Hrvatski jezik

[Kaae]

Vecina ljudi stvarno zna osnove osnova jezika. Ono, sto god da rekli i kako god gramaticki i pravopisno netocno to bilo, u vecini slucajeva ih drugi razumiju.

Ja cak ne volim forsiranje standardnog jezika u tolikoj mjeri da posve gazi dijalekte na drzavnoj (HR) televiziji. Pogotovo u filmovima. Negledljivi su mi svi redom u kojima, recimo, petogodisnje dijete iz Zagreba prica kao da je svaki dan pohadjalo radionice Jasmine Nikic. Bljak. Cak i za Dnevnik i raznorazne informativne emisije moze postojati zlatna sredina, u kojoj se jasno i glasno cuje odakle je govornik, a da ne koristi kolokvijalizme.

[vikki]

Ja cak ne volim forsiranje standardnog jezika u tolikoj mjeri da posve gazi dijalekte na drzavnoj (HR) televiziji. Pogotovo u filmovima. Negledljivi su mi svi redom u kojima, recimo, petogodisnje dijete iz Zagreba prica kao da je svaki dan pohadjalo radionice Jasmine Nikic. Bljak. Cak i za Dnevnik i raznorazne informativne emisije moze postojati zlatna sredina, u kojoj se jasno i glasno cuje odakle je govornik, a da ne koristi kolokvijalizme.

Kaae, mislim da to nema veze s forsiranjem standarda, nego su to jednostavno loši filmovi i serije. Javna tv treba držati do standarda, jer su njezini gledatelji i čakavci, i kajkavci, i štokavci, i svi su učili standard pa ga mogu razumjeti, no to se dakako odnosi na televizijske sadržaje političkog, informativnog i sl. tipa, ne na filmove i serije.

Kod nas su mediji (tiskani, TV i radio) nakon 2. svj. rata proširili standard, dijalekt je onda izgubio na važnosti. No dogodilo se zatim da se počinje snimati na dijalektima, te i oni postaju "legitimni". Početkom 70-ih se miejnja taj odnos prema dijalektima, kad se snima čakavsko-ikavsko Malo misto, pa kajkavski Mejaši i Gruntovčani, štokavsko-ikavski Prosjai i sinovi... Na glazbenoj sceni u isto vrijeme Splitski festival i V. Vukov i Oliver s čijim Galebom se smatra da prestaje vrijeme monopola standarda u kulturnom i zabavnom izričaju u medijima. Osamdesetih (Azra) uzor postaju gradski i subkulturni žargoni, devedesetih riječki i istarski ča-val (Šajeta, MIK). Dijalekti prestaju biti simbol zatucanosti i postaju znak urbanosti.

Cubana, tu je nekako kajkavski ostao po strani. Dominantna su središta iz trokuta Zagreb-Split-Rijeka. I točno je da kajkavski polako nestaje kao komunikacijsko sredstvo. No oni koji se bave time kažu da ipak neće nestati, nestat će termini vezani uz starinski način života (kao i kod čakavskog i ikavice), a novi će se izrazi (prije svega anglizmi) uklopiti u kajkavski jezični sustav. To se događa i s drugim jezicima i njihovim varijantama u Europi, nije hrvatski izoliran slučaj. I oni imaju problema s nestajanjem pojedinih narječja.
Kad sam govorila o ispravljanju/neispravljanju, ja definitivno ne govorim kao moji roditelji (koji su, uostalom, iz različitih yu regija pa ni oni ne govore jednako), a niti će moje dijete govoriti poput mene (štokavski ijekavski), sigurno će biti neka varijanta kajkavca. U tom smislu nisam ni razmišljala o držanju do korijena, jer su i moji korijeni s više strana, igrom slučaja je prevladao jedan.

Alga, ako se služiš četirima jezicima , možeš reći kako je u drugima (ako se podjednako služiš svima). Sigurna sam da i oni imaju pravopisnih problema, problema s tuđicama, standardom-nestandardom i sl.

[alga]

Alga, ako se služiš četirima jezicima , možeš reći kako je u drugima (ako se podjednako služiš svima). Sigurna sam da i oni imaju pravopisnih problema, problema s tuđicama, standardom-nestandardom i sl.

(.. za četirima...autosaved...) i hvala na objašnjenju, a evo sada odgovor od mene...

