A, sad kužim, to znači da. LOL
 |
|||
|
|
|||
A, sad kužim, to znači da. LOL
Zdenka2 prvotno napisa
Tako je, i nisan -ne.
Jutros sam poslala sms -putuješ li u Zg ovih dana? i dobila odgovor
-nisan.
keve mi
e,da, krivo sam boldala ono imentovanje u prethodnom postu, t je ključno.
slazem jedan dokument pa sam u nedoumici oko glasanja i glasovanja, kako bi vi napisale?
ja cu poslusati opacicku koja kaze
Otkako se razni izbori održavaju u samostalnoj Republici Hrvatskoj, počeo se forsirati glagol glasovati umjesto glasati. „Objašnjenja” zasnovana na pučkoj etimologiji bila su (i ostala) izvan pameti. Reklo nam se da se glasaju životinje, a ovdje je, zaboga, riječ o parlamentarnim, lokalnim ili kakvim drugim izborima. Ako ste pozorno pročitali prethodnu rečenicu, vidjeli ste da sam napisala: životinje se glasaju, dakle upotrijebila sam povratni glagol glasati se (ispuštati iz sebe kakav glas). Glasati u značenju dati svoj glas na izborima za što čak je i po starijim jezičnim savjetnicima (npr. u Pavešićevu iz 1971. godine) bolji od glagoga glasovati, jer je prikladniji za izvođenje drugih riječi, npr. glasač, glasački, nadglasati, preglasati, izglasati itd. Kako vidimo, sve su netom nabrojene riječi potekle od glagola glasati i nikoga nisu dovele ni u kakvu zabunu (da mu na uho, recimo, urla majmun). No teško ćemo se vratiti na ono što smo iz jezika izgurali, makar bilo i bolje. Politika i političari (svih boja i predznaka) učinili su svoje, a narod ‡ poslušan (zastrašen) kakav već jest - nekritički prima sve što mu takvi nude.
Tko ti može reći bolje od NO? Suvislije objašnjenje nećeš naći.
ja bih se složila s opačićkom. kao i skoro uvijek
to glasovanje mi je totalno nakaradno
Odgovor na sva pitanja?
To je još dobro prema "bosanskoj" negaciji i afirmaciji.
u uho sam se pretvorila!
Ta se ne smije na ovom forumu napisat!
rebatinke=traperice; rebatine=zakovice
A sto je bumbak?
Nije s ovog topica, ali na onom drugom su me ignorirali.
možda vata, ako me sjećanje ne vara,
(mislim na vatu - pamučnu kuglicu, smjesu)
Hvala. Ali, ne znam ni što je bumbak. Pričamo li mi isti jezik?
Posljednje uređivanje od Beti3 : 08.06.2011. at 20:06
ja sam rekla što je bumbak. to je vata. a ti ne znaš ni što je vata?
Nisam vidjela tvoj post kad sam pisala. Mislim da imaš pravo. Moja nona je pamuk zvala bumbak, ali s naglaskom na drugom slogu, a ja sam stavljala na prvi slog i riječ mi je ličila na zatvor (u koji idu lopovi) u slengu.
ja sam rekla što je bumbak. to je vata. a ti ne znaš ni što je vata?
Nisam vidjela tvoj post kad sam pisala. Mislim da imaš pravo. Moja nona je pamuk zvala bumbak, ali s naglaskom na drugom slogu, a ja sam stavljala na prvi slog i riječ mi je ličila na zatvor (u koji idu lopovi) u slengu.
da, bumbak je pamuk ili pamučna vata
joj, na mojoj vati za skidanje šminke piše -100 % viskozno vlakno.
zašto sam mislila da je bumbak nešto pamučno, hm, ne znam.
koliko ja znam "drzati u bumbaku" znaci drzati u pamuku, kao neku dragocjenost
mozda je bumbak cak grcka a ne turska rijec, zdenka, znas li ti mozda?
znam ja
definitivno grčka riječ :traume iz klasične gimnazije:
Točno, grčka je.
pa i na Slovenskom je bombaž
Onda cu ja sigurno dijete drzati u bumbaku.
