Hahaha, ova muka po brašnu je baš simpa.
 |
|||
|
|
|||
Hahaha, ova muka po brašnu je baš simpa.
To ti je zato što su riječi raž i zob imenice ženskog roda.
Ražovo ili raževo bi značilo da se radi o muškom rodu, ali opet ne bi bilo ispravno - kao kad bi rekli "pšenicino" umjesto pšenično.
Posljednje uređivanje od Danka_ : 22.11.2015. at 20:30
na netu i kuharicama pronalazim "kuhani proso" ?
nije li kuhano proso (srednjeg roda)?
Je.
trpezarija
Ahhh... ne radi mi multiquote.
MartinaP, alga, bilo bi logičnije da je ražovo jer se većina pridjeva dobivenih od imenica za oznaku biljaka dobiva sufiksom -ov, -ev, -in. Zato rekoh da je raženo i zobeno rijetka tvorba. No tako je uvriježeno, a i uvriježenost je jezični argument.
Danka, i imenice ženskog roda u ovom slučaju često imaju sufiks -ov: maslinova grančica, malinov sok (nije malinin), lipov cvijet, vrbova šiba, kupinovo vino...
Zuta, HJP je rječnik hrvatskog jezika, ne isključivo standardnog, u njemu ćeš naći i pomidoru, i paradajz i rajčicu. Slažem se s onim o osnovama znanja i u hrvatskom, i u tablici množenja, i u osnovama iz drugih osnovnoškolskih predmeta.
Malinin sok bi bilo analogno onome što sam spomenula, pšenicino brašnovikki prvotno napisa
Sufiks -ov kojeg nema kod raži i zobi ima veze s time što te imenice, iako ženskog roda, ne završavaju na -a (u nominativu)?
Može biti da ima.
vikki puno ti hvala na ovako opseznom i detaljnom postu.Uzivala sam citajuci ga.Kaae, mislim da to nema veze s forsiranjem standarda, nego su to jednostavno loši filmovi i serije. Javna tv treba držati do standarda, jer su njezini gledatelji i čakavci, i kajkavci, i štokavci, i svi su učili standard pa ga mogu razumjeti, no to se dakako odnosi na televizijske sadržaje političkog, informativnog i sl. tipa, ne na filmove i serije.
Kod nas su mediji (tiskani, TV i radio) nakon 2. svj. rata proširili standard, dijalekt je onda izgubio na važnosti. No dogodilo se zatim da se počinje snimati na dijalektima, te i oni postaju "legitimni". Početkom 70-ih se miejnja taj odnos prema dijalektima, kad se snima čakavsko-ikavsko Malo misto, pa kajkavski Mejaši i Gruntovčani, štokavsko-ikavski Prosjai i sinovi... Na glazbenoj sceni u isto vrijeme Splitski festival i V. Vukov i Oliver s čijim Galebom se smatra da prestaje vrijeme monopola standarda u kulturnom i zabavnom izričaju u medijima. Osamdesetih (Azra) uzor postaju gradski i subkulturni žargoni, devedesetih riječki i istarski ča-val (Šajeta, MIK). Dijalekti prestaju biti simbol zatucanosti i postaju znak urbanosti.
Cubana, tu je nekako kajkavski ostao po strani. Dominantna su središta iz trokuta Zagreb-Split-Rijeka. I točno je da kajkavski polako nestaje kao komunikacijsko sredstvo. No oni koji se bave time kažu da ipak neće nestati, nestat će termini vezani uz starinski način života (kao i kod čakavskog i ikavice), a novi će se izrazi (prije svega anglizmi) uklopiti u kajkavski jezični sustav. To se događa i s drugim jezicima i njihovim varijantama u Europi, nije hrvatski izoliran slučaj. I oni imaju problema s nestajanjem pojedinih narječja.
Kad sam govorila o ispravljanju/neispravljanju, ja definitivno ne govorim kao moji roditelji (koji su, uostalom, iz različitih yu regija pa ni oni ne govore jednako), a niti će moje dijete govoriti poput mene (štokavski ijekavski), sigurno će biti neka varijanta kajkavca. U tom smislu nisam ni razmišljala o držanju do korijena, jer su i moji korijeni s više strana, igrom slučaja je prevladao jedan.
Alga, ako se služiš četirima jezicima, možeš reći kako je u drugima (ako se podjednako služiš svima). Sigurna sam da i oni imaju pravopisnih problema, problema s tuđicama, standardom-nestandardom i sl.
U Njemackoj su prije 20 godina zapoceli reformu pravopisa. Taman kad se poceo uvoditi, ja sam ga pocela uciti. Tada me nerviralo sto mi svi ucitelji objasnjavaju kako je prije bilo, a kako je sad. Ne drzim pretjerano do tradicije, a ovdje me izludjivalo. Dovoljno je tesko i bez toga kako je prije bilo. Neke stvari bolje razumijem u njihovoj kulturi, al dalo se i bez toga.
Danas Nijemci i dalje to vide pretjeranom akcijom. Odnosno, jezik je pojednostavljen strancu, ali se udaljio od Nijemaca. Meni je super, ali vjerujem da me ista stvar u hrvatskom ne bi razveselila. Doduse, kad bi promjene bile vodjene logikom, a ne politikom, mozda bih lakse prihvatila.
Zgodan interview kako je danas s novim pravopisom. Bavarski ministar koji je gurao promjenu danas kaze da je bilo pretjerano.
http://www.zeit.de/2015/31/neue-rech...rm-deutschland
p.s. i kod originala vrijedi isto što i za kopiju: njem: original, tal. originale, franc. original, engleski: original hr- original koji je postao izvornik (samo svaka od tih riječi ima drugačiji naglasak/način čitanja). Ali kod riječi kopija se lijepše vidi štih (hmm, stich germanizam?) ili osobni tač (haha, anglicizam) svakog jezika: dodavanjem IJ ili Y ili K taj je izraz bio nekako – u svakom jeziku - nacionaliziran. Pa je ok. Kao i evropske norme, koje imaju svaka svoj nacijonalni dodatak.
Alga, ovdje u Italiji gdje sam ja uredno se koristi congiuntivo i njegovo se koristenje smatra, ajmo tako reci, znakom da je osoba boljeg obrazovanja...ali ja ga cujem kod svih. Jest da bi meni bilo lakse da ga nema
Posljednje uređivanje od Charlie : 23.11.2015. at 14:00
Ma znam da se koristi, i ja ga koristim, pričam o diskusijama o "novim generacijama" koji ga navodno ne koriste, o transparentima „ ubijate nam congiuntivo“ i sličnim problemima. Kao odgovor Vikki da li ima i u drugim jezicima istih problema kao i u Hr.
Molim pomoć:koja je umanjenica od "brijeg" i uvećanica od "mrav"?
Tako je netko pitao za patka pa mu je drugi netko odgovorio "paaaaatak" uz popratnu gestikulaciju širenja i dizanja ruku
Je li
"Na primjeru dvije materijalne točke..."
ili
"Na primjeru dviju materijalnih točaka..."?
Brežić i mravina, mislim. Rijetke su pa čudno zvuče.
Vertex, ovo drugo (genitiv množine).
Posljednje uređivanje od vikki : 24.11.2015. at 13:55
ja bi za brijeg najprije napisala briježić
vikki, jel može ?
Briježak da, ali briježić ne jer se krati slog. Kao cvijet - cvjetić - cvijetak.
Sinak je napisao brježić i mravurina
Dobro razmislja. Brjezic je i ispravno ako su ucili prema dosadasnjem pravopisu koji je dopustao dvojne oblike (greska-grjeska), a -urina jest sufiks kojim se tvore uvecanice (pticurina), jedino nije tako cest i, ovisno o kontekstu, ima nekakvo stilsko obiljezje, nije neutralan.Sinak je napisao brježić i mravurina
Hvala vikki. Povjeravam nešto kolegi koji je pismeniji od mene pa sam mislila da mu je možda ipak točno :D
Meni je brijezak jedino pao na pamet. Ovog drugog se ne bih sjetila.
Ja bih rekla mravcina :D
Hmmm, ne. Jer to ZVUČI KAO mrav junak koji je spasio mravinjak.
E sad kao kod pitanja brašna- ako puno ljudi misli da bi nešto trebalo zvučati drugačije, to bi trebao biti temelj za uvođenje promjena u jeziku.
