Draga, dojdi f Podravinu ili Zagorje pa buš vidla da ne postoji nikakav futur osim drugog... Bum ti sve lepo objasnila, he he he...Originally Posted by Svimbalo
 |
|||
|
|
|||
Draga, dojdi f Podravinu ili Zagorje pa buš vidla da ne postoji nikakav futur osim drugog... Bum ti sve lepo objasnila, he he he...
Da, da... Još uvijek potiho patim za tom riječi
Ma znam
Jedna predraga forumašica iz SZ Hrvatske me redovito nasmijava svojim konstrukcijama "a valjda bude dobro" i tome slično.
Ima još biserja iz tih krajevaMa znam
Jedna predraga forumašica iz SZ Hrvatske me redovito nasmijava svojim konstrukcijama "a valjda bude dobro" i tome slično.
Slika ima plavoga okvira.
Sused je odnesel televizora na popravak.
Mene još uvijek muči onaj Dino. Npr "Čuli smo Dininu pjesmu."
Još uvijek ne mogu vjerovati da je to pravilno. To me toliko bode da vam opisati ne mogu.
Pa imaš pravo... ovi moji sjevernjaci bi rekli da su čuli DINOJEVU pjesmu. Ja ima strica Ninoja, a ne Ninu, he he he... Nina bi bila strina, he he he...
Mislim da bi Trina čula Dinovu pjesmu, ko što bi na jugu rekli Ivovu, Lovrovu, Vlahovu pjesmu (a ne Ivinu, Vlahinu, Lovrinu).
Mene zanima da li je u hrvatskom ispravno reći "ili" na kraju rečenice. Meni je to strašno iritantno i ispravljam malu da tak ne govori a pokupila je od bake. Npr. "Danas idemo na igralište, ili?" Primijetila sam da se i u njemačkom ponekad kaže "oder?" na kraju rečenice
Danas idemo na igralište.
Ili?
I to upitno "ili" je ok? Ja sam mislila da je ili samo veznik usred rečenice u stilu "idemo li ili ne idemo?"
zašto veznik ne bi mogao sam stajati?
Zato jer gubi smisao, veznik treba nekaj povezivati a ne sam stajati.
Last edited by Sirius Black; 10.04.2012 at 14:42.
moguće
ne znam
ti meni nešto kažeš i ja pitam: I?
meni to zvuči sasvim u redu
Meni se sin zove Dino, isto smo bili u dilemi kako deklinirati. Davno su mi jezičarke na jednom drugom forumu objasnile da se Dino tako deklinira. Isto kao npr. Drago ( a tako mi se zove tata pa mi nije bilo teško zapamtiti). Npr. Dine (a ne Dina), Dininu ( a ne Dinovu), Dini (a ne Dinu). Ja sam se navikla.
1. tko? Dino
2. koga? Dinota
3. komu? Dinotu
4. koga? Dinota
5. oj Dino
6. u komu? u Dinotu
7. s kim? s Dinotom
Je li ovo šala ili?
Ovo da dignem tlak Sirius Black
Je li ovo šala ili?
Ovo da dignem tlak Sirius Black
Ja bi napisala ovako:
Je li ovo šala ili...? Alternativa ostaje neizrečena, zato rečenica završava s ili. I tri točke. Ili...?
A ja bih rekla ovako:
Tko, što? Dino
Koga, čega? Dine
Komu, čemu? Dini
Koga, što? Dinu
Oooj... Diiinooo...
Na kome, na čemu? na Dini (
S kim, s čim? S Dinom.
Eto. Tko ja to vidim.
ja se najezim kad vidim ovo za Dino
meni je to kao i Miro, npr.
Dino, Dina, Dinu, Dina, ... Dinovo
kad ja procitam daj Dini, meni je Dina zensko, daj Dinu mi je normalno
1. NOMINATIV (Tko? Što? radi) Dino
2. GENITIV (Koga? Čega? nema) Dina
3. DATIV (Komu? Čemu? dajem) Dinu
4. AKUZATIV (Koga? Što? vidim) Dina
5. VOKATIV (OJ! EJ!) Dino
6. LOKATIV (O komu? O čemu? razgovaramo) Dinu
7. INSTRUMENTAL (S kim? S čim? idemo) Dinom
1. tko? Dino
2. koga? Dinija
3. komu? Diniju
4. koga? Dinija
5. oj Dino
6. u komu? u Diniju
7. s kim? s Dinijem
I onda kazu da je vokativ težak u hrv. jeziku...
To je otprilike jedino u čemu se slažemo.
No dobro,
muška imena s jednim suglasnikom između 2 samoglasnika (Dino, Miro, Pero) dekliniraju se kao Ero: Ero, Ere, Eri, Eru - Dino, Dine, Dini, Dinu itd., a muška imena s dva suglasnika (Mirko, Dinko, Željko) sklanjaju se ovako: Mirko, Mirka, Mirku, Mirka, Mirko, Mirku, Mirkom.
Točno tako. To mi užasno, užasno smeta, baš iritantno.. Tu su mi neke tetice objasnile da je pravilno i jedno i drugo ali ja se još ne mogu pomiriti s tim
I meni je "Dinina pjesma" pjesma ženske Dine. A "Dinova pjesma" je Dvornikova npr.
I meni. Ali ja jednako dekliniram i Ivo, Pero, Niko, Maro, Frano... Zapravo sva muška imena.