U drugim jezicima se isto događa sve ovo o čemu pričate. Ja sam prilagodljiva, prihvatim promjene i usvojim ih bez da analiziram, jer to nije moje područje- ja se jezicima samo služim. Ljudi koji se time bave vjerujem da imaju svoje razloge za to. I ja sam primjerice pričala Njemački prije i poslije reforme. Pa tako se recimo izbacilo iz puno riječi scharfes es ( ß ) i uvelo se pisanje ss ili ponegdje čak i sss i inače po tri dupla slova. Prilagodim se- i vozi dalje. A da na Tv-u ima polemika oko toga i nostalgičara i teoretičara i rasprava- pa ima, ali kao što kažem, ja ne spadam među njima. Tako recimo u talijanskom se gubi tvorba sa „congiuntivo“ to je recimo vrijeme koje bi na Hr bi zvučilo: AKO BI BILO lijepo vrijeme, onda bi išli… prije se govorilo se ci fosse, a sada se sve više kaže se ci sarebbe i to se tolerira i prestalo se smatrati greškom, (evo pitanja- primjetila sam da puno njih zbog straha srbizma piše griješka- pa točno ili netočno?). Još uvijek nije službeno izbačeno iz govora, i tu ima polemika i nostalgičara i priča oko očuvanja jezika i osiromašivanja zbog mladih naraštaja koji nemaju pojma sa lijepim congiuntivom.. a ja..ja ga koristim (congiuntivo, mislim) dok netko službeno ne objavi da je službeno i izbačeno. Evo, tako vam ja. Onda se Hrvatskom dogodi tipkovnica, uporaba i meni čudna blagovaonica (ok, to se nije dogodilo, nego nisam znala) – pa ja proširim svoj vokabular. Jedino mi je ponekad – evo baš ću reći šteta- kada se neke riječi koje su zajedničke sa mnogo jezika pohrvate, ali uvrstim ih u svoj riječnik, a to je recimo: kopija. tal: copia, eng: copy, njemački Kopie, francuski: copie i bilo je hrvatski kopija a sad je – izvornik. pa kaže Alga lijepo izvornik. I tako.
Što se još događa u našoj obitelji: koristimo u nekim trenucima riječ (na primjer koja označava neki osjećaj) iz nekog jezika dok govorimo drugi jer u tom trenutku ta riječ puno bolje opisuje to stanje nego postojeća riječ na tom jeziku. Od tuda meni razmišljanja o brašnu.. a šta ću, kada me asocira na radnju raženja brašna…
Govorim ja i narječjem ovog područja. Ali djecu nisam tome učila. Pomislim ponekad i ja- šteta bi možda bilo da se to izgubi. Da, jezike treba njegovati, ali ne protiviti se promjenama, globalizaciji, pojednostavljenju… moje mišljenje je da se time se ne gubi identitet, nego obogaćuje, mijenja, globalizacijom smo ionako građani svijeta.

[AdioMare]

Jedino mi je ponekad – evo baš ću reći šteta- kada se neke riječi koje su zajedničke sa mnogo jezika pohrvate, ali uvrstim ih u svoj riječnik, a to je recimo: kopija. tal: copia, eng: copy, njemački Kopie, francuski: copie i bilo je hrvatski kopija a sad je – izvornik. pa kaže Alga lijepo izvornik. I tako.

izvornik bi bio original, ne kopija.

[alga]

izvornik bi bio original, ne kopija.

Ma da, mislila sam na PRESLIKA. Ispričavam se.

[Cubana]

Cubana izgleda da imamo ista okruzenja samo sto ja volim da je okruzenje upravo takvo :D

Nemam nista protiv okruzenja, samo mi je tuzno da je progutalo domicilan govor.
Ima tu i neke paralele s "izbjeglica" temom.
Pa se trudim sacuvati izvorno iako mislim da su mi sanse minimalne.
Uz to sto je uvijek fora i "in" kad dalmatinci na tv-u govore svojim narjecjem.
I recimo svi prekosavski naglasci su prihvatljivi.
Medjutim prigorski i zagorski može se cuti samo u plodovima zemlje. Jer je seljacki.