Jerbo ne volim plasticne materijale.
dijete će ti živjeti kao miš u bumbaku (moraš priznati da to bolje zvuči nego bubreg u loju)Onda cu ja sigurno dijete drzati u bumbaku.
Jerbo ne volim plasticne materijale.
ne, miš je u mekinjama
ah, vi mladi
vidje, grintava baba
jadna ona kojoj ćeš ti bit svekrva
kaže hrvatski jezični portal http://hjp.srce.hr/index.php?show=searchkao miš u bumbaku odlično se osjećati, dobro živjeti, uživati u dobrim okolnostima, kao bubreg u loju
Kod mene nema miseva, ni u mekinjama ni u garazi ni u podrumu.
Nego, zasto je bubregu u loju dobro? Mislim, ako ima toliko tog loja, onda ocito vlasniku bubrega ne moze biti najbolje. Ili je to neko jelo?
Ja sam čula za "nemrem" umjesto "ne mogu", ali za "nebrem" baš i ne.
Nisam znala da postoji i "nebrem", fora.
Kad smo kod govornog jezika i izgovora, jedna moja kolegica kaže "neakaf" kada želi reći "nekakav". Ali zvuči prirodno, jer je dio njenog slenga i sjeda mi.
Ni ja nikad nisam cula nebrem. Nemrem da, nebrem, jok.
nebrem (po varaždinski ili okolično varaždinski) = nemrem (po zagorski) = ne mogu (valjda književno)
čudom se načudila kad sam prvi puta čula, ali kako vrijeme odmiče, sve mi je nekako uhu ugodnije
pa to su te iskrivljenice.
kao što Turci za čovjeka kažu "insan", pa dok je došlo do nekih dijelova Bosne, pretvorilo se u "iksan"
nije lončić, lončić je sasvim drugog oblika od džezve...
dok je došlo do hercegovini postalo je isan.
ali mi i dalje nemamo dobru riječ za džezvu...
postoji alternativa - kogula (u Dalmaciji, romanizam)
da, jednako hrvatski izraz koliko i pjat, bičva (ili bječva) i ćikara (kikara)
LOOOOL
zato sam i rekla da je alternativa
kogula, kogoma itd. zapravo nije uopće džezva nego caffettiera, moka ili kako je tko zove
u nekim mjestima se koristi umjesto džezva, ali u većini mjesta ne
normalno je da je džezva-džezva i da nema hrvatski naziv. to nije riječ posuđena iz turskog (kao čarapa) nego predmet koji smo preuzeli, a skupa s njim i naziv (kao npr. kebab)
Posljednje uređivanje od puntica : 09.06.2011. at 10:09
a ovo "nebrem"...
ma to je valjda neki seoski starješina bio prehlađen, pa umjesto "nemrem" ispalo - "nebrem".
i onda svi mislili kako to tako treba, kad i učen čovjek tako govori.
pa ostalo.
tu je onaj dio rasprave o tome razgovor i pisana riječ, tj. nitko od ljudi koji govori nebrem nije nikada to napisao u nekom formalnom pismu... radi se o živom jeziku...
a vezano za nastanak riječi... hahahahahahaha, sjajno!
u mom rodnom kraju (dalm. zagora) : koguma
pa nemamo ni za tanjur ni za čarapu ni za šalicu...
Kako nemamoPjat, bičva i ćikara.
taman tila napisatKako nemamo
dzezva - u sinju je kognica (to je valjda iskrivljeno od kogula-kogulica)
pa čemu se onda čudimo? zašto ne preuzeti web kao web, a ne izmišljati novo ime za "stvar"? kao što je slučaj sam mnogim stvarima koje su nam došle raznim najezdama... bilo sa turske, talijanske, njemačke ili mađarske strane...
krvavica, postoje posuđenice iz potrebe i posuđenice iz luksuza (između ostalih). ako posudiš neki predmet onda posudiš i naziv (jer ti je potreban). jako se rijetko događa da čim uzmeš neki predmet od nekoga odmah izmisliš svoj naziv.
naziv koji si posudila može se više ili manje ili nikako uklopiti u sustav našega jezika. neke će se riječi prilagoditi (tanjur) a neke neće (web)
za one koje se ne prilagode jezik često traži nove riječi koje će se bolje uklopiti (npr. tastatura je postala tipkovnica).
