

evo, ja sam danas pitala desetak inženjera informatike plus par ferovaca jesu li ikad čuli za elektroskupnicu i svi su me pogledali kao da pričam klingonski.

[meda]

meni je elektroskupnica prvenstveno predugačka riječ

[makita]

Ja sam nekoć bila svim srcem za to da riječi koje "ne zvuče dobro" ne mogu negdje biti upotrebljene i gotovo.
Dok mi jedna strankinja kaže da brka OTAC I OCAT.

Od tada sam oprezna sa osudom i učim.
Potpis na Zdenku, Freju i ostale supotpisivače.
A MM je totalno protiv svake norme i istraživanja/opisa jezika. On je u principu za to da govoriš kako ti dođe i da je sve okej dokle god te drugi razumiju...

[ina33]

Ja sam više na strani slobode u korištenju izraza i tuđica, čvrstoće u korištenju ije i je (postojanje dvije službene varijante na ovoliki broj govornika jezika mi je tragično), č i ć, i ima smisla da se hrvatski uvede prevoditeljima na faksu, za to stvarno jesam. Više smisla ima nego historijska gramatika stranog jezika (možda se sad zove povijesna gramatika). Ma koliko zabavno bilo čitat kako je glasila neka molitva na staronjemačkom i kako su se glasovi razvijali, to je iz kasnije perspektive besmisleno, u odnosu na važnost poznavanja hrvatskog jezika. I možda novinarima.

[Kaae]

I možda novinarima.

Novinari, na FPZG-u barem, imaju predavanje ih hrvatskog, a onda i iz stilistike.

No vecina novinara tog fakulteta vidjela nije (ako je uopce zavrsavala nesto nakon osnovne skole).


Sto se trafostani...elektroskupnice tice - zasto ne, recimo, popis primatelja? Primaju li? Primaju; htjeli, ne htjeli. Jesu li na popisu? Jesu. Sto primaju? Ono sto dobiju. Moze elektronicki, moze obicnom postom. Moze i paket, ako treba. A moze i nesto prosto.

[Smajlich]

U školi radimo glavnu podjelu na otvornike i zatvornike, unutar toga na samoglasnike odnosno suglasnike.

[ina33]

A_zakaj, nisi to trebala niti reći, taj termin ne bi iznjedrio neko tko nije sa Filozofskog.

[Zdenka2]

A zakaj, baš sam se razveselila što si tu!



Ina33, možeš malo pojasniti ovu posljednju predrasudu?

[ina33]

Ja ne mislim da je predrasuda. Ne znam kako to objasniti. Ja sam s Filozofskog, da ne mislim da imam nešto protiv tog faksa. To jednostavno nije termin koji bi izmislila osoba koja radi u telelkomunikacijskoj ili informatičkoj firmi ili sa FER-a - iz iskustva, ono, iz želuca mi to dolazi. To može izmislit netko relativno izoliran od tamo di većina te struke zarađuje kruh, koji je u nekim mirnijim vodama. To mi govori moj osjećaj za to, a obitavam dosta s informatičarima, udana sam za jednoga.

[Zdenka2]

OK, ali na ima još jako puno institucija koje su po strani od telekomunikacija i informatike.

[ina33]

Ne razumijem to. Inženjeri informatike rade uglavnom po informatičkim firmama. Tamo obitava većina te struke. Elektroskupnik, po mom osjećaju, može smislit netko izvan svoje struke, tko ima mira i žara bavit se time (a fali mu povratna sprega kako će taj termin od većine kolega koji su u toj branši bit dočekan). Netko tko će, recimo, radit na lokalizaciji Windowsa, ne bi smislio taj termin. Opet, govorim po osjećaju.

[Freja]

A je li legitimnije kad netko iz Srca predloži novi termin? Jer mnogi potječu upravo iz te kuće, kojoj je jako stalo da se nazivlje prilagodi/prevede na odgovarajući način. Ili su i oni po strani?

Nitko nije rekao ovdje da se sve mora prevesti na hrvatski. Sve vrijeme govorimo "tamo gdje postoji dobra i odgovarajuća zamjena". Svidjela se nama elektroskupnica ili ne, kojoj se uistinu autor zna imenom prezimenom, samo što nisam sasvim sigurna u onu dozu podsmjeha, neosporna je činjenica da ni mailing lista (pa još i bez crtice između) nije dobra zamjena.

Nisu sva rješenja dobra. Ali to ne znači da ne treba ni pokušavati. Kao što su cure već rekle, nešto će zaživjet prije, nešto kasnije, nešto možda nikad, ali će se možda barem prilagoditi hrvatskoj fonologiji, morfologiji i sintaksi.

[ina33]

A je li legitimnije kad netko iz Srca predloži novi termin? Jer mnogi potječu upravo iz te kuće, kojoj je jako stalo da se nazivlje prilagodi/prevede na odgovarajući način. Ili su i oni po strani?