Sent from my SM-A500FU using Tapatalk

[alga]

Išla sam malo čitati stare postove ove teme, da proširim svoje vidike…
I naletila na nešto što ste komentirale 2012 godine…. ne kaže se blagavaona? Stvarno??? Recite mi da to ima veze sa područjem u kojem živimo? Pa ovdje svi tako govore. U našem poslu svi to koristimo. Ne mogu zamisliti kako bi to drugačije napisali? Ako je stvarno netočno, dajte mi neki argument kojim mogu i ja dalje obrazložiti kada mi budu osporavali zašto nisam napislala blagavaona…
I još nešto što me mučilo a o čemu sam samo razmišljala sama sa sobom a sada evo sreće mogu pitati lingviste: (da se odmah ogradim- to pitam zaista samo zato što me zanima i ponavljam da Hr jezik nije moj materini jezik, zato molim vas ne drvlje i kamenje):
radi se o raženom brašnu. Prvi puta kada sam čula taj izraz mislila sam da se radi o nekom postupku čime se tretira nekako nekakvo brašno. Zašto? Odmah ću reći da se radi o nekom mom „osjećaju“ za riječi- što osjećam da bi ta riječ trebala značiti. Na primjer, kada se nešto prži- kažemo pržENO, ili kuhamo- kuhANO, pa zato ražENO (valjda se raži, mislila ja). I dugo mi je trebalo da shvatim da se tu govori o brašnu od raža. Ali zašto ne onda ražINO? Kao recimo od riže- pa rižINO mlijeko.. Možete mi objasniti u čemu je stvar?
I još nešto izvučeno od vaših starih postova od 2012- u čemu je stvar kod izvini?

[Beti3]

Išla sam malo čitati stare postove ove teme, da proširim svoje vidike…
I naletila na nešto što ste komentirale 2012 godine…. ne kaže se blagavaona? Stvarno??? Recite mi da to ima veze sa područjem u kojem živimo? Pa ovdje svi tako govore. U našem poslu svi to koristimo. Ne mogu zamisliti kako bi to drugačije napisali? Ako je stvarno netočno, dajte mi neki argument kojim mogu i ja dalje obrazložiti kada mi budu osporavali zašto nisam napislala blagavaona…
I još nešto što me mučilo a o čemu sam samo razmišljala sama sa sobom a sada evo sreće mogu pitati lingviste: (da se odmah ogradim- to pitam zaista samo zato što me zanima i ponavljam da Hr jezik nije moj materini jezik, zato molim vas ne drvlje i kamenje):
radi se o raženom brašnu. Prvi puta kada sam čula taj izraz mislila sam da se radi o nekom postupku čime se tretira nekako nekakvo brašno. Zašto? Odmah ću reći da se radi o nekom mom „osjećaju“ za riječi- što osjećam da bi ta riječ trebala značiti. Na primjer, kada se nešto prži- kažemo pržENO, ili kuhamo- kuhANO, pa zato ražENO (valjda se raži, mislila ja). I dugo mi je trebalo da shvatim da se tu govori o brašnu od raža. Ali zašto ne onda ražINO? Kao recimo od riže- pa rižINO mlijeko.. Možete mi objasniti u čemu je stvar?
I još nešto izvučeno od vaših starih postova od 2012- u čemu je stvar kod izvini?

Prvi put čujem da itko kaže blagAvaona. Ni pročitala ni čula nikad nisam. Kaže se blagovaona, jer se tamo blaguje. Blagovati, znači blagOvaona.

Žitarica se zove RAŽ. Brašno je od raži.

Ne znam što točno želiš znati o "izvini"

[Optimist]

Raž, ne raža.

Izvini - srbizam.

[sirius]

Raž, ne raža.

Izvini - srbizam.

Ja zamisljam kako netko melje ražu ( ribu https://www.google.com/search?q=raža...j6CAkQ_AUICCgB ) u brasno (ražINO ). Srbizam mi nije pao na pamet.

[alga]

Raž, ne raža.
.

Znam da je raž, napisala sam brašno od raža ali ne od raže (sirius ). Zar je i ovaj izraz netočan? Ne kaže se od raža? Prestat ću se truditi i preći na forumsku komunikaciju, manje ću se crveniti

[vertex]

Blagovaonica?

[Optimist]

Znam da je raž, napisala sam brašno od raža ali ne od raže (sirius ).

Zamišljala sam puuuno raža, ono, ne brašno od jedne raži, malo bi ga ispalo, već od raža

[alga]

Zamišljala sam puuuno raža,

... ali postigle ste cilj- naučila sam.

[sirius]

Zamišljala sam puuuno raža, ono, ne brašno od jedne raži, malo bi ga ispalo, već od raža

Tako je. Samljele smo puno raža. :D

[martinaP]

Znam da je raž, napisala sam brašno od raža ali ne od raže (sirius ). Zar je i ovaj izraz netočan? Ne kaže se od raža? Prestat ću se truditi i preći na forumsku komunikaciju, manje ću se crveniti

Zapravo, ne bi li bilo logicnije da je razovo brasno?