(Sva-sreća-da-smo-na-filozofskom-a-Alga-prestaje-sa-analizom-jezika-časna-pionirska ).
Posljednje uređivanje od alga : 24.11.2015. at 19:51 Razlog: ispravljam gramatiku - zuta -
A meni mravčina zvuči k'o mrcina
brežuljak ?
U principu da, s tim da sufiks -uljak (kao i -ak, briježak) u tvorbi umanjenica ima stilsko obilježje, za razliku od -ić (brežić).
Što je ispravno- molba ili zamolba? Koristi li se zamolba još? Ako ne, od kada? Hvala.
Ja bih rekla "molba".
Zamolba mi ima štih novohrvaštine kao šport i slično.
Izgleda da nisam jedina koja tako misli: http://bujicarijeci.com/2014/01/molba-ili-zamolba/
Hvala Peterlin, vidjela sam tu stranicu, ali me zanima da li ima nešto službeno, u smislu- po novom pravopisu xxx odlučeno je xxx
Jer neke novohrvaštine su ostale u govoru, neke ne, pa ne znam da li je sa ovim isto slučaj.
Šport bi zapravo trebao imati prednost jer smo tu rječ preuzeli iz njemačkog, a ne engleskog jezika.
Meni je to nekako podjednako. Nije problem ako koristiš jedno, ili drugo.
Posljednje uređivanje od zutaminuta : 19.02.2016. at 23:06
Ja definitivno uz zivotopis prilazem zamolbu a ne molbu
po meni su molba i zamolba dvije različite stvari.
-kad već ideš u dućan, imam molbu, kupi mi kruh...
-zamolba za posao, kao što lili reče, uz životopis.
Prema hjp zamolba i molba su isto, molba je usmeno izrečena.
ajde pitanje kak se u standardu kaže: zgužvano ( kao žgužvani papir)
Veli se tak. Zgužvan.
mi su službenoj prepisci koristimo molba
Posljednje uređivanje od Bubica : 20.02.2016. at 13:05
U novije vrijeme primjecujem sve cescu upotrebu ju umjesto je.
Za razliku od svih drugih stvari vezanih uz pravopis, od kojih mnoge cak ni ne uocavam, ovo me jedino smeta odnosno bode u oci kad vidim napisano. Pitam se kako se to tako prosirilo (prije to nisam primjecivala) i kako to drugima ne smeta, nego su upravo suprotno i sami preuzeli tu pogresnu upotrebu rijeci ju umjesto je?
u slavoniji se ju najnormalnije koristi tako da je meni to poprilično uobičajeno.
meni još uvijek para uši konjtejner i nikako se priviknuti,
a vidim da je u zagrebu poprilično rašireno.
i onda mi dijete dođe doma i kaže konjtejner
i još jedna stvar - jeste gotova, jeste završila...
Tako je i meni poznato, a tako objasnjenje se moze naci i na internetu, npr. ovdje.
Od kada? Naime i ja sam iz Slavonije.
a vjerojatno ovisi od kraja do kraja, svaki ima svoje specifičnosti.
ponekad je drugačije i od sela do sela kao i svugdje.
u mom kraju se ju koristi najnormalnije.
Mene bode u oci "je", iako se u mom rodnom kraju tako govori. Ne mislim da je "ju" pogresno - javit ce se valjda netko tko zna. Ali ne bih nikad napisala "Ma pusti je".
"Ju" se, koliko znam, piše samo ako se dva "je" sukobe. U mojoj okolini najčešće primjećujem kada kažu "ma, pusti ju!".
upravo tako i uvijek ću reći: Pusti je!
sad idem čitat dalje.
Isto. Ucena od malena i svi oko mene govore "ju".
Nek me isprave lingvisti, ali mislim da ide ovako:
N: Mudri
G: Mudrog
D: Mudrom
A: Mudrog
V: Mudrom
L: Mudri
I: Mudrim
to u slučaju da je Mudri muškarac
ako se, pak, radi o ženi Mudri, onda ostaje Mudri u svim slučajevima
Da, nisam se ni sjetila da bi trebalo i za ženu deklinirati.
Pokušavam sada iskombinirati par takvih imena.
Jasna Mudri
Zlatka Mudri
Katarina Mudri
Zaboga, tko se tako preziva?
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