Po meni - NE. Tj. to bi trebala raditi neka stručna skupina koja će imati predstavnika iz krugova FER-a i Srca, ali i iz informatičkih krugova. Vjerojatno to sve i postoji unutar krugova koji rade lokalizaciju softvera.

Ako mogu sad karikirano i pojednostavljeno reći zašto - zato jer će ovi koji su po strani iz većinskih tokova svoje struke i kojima je "publika" tj. korisnici oni koji nemaju veze s tom strukom (profesori i studenti raznih struka) bit manje u stanju iznjedrit pojam koji će poslije zaživjeti u toj struci, pa ako zaživi u struci, zaživjet će svugdje. Tj. njihovi termini imaju veće šanse doživjet sudbinu "očvrsja" i "elektroskupnika", da žive u vrlo uskim sredinama, a da ih većina ne razumije.

Svijet fakulteta i svijet gospodarstva treba povezati, u svemu, pa tako i u kovanju termina, i jedno bez drugog teško ide.

[Teica]

Evo mene opet s djecom i školstvom!

Smajlich i Peterlin, hvala !

Ne mogu se sjetiti kako se sada kaže umjesto samoglasnici i suglasnici.

Ali, pokušat ću pronaći.

Međutim, pitanje je: što nije bilo u redu sa samoglasnicima i suglasnicima, pa ih se moralo zamijeniti?

[lola_34]

Evo mene opet s djecom i školstvom!

Smajlich i Peterlin, hvala !

Ne mogu se sjetiti kako se sada kaže umjesto samoglasnici i suglasnici.

Ali, pokušat ću pronaći.

Međutim, pitanje je: što nije bilo u redu sa samoglasnicima i suglasnicima, pa ih se moralo zamijeniti?

Otvornici i zatvornici, mislim.

OK kužim logiku, ali i ja se pitam zašto su morali mijenjati stare nazive?

[litala]

a zakaj

[Teica]

Lola_34, hvala !

Ovo je sad jako ružno što ću reći: jesu li se možda ti "otvorenici" i "zatvorenici" mijenjali iz gospodarskih razloga?

Eto, "malo" zarade od tiskanja noviteta

[lola_34]

Lola_34, hvala !

Ovo je sad jako ružno što ću reći: jesu li se možda ti "otvorenici" i "zatvorenici" mijenjali iz gospodarskih razloga?

Eto, "malo" zarade od tiskanja noviteta

Ma da, i meni je bezveze da su to išli mijenjati.

Pa kaj u hrvatskom jeziku nema većih problema od ovoga (npr. tako strelovit i neselektivan upad engl. riječi u hrvatski )?

Slovenci npr. puno bolje čuvaju svoj jezik. Zasad mi samo neki primjeri padaju na pamet:

striptizeta - s(v)lačipunca
internet - splet (ili tako nešto)
shopping centar - nakupovalno središče.

Ima toga još, ne mogu se sad svega sjetiti. To mi je baš super da tako daju prednost vlastitim riječima pred stranim.

Najlakše je samo preuzeti strano bez ikakvih kriterija, a malo teže 'izmisliti' i nametnuti vlastito.

[ina33]

.

Najlakše je samo preuzeti strano bez ikakvih kriterija, a malo teže 'izmisliti' i nametnuti vlastito.

Je. I baš me zanima kako su to radili, tj. kako i tko je nametao. Jer ovako kako kod nas ide, nije baš da je nešto ludo uspješno. Isto tako, oni su povijesno manje opterećeni... evo, jel' imaju dva pravopisa?

[Freja]

Ovo je sad jako ružno što ću reći: jesu li se možda ti "otvorenici" i "zatvorenici" mijenjali iz gospodarskih razloga?

Nemam sad vremena za pisanje, pa samo kratko: mijenjali su se iz lingvističkih razloga. Samoglasnik i suglasnik i dalje vrijede, ali kad je riječ o slogu; otvornik i zatvornik su vrste glasova (izvan sloga). Bude li trebalo elaborirati, može kasnije. Je li trebalo mijenjati u školama - ne znam, da i ne, ovisi kako se gleda. Ako se želi uvesti reda u (lingistički) sustav, da. To što to nama koji smo učili drugačije smeta, opet nije dobar kriterij da se nešto ne promijeni ako za to postoje valjani argumenti.

[krumpiric]

Zašto ne lista adresa!?adresar?pobogu?!kakva elektroskupnica?

[ina33]

Zašto ne lista adresa!?adresar?pobogu?!kakva elektroskupnica?

To nije isto. Adresar bi bili svi kontakti, jel' da?

[krumpiric]

To nije isto. Adresar bi bili svi kontakti, jel' da?

da, al lista adresa, skup adresa
to nije skup nikakve elektronike, nego adresa.
i elektroskupnica jednostavno vrišti sabirnica