[Forka]

http://bujicarijeci.com/2013/01/blag...-blagovaonica/

http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=188


za ovo ostalo nemam vremena, žurim...

[KrisZg]

Baš i nije. Imamo uvodni post rant/vent na strane riječi.
I onda se iz toga razvila tema u neku vrstu savjetnika.
A ja se uvijek ravnam po uvodnom postu i meni je ovo tema za rant/vent.

Ok, zuta. Ti si apsolutno u pravu.

Poslano sa mog LG-D855 koristeći Tapatalk

[Optimist]

Lol, i ja sam isto zamisljala

[zutaminuta]

Mislila sam da ide blagovaona, a vidim nema ni jedne, ni druge varijante u hjp. Hm... kako se onda kaže za mjesto gdje se ruča, a nije kuhinja, ni dnevni?
Edit: aaah, stvar je u završetku -onica.

[vertex]

Brašno od raži.
Ova raž.

:D

[alga]

Hvala Vertex. Čekam još objašnjenje na pitanje raženo brašno..

[vertex]

Hvala Vertex. Čekam još objašnjenje na pitanje raženo brašno..

To je van mog dometa!

[vikki]

Hvala Vertex. Čekam još objašnjenje na pitanje raženo brašno..

Kao i zobeno. Pridjevi tvoreni sufiksom -eni rijetki su od osnova s jednim zavrsnim suglasnikom (drveni, kaveni...), taj je sufiks cesci kod pridjeva od dvosuglasnickih osnova (vatreni, crkveni, jetreni, drustveni...) zato su mozda cudni.
Ne stignem vas pratiti v

[alga]

Kao i zobeno. ...zato su mozda cudni.
v

Dobro, razumijela sam da ne može ražino jer ispada da je od raže.. ali mi ražeNO i zobeNo i dalje asocira na neku radnju- kao kuhano i prženo. Ne bi li se moglo onda nekako logičnije reći a da to asocira da se radi o vrsti brašna, pa recimo- kad već mora ostati E da od raži ne bi postala raža, meni bi bilo logičnije: ražEVO, ili slično?

[pulinka]

Kao i zobeno. Pridjevi tvoreni sufiksom -eni rijetki su od osnova s jednim zavrsnim suglasnikom (drveni, kaveni...), taj je sufiks cesci kod pridjeva od dvosuglasnickih osnova (vatreni, crkveni, jetreni, drustveni...) zato su mozda cudni.

Ja se mutno sećam da se tim sufiksom -eni grade tzv. gradivni pridevi: drveni, gvozdeni, pleteni, glineni, ledeni itd., pa zato i raženi i zobeni, jer takvi pridevi označavaju da je nešto sastavljeno, izgrađeno od nečega (raženo brašno, drvena stolica, ledeni breg...) a da se sufiksom -ov izražava uglavnom pripadnost nečemu.
Raževo brašno (osim što bi značilo da je raž muškog roda) bi značilo da je to brašno koje pripada raži, a ne ono koje je napravljeno od raži, kao što bi drvova stolica bila valjda neka čiji se vlasnik zove Drvo?
Tako smo mi učili u davna SH vremena, ali ne znam da li je to objašnjenje primenljivo i na raž....

[vikki]

Ja se mutno sećam da se tim sufiksom -eni grade tzv. gradivni pridevi: drveni, gvozdeni, pleteni, glineni, ledeni itd., pa zato i raženi i zobeni, jer takvi pridevi označavaju da je nešto sastavljeno, izgrađeno od nečega (raženo brašno, drvena stolica, ledeni breg...) a da se sufiksom -ov izražava uglavnom pripadnost nečemu.
Raževo brašno (osim što bi značilo da je raž muškog roda) bi značilo da je to brašno koje pripada raži, a ne ono koje je napravljeno od raži, kao što bi drvova stolica bila valjda neka čiji se vlasnik zove Drvo?
Tako smo mi učili u davna SH vremena, ali ne znam da li je to objašnjenje primenljivo i na raž....

Gradivno značenje mogu imati i pridjevi na -ov: glogov kolac, bambusov štap, jelova greda...

Pridjevi na -en su opisni, a na -eni odnosni (pismen se odnosi na čovjeka koji zna pisati, pismeni na npr. ispit; služben je netko tko je ukočen, formalan, službeni je npr. dokument ili put itd.).

No problematična je ta podjela pridjeva. Tradicionalna je podjela bila na opisne, gradivne i posvojne; kasnije su došle druge (opisni, odnosni i posvojni; opisni i odnosni). Ne može se uvijek odvojiti odnosno i posvojno značenje na temelju sufiksa. Npr. kod Bandićevih fontana pridjev nije posvojni jer one nisu njegove, on je samo dopustio da se izgrade.

[pulinka]

Gradivno značenje mogu imati i pridjevi na -ov: glogov kolac, bambusov štap, jelova greda...

Pridjevi na -en su opisni, a na -eni odnosni (pismen se odnosi na čovjeka koji zna pisati, pismeni na npr. ispit; služben je netko tko je ukočen, formalan, službeni je npr. dokument ili put itd.).

No problematična je ta podjela pridjeva. Tradicionalna je podjela bila na opisne, gradivne i posvojne; kasnije su došle druge (opisni, odnosni i posvojni; opisni i odnosni). Ne može se uvijek odvojiti odnosno i posvojno značenje na temelju sufiksa. Npr. kod Bandićevih fontana pridjev nije posvojni jer one nisu njegove, on je samo dopustio da se izgrade.

Hvala za pojašnjenje, ovo podebljano koristim pravilno po osećaju ali sad znam i da objasnim zašto .

Nisam znala za ove druge podele prideva, dobro, davno su bili moji osnovnoškolski dani, ali vidim da ću naučiti nove stvari uz svoju decu za par godina .

[vertex]

Manteno brašno. Ili mantino?

[sirius]

Manteno brašno. Ili mantino?

Nemam pojma sto je mantin. Ne znam da li se od mante moze brasno raditi.

[vertex]

Ako može od raže, zašto ne od mante?
Pardon, ne treba baš svaku zvizdariju s uma na forum.

[Optimist]

Ja guglala, izbacuje Montena, pokoj mu duši. To je najbliže tom Mantinu

[vertex]

Ajme, Optimist, nisi valjda stvarno gugala! Ja se glupiram

[Optimist]

Ti se glupiraš, a ja stvarno glupa

[vertex]

[Optimist]

Pišam od smijeha

[vertex]

I ja

[Apsu]

Prvi put čujem da itko kaže blagAvaona. Ni pročitala ni čula nikad nisam. Kaže se blagovaona, jer se tamo blaguje. Blagovati, znači blagOvaona.

Žitarica se zove RAŽ. Brašno je od raži.

Ne znam što točno želiš znati o "izvini"

Eto, moji, podrijetlom iz zagorja, govore balgAvaona. Ja pak govorim blagavaonica, i blagovaonica mi je zvučno totalno čudna jer sam naucena cuti drugacije.
Ja osobno imam puno gramatickih gresaka i nedoumica bas zbog toga sto kod mene nitko ne govori "knjizevno", nego "seljacki"

[Optimist]

Eto, moji, podrijetlom iz zagorja, govore balgAvaona. Ja pak govorim blagavaonica, i blagovaonica mi je zvučno totalno čudna jer sam naucena cuti drugacije.
Ja osobno imam puno gramatickih gresaka i nedoumica bas zbog toga sto kod mene nitko ne govori "knjizevno", nego "seljacki"

Balgavaona?

Jesi sigurna? :gemišt:

[Apsu]

Balgavaona?

Jesi sigurna? :gemišt:

[sirius]

Prestanite jesti ove pogacice od ražinog brasna. Cini se da lupaju u glavu ko alkohol.

[vertex]

Fermentirale raže

[Optimist]

Ahahahahahahhaaaaaaaaaaaa

[jennifer_gentle]

Bit ce prije vatra sv. Ante...

[vertex]

​Uh, to ne baca baš na veselje :D

[jennifer_gentle]

​Uh, to ne baca baš na veselje :D

A mozda, ja sam zapamtila samo da je nesto lisergicno u pitanju.

Ipak su bolje suze svetog Lovre.

[spajalica]

Cubana ima na Sljemenu emisija kajkavstina ili tako nekako. Ide ili uto ili cet. Ne znam tocno jer znam da vozim klince na engleski kad je cujem. Iako nije moje narjecje znam je slusati jer mi je zanimljiva. Svasta sam naucila.

Pa postoji riblje brasno pa sta ne bi bilo i razino

[vertex]

Pa da, stvarno, postoji riblje brašno!

[jennifer_gentle]

A postoji i kostano.

[vertex]

A postoji i kostano.

Da, njega sam napisala pa izbrisala izbrisala da ne krenemo s boleštinama dalje.
Možda bi riblje bilo dobro za neke lchf pogačice? Možda od jegulja, da bude masnije?