A u zadnje vrijeme se u javnom prostoru može čuti "Vidio sam Seve/NIke/Ane/Mare/Kate..."
ajte pojednostavite
ide li "slušam dininu pjesmu" ili?
mislim na muškog dinu, lol
Dinova.
Edit: Slušam Dinovu pjesmu.
Last edited by sis; 10.04.2012 at 19:12.
To je kao sa cd-ovima (što mi uvijek zvuči netočno), a jednako je ispravno kao cd-i.. dupla množina u oba slučaja pravilno.
glede sklonidbe ukratko: dubrovčani i svi koji se tako osjećaju mogu po trininom,
a udugo:
hrcak.srce.hr/file/94610
- Nominativ - Tko? Što? (Postoji)
- Akuzativ - Koga? Što? (Vidim)
- Genitiv - Koga? Čega? (Nema)
- Dativ - Komu? Čemu? (Prilazim)
- Lokativ - O komu? O čemu? (Razmišljam)
- Instrumental - S kim(e)? Čim(e)? (Putujem)
- Vokativ - Oj! Ej! (dozivanje)
Moje je dijete tek u 1.r. pa mi je promakao ovaj novi poredak padeža. Otkad je tako? Koje su prednosti novog poretka?
mislim da sam bas na ovom topiku pisala o tome, a neke su se profesorice nadovezale
- Nominativ - Tko? Što? (Postoji)
- Akuzativ - Koga? Što? (Vidim)
- Genitiv - Koga? Čega? (Nema)
- Dativ - Komu? Čemu? (Prilazim)
- Lokativ - O komu? O čemu? (Razmišljam)
- Instrumental - S kim(e)? Čim(e)? (Putujem)
- Vokativ - Oj! Ej! (dozivanje)
Moje je dijete tek u 1.r. pa mi je promakao ovaj novi poredak padeža. Otkad je tako? Koje su prednosti novog poretka?
nije takav poredak u svakom udzbeniku, iv je ucio po starome
Meni je isto grozno kad kažu: Vidio sam Seve/Mare.
Ja gledam Maru, ali nikad nisam čula da je netko rekao "Gledao sam Sevu" (ipak, nekad kažu - Sevku?)
Ja se prilično namučim sa deklinacijom muških prezimena pa me zanima da li netko zna kako glasi genitiv jednine muških prezimena koja završavaju samoglasnikom.
Pretpostavljam da prezimena koja završavaju suglasnikom u genitivu jednine dobiju nastavak -a (npr. Perić - Perića ili Horvat - Horvata), ali sa prezimenima koja završavaju samoglasnikom nikada nisam sigurna (posebno prezimena koja završavaju na -e).
A što sa stranim imenima i prezimenima, da li vrijede ista pravila?
piše ti u ovom linku kojeg sam stavila (tj. nije link nego moraš copy-paste u explorer)
Hvala.
Kupila sam jednu knjigu u Zagrebu. Na mjestima su mi jezične konstrukcije malo kvrgave (prijevod s engleskog na hrvatski), te se spominje "koncentracijski logor". Meni se čini da bi trebao biti koncentracioni logor.
Da li je to krivi prijevod, ili novi pravopis?
Prezimena koja završavaju na -e (za mušku osobu):
a) prezimena stranog podrijetla - Devide - Devidea - Devideu, Tarade - Taradea -Taradeu
b) prezimena uglavnom domaćeg podrijetla - Hraste - Hraste - Hrasti, Smoje - Smoje - Smoji
Da, posvojni pridjev od imena Dino glasi Dinin, kao i Ivo - Ivin.ajte pojednostavite
ide li "slušam dininu pjesmu" ili?
mislim na muškog dinu, lol
Last edited by laura29; 10.04.2012 at 22:16.
- Moje je dijete tek u 1.r. pa mi je promakao ovaj novi poredak padeža. Otkad je tako? Koje su prednosti novog poretka?
- Novi poredak padeža predložen je u Nastavnom planu i programu za OŠ (HNOS) 2006. godine. POredali su padeže prema učestalosti pojavljivanja u jeziku (primjerice, riječi u N su najzastupljenije, zatim u A..., a namanje su zastupljene riječi u V). Time se htjelo utjecati na manje pogrešaka u djece koja su često griješila u određivanju G i A m.r. i s.r. (često su pisali da je riječ u G, a bila je u A jer se A češće pojavljuje).
U rječnicima se mogu naći oba oblika. Primjerice u Enciklopedijskom hrvatskom rječniku i Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika piše koncentracioni logor, a u Šonjinu (ur.) Rječniku hrvatskoga jezika piše koncentracijski lpgor.
hvala!
-ski je "hrvatskiji" sufiks i stoga mu se daje prednost (IHJJ kaže da -ioni uopće ne pripada standardu: http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=95/)
Last edited by Freja; 10.04.2012 at 22:56.
Jesi sigurna? Ono, 100 %?
pa da
ali se dopušta u nekim područjima (Dubrovnik, npr.) i odstupanje od pravila
Meni su inače baš super ta pravila koja baš i ne vrijede. Nemamo iznimke od pravila nego imamo iznimke među korisnicima.
Inače, kad smo kod lokalnog, imate li kakvih endemskih riječi na svom području? Ja imam jednu endemsku vinkovačku. Budica.
Tu svi i pričaju endemskim jezikom. A što je budica?
Budica je kiosk.
Posting Permissions
Reply With Quote