u današnje vrijeme jako puno novih riječi ulazi non stop u jezik, pogotovo iz engleskog. a hrvatski, ili bilo koji drugi jezik, nema nikave mogućnosti te riječi prožvakati i prilagoditi u roku od keks. pa one ostanu neko vrijeme neprilagođene. i onda se ili prilagode, ili ih zamijene domaće riječi, ili ostanu neprilagođene neko vrijeme.
zamisli da prvi put u životu vidiš bicikl. i netko ti kaže da se to na engleskom kaže bajsikl. sigurno ne bi rekla: ahaaaa to ćemo onda nazvati dvokotačnik ili tako nekako
to je samo primjer, nemojte se sad hvatati bicikla, ali riječi koje dolaze s predmetima dolaze upravo tako. a onda sve ovisi o njihovoj sreći hoće li se zadržati ili će ih zamjeniti neka druga riječ
puntica, slažem se s tobom u jednom dijelu. i ja sam za to da se za izraze za koje postoji dobar način prijevoda iznađe hrvatska inačica. ali ne za sve. i ne pod svaku cijenu.
još nešto, vezano za druge jezike... u automobilskoj industriji (SAD, Njemačka...) počinje velika najezda japanskih riječi i izraza za mnoge procese proizvodnje i nitko od stručnih ljudi ne reagira na način da se mora naći "domaći izraz" koji bi pokrio novonastali fenomen, već se preuzimaju japanski izrazi? po njihovim riječima, nema ih se razloga mijenjati kad sama ta riječ ili izraz u njihovim glavama jest jednaka tom procesu.
i dalje mislim da je ista stvar sa informatičkim izrazima... čemu ih mijenjati, ako se na svjetskom nivou napokon razumijemo? eto, ispalo je da su uglavnom svi izrazi na engleskom, da li je to razlog da ih se mijenja? da li bi ikakvu ulogu igralo da dolaze iz njemačkog podneblja? kako vi zovete dijelove vašeg motornog vozila? znam da postoje hrvatski nazivi, ali zar se ne razumijemo ako kažem šoferšajba ili gepek?
od kad živim u zagrebu razumijem, ali prije mi je to bilo isto ko da mi je netko rekao mkepahuifćsfa - značilo mi je apsolutno ništa.
a i dan danas nikad ne bih uporijebila te izraze, jer nisu 'moji', osjećam ih totalno stranima. 100 puta bih radije rekla prtljažnik nego gepek (kad već ne mogu reć portapaki jer me ne bi razumjeli)
ovako meni zvuče neke nove izvedenice MENI potpuno razumljivih stranih riječi ili izraza...od kad živim u zagrebu razumijem, ali prije mi je to bilo isto ko da mi je netko rekao mkepahuifćsfa - značilo mi je apsolutno ništa.
a i dan danas nikad ne bih uporijebila te izraze, jer nisu 'moji', osjećam ih totalno stranima. 100 puta bih radije rekla prtljažnik nego gepek (kad već ne mogu reć portapaki jer me ne bi razumjeli)
ali razumijem te. imam sreću pa mi je obitelj kombinacija svega pomalo, od Primorja, Dalmacije, Bosne, Slavonije... a sve se nekako našlo u Zagrebu pa je još pokupilo i ovih "agramerskih" fora. i recepata starih austrougarskih teških za želudac sa desertima kremastim (čitaj: kaloričnih bombi...)
samo, u mojoj glavi, tako je i sa jezikom: zar nije lijepo da postoji toliko naziva za npr. šeflju... čemu tu sirotu šeflju ukalupljivati u zaimaču, kutljaču ili štojaznamkakoveć...
možda griješim, ali čini mi se da se ipak razumijemo, kako god zvali pojedine stvari... pa neka i web ostane web, a ne mreža. (a koliko sam shvatila, ide se za tim da je i network - mreža... pa kako onda sve nešto mreža... ovako je bar razgraničeno u startu.
ajmo smisliti kako bismo "pohrvatili" - bananu
nebrem. banana je web voća!
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom