 |
|||
Djeca i gljive
Jesmo li već o ovome divanili?
Kažu neki da djeca ne bi trebala jesti gljive do 12. godine.
Ja sam kopala i kopala, ali neki suvisli razlog nisam našla.
Jana jede šampinjone i bukovače od svoje četvrte godine. Jakov ima 2 godine. Jel može danas rižoto sa šampinjonima?
I ako ne, zašto ne?
Ne znam ti dati suvisli, argumentirani odgovor.
Ja sam svojevremeno istrazivala i pretrazivala i nisam nasla ni jedan jedini tekst protiv konzumacije gljiva, osim jednog teksta nekog gljivara koji je pisao o opasnostima konzumacije sumskih gljiva gdje moze doci do zamjene jedne gljive drugom, otrovnom, sto je opasnije za djecu i starije osobe, u odnosu na zdrave odrasle osobe. (medjutim, do takve zabune i otrovanja ne moze doci od gljiva s uzgajalista)
Moja starija, 10-godisnjakinja, pojede sampinjone ili bukovace tu i tamo (uz rizu ili neko meso). Malac, 2 god. 9 mj. nije jos probao i nece jos dosta dugo. Ne znam ni sama zasto - osjecam da je bolje da ne jede, a sad proizlazi li osjecaj iz neke mudrosti/intuicije ili iz ispranosti mozga informacijom da se gljive jedu kasnije, ne znam. Prezivjet ce i bez gljiva.
I jos nesto.. ne znam gdje sam procitala, mozda tu na forumu, da su gljive procistaci tla u sumama pa da ih i zato ne bi trebali cesto jesti (odrasli). Nemam pojma, mi (veliki) rijetko jedemo gljive pa nije frka s ovim podatkom.
Posljednje uređivanje od BusyBee : 09.05.2011. at 10:20
Ma i mi ih rijetko jedemo, ali tu i tamo bih.
A glupo mi je što nešto radim, a da ne znam zašto.
Pogledaj malo ovo
http://forum.roda.hr/threads/23147-k...ghlight=gljive
Pročitala, tnx.
Ali još uvijek mi je objašnjenje na razini "mlijeko ti je preslabo". Dakle, rekla-kazala, a ništa konkretno.
Meni je jasno da su teze probavljive pa ako nisu bas za cesto konzumiranje odraslima, sigurno su jos gore djeci.
Ako filtriraju tvari iz zemlje, opet mogu biti lose (i odraslima i djeci).
Jasno mi je i da "divlje" gljive ne bi trebalo nikako davati zbog mogucnosti zabune i davanja otrovne gljive, a djecji ce se organizam teze izboriti protiv otrova od zdravog odraslog organizma.
Sve ovo mi jos uvijek nije jasan i konkretan argument protiv uzgojenih gljiva, ako se radi o povremenoj konzumaciji.
S druge strane, zaista nije nuzno da ih se ukljucuje u prehranu prije neke dobi, nije da ce djetetu iceg faliti bez gljiva.
I opet nisam nista pametnija po pitanju gljiva.
šumske gljjive niti sama ne bi davali djeci, ali šampinjone da
meni je gastoenterolog rekao da klinci nemaju enzime koji probavljaju gljive tako da što klinac pojede tako će i pokakati...
prema tome, nema štete, ali nema niti koristi...
uglavnom nikome neće biti ništa ako povremeno pojede koji šampinjon u rižotu
Pa to je ono do čega dođemo svaki puta kad se otvori ova tema - gljive sadrže hitin i radi toga su teško probavljive, ili pak djeca uopće nemaju enzim koji je potreban za probavu tog hitina.meni je gastoenterolog rekao da klinci nemaju enzime koji probavljaju gljive
(ja npr. poznajem čovjeka kojem je uvijek zlo od gljiva, bilo kojih, i rečeno mu je da ih očito ne može probaviti, pa seljački zaključujem da ih onda - moguće - niti djeca ne mogu probavljati.)
Ja sam, pak, kao dijete jela gljive svih vrsta u velikim količinama
hitin, šmitin
ja sam ih ko dijete normalno jela
svojima ipak izbjegavam
za veceg ne vadim bas svaku, ako se zatekne na pizzi ili tako
ali za njih ne pripremam jela s gljivama
necu ipak cekati do 12.-te
Posljednje uređivanje od summer : 09.05.2011. at 15:14
Djeca onda, kao, nemaju hitinazu?
Probat cu poslije to negdje naci. Mora tako nesto negdje i pisati. :nevjerni Toma:
ajde potražiCubana prvotno napisa
ja sam svojedobno našla info o tome ali više ne znam di?!
u biti ne mogu probaviti gljive, i nije da onda izađu isto ko što su ušle
mislim da od male količine gljiva (tipa, jedna) ne bi trebalo biti velikih tegoba, ali ako bi se dijete najelo gljiva, vrlo je moguće da bi imalo gadne probavne smetnje
navodno hitinaza se počne proizvoditi (sad to na pamet, ne sjećam se točno, cubana će nać) negdje oko 7-8 godine, kako kod koga. ali kod sve djece sigurno već postoji s 12 godina pa je to dob kad svako dijete može jest gljive
čekam cubanu da nađe točne info
da ne otvaram temu na dojenju; ako djeca ne mogu (ili tesko probavljaju gljive), smeta li onda tromjesecnom dojencetu ako ih ja tu i tamo pojedem? bas za vikend idemo kod nekih prijatelja gdje je vrlo vjerojatno da ce za bar jedan rucak bit nesto divno od vrganja koje taj covjek bere u sumi... tim se bavi cijeli zivot i prodaje ih restoranima tako da stvarno sumnjam da bi mu se nesto nejestivo potkralo...
Nisam bila nesto vrijedna, shame on me, vani smo po cijele dane.
Sto se dojenja i gljiva tice, mozes mirne duse. Ti ces ih vec probaviti
crtica iz vlastitog iskustva:
oko mjesec i pol dana starosti mog srednjeg junaka dopale se meni bukovače u dućanu preko svake mjere i odlučila ja iste pripremiti za ručak;
mama uživala, napapala se do sita, a nakon toga prbdijela noć, jer se sinku "nisu dopale";
drugim riječima, dijete je cijelu noć plakalo i bilo je vidljivo da ga boli trbuščić, čak je pred jutro i temperaturu dobio;
nakon toga gljive više ne jedemo niti ja niti oni (ja - dokle god ikoga dojim, oni dok ne napune 12)
Sve je s ove teme:
http://forum.roda.hr/threads/23147-kada-šampinjoni
Sve već imamo na Rodi!
Posljednje uređivanje od dutka_lutka : 12.05.2011. at 11:36
Joj, Dutka, pa znam čitati. Jel ti negdje u ovim citatima vidiš objašnjenje zašto?
Edit: znanstveno dokazano objašnjenje. To je ono što me zanima.
Idem tražiti
Posljednje uređivanje od Cubana : 12.05.2011. at 12:39
Da, vidim.
as children do not generate enzymes needed to process the protein contained in mushrooms. That is why
Kaj te sad zanima? Zakaj djeca ne proizvode enzime, i koje enzime? Meni više ne treba dokazivati nakon što su cure i na ovoj i na linkanoj temi napisale da je djeci bilo zlo nakon konzumiranja gljiva / da je dojenčadi smetala mamina konzumacija gljiva.
A na svom djetetu ne mislim to dokazivati.
Good luck!Idem tražiti
Ništa nisam našla. Ameri daju gljive pod normalno.
Jedina upozorenja za slabiju probavljivost odnose se na sirove gljive, a otrovnost na neprovjerene šumske.
Rodin forum nije sveto pismo.
Ja sam cijelu trudnoću i dojenje normalno jela gljive. Starija ih jede zadnjih godinu dana (sporadično doduše) i nikome ništa nije.
Pa eto sumnjam u (za mene trenutno) nedokazivu dogmu.
I ja se sjećam da je bilo ovakvih tema, pa i da sam sudjelovala, ali tko bi sad tražio.
Pa da ponovim: ja svojem djetetu dajem već od neke 2 godine da proba u manjim količinama. I to šumske. Gljive nam dolaze iz pouzdanog izvora, ali ipak to nastojim ograničiti na one koje su najprepoznatljivije, dakle da nema opasnosti od zamjene.
E sad to uzgojene ili šumske i pročišćavanje tla... budući da znam tko ih je i gdje nabrao, radije biram šumske (i za odrasle i za djecu) jer ove iz šume su eventualno zagađene nečistoćama iz kiša, ali ipak rastu u prirodi, daleko od prometnica, dok se uzgojene tretiraju i gnoje umjetnim gnojivima.
Ni šampinjoni iz uzgoja mi nisu zabranjeni, ali ih ne cijenim previše.
Isto sam tražila na forumu da mi netko nađe razumljivo objašnjenje zbog čega ih treba izbjegavati, jer ako postoje dokazi o štetnom djelovanju, ja ću ih poštovati, a trebat će mi argumenti i za ostale članove obitelji koji hrane moje dijete gljivama. Sve što sam dobila je da navodno neki proteini u gljivama mogu biti za djecu teže probavljivi, i naravno, ako dođe do trovanja posljedice su teže za dijete. To mi ipak nije bio dovoljan argument da dijete ne smije pojesti manju količinu gljiva za koje sam sigurna da nisu otrovne.
Pomi, u razdjeljak te ljubim
Naravno, gljive nisu neka namirnica bez koje se ne bi moglo, i slobodno je može svatko izbaciti iz jelovnika, ako ćemo tjerati mak na konac.
Uzgojene su pune kemikalija, a šumske, treba zbilja imati jako puno vjere u svog gljivara
Mi ih jedemo samo iz gušta, dijete sudjeluje u gljivarenju i već počinje razlikovati gljive, pa zbilja mislim da je ok da malo proba. Kad bi izbacili sve što je teže probavljivo, puno kemije i slabe hranjive vrijednosti, gljive sigurno ne bi bile na prvom mjestu. A o tome, naravno, svatko odlučuje za sebe.
Evo ja sam si dala truda da potražim i pretražim, ne bi li uspjeli konačno staviti tačku na pitanje gljiva.
U knjizi Manual of Pediatric Nutrition (3rt ed.) se ni jednom riječju ne spominju gljive, nigdje, čak ni u poglavlju o vegetarijanskim načinima ishrane.
Nadalje u knjizi sličnog naziva - Pediatric Nutrition - Pediatric and Adolescent medicine vol.8
U poglavlju o apsorpciji disaharida, spominju se gljive, kao jedan od izvora trehaloze
te nadalje spominje mogućnost intolerancije na trehalozu, za koju se isprva posumnjalo da je u pitanju otrovanje gljivama.Trehalase is a disaccharidase with a hydrophobic nature, located more
deeply in the mucosa [28]. It is strictly limited to a specific substrate, trehalose, which is a disaccharide made of two glucose moieties with a glycosidic bond in the 1–1 configuration. Trehalose is found in mushrooms, yeast, wine and honey. The food industry is showing considerable interest in trehalose because it has been found to have a protective effect on food during air drying, a costeffective alternative to freeze drying.
nigdje ne piše da li je enzim trehalaza (odgovoran za probavljanje trehaloze) aktivan od rođenja ili se pojavljuje naknadno tokom života.Clinical symptoms of trehalose intolerance are very rare and include severe watery diarrhea which is initially suspected to be due to mushroom intoxication. The defect is a deficiency in trehalase
U debeloj knjizi zvučnog naziva - Encyclopedia of Human Nutrition - gljive se spominju u sljedećim kontekstima:
kao izvor karcinogena
kao izvor disaharida trehaloze i metala hroma, vanadijumaExamples of naturally occurring carcinogens...
Organic chemicals in lower order plants and
microorganisms
Agaratine (mushrooms); aflatoxin, ochratoxin, sterigmatocystin
(Aspergillus spp. and others); mitomycin, streptozotocin,
daunomycin, actinomycin (Streptomyces spp.)
nadalje u poglavlju o intoleranciji na hranu
nadalje, u poglavlju o sigurnosti hrane, spominju se konzervisane gljive (uz drugu proteinima bogatu hranu) kao hrana koja može sasržavati stafilokok, te izazvati stafilokokno trovanje hranomThere are numerous other examples of toxic substances present in foodstuffs. These include solanidine in potatoes, cyanide in tapioca, mycotoxins in mushrooms and cereal grains, and phototoxic furocoumarins in angelica, parsley, dill and celeriac, which in sufficient quantities can give rise to a wide variety of toxic reactions
u poglavlju functional foods, spominje se velika uloga različitih gljiva u kineskoj tradicionalnoj medicini, gdje se na kraju pasusa zaključuje
nadalje, kao izvor proteina u ishrani, spominju se i kao hrana koju treba izbjegavati kod dijete siromašne purinima, kao i u mnogobrojnim tabelama koje navode sadržaj soli i drugih tvari u 100g namirniceMushroom extracts may fulfill their potential more as medicines than as
functional foods.
trehaloza i njen enzim trehalaza se spominju u jednakom kontekstu kao u prethodnoj knjizi
U Food Safety and Toxicity spominje se da gljive sadrže piridoksinske antagoniste (piridoksin je vitamin B6) i agaritin
i još malo o agaritinu3.4.3 Antipyridoxine factors
A variety of plants and mushrooms contain pyridoxine (a form of vitamin B6) antagonists. The antipyridoxine factors have been identified as hydrazine derivatives. Linseed contains the watersoluble and heat-labile antipyridoxine factor linatine. Linatine is γ-glutamyl-1-amino-D-proline. It readily undergoes hydrolysis to the hydrazine derivative, 1-aminoproline, the actual antipyridoxine factor.
Antipyridoxine factors have also been found in wild mushrooms, the common commercial edible mushroom, and the Japanese mushroom shiitake. Commercial and shiitake mushrooms contain agaritine. Agaritine is hydrolyzed in the mushroom by γ-glutamyltransferase to the active agent 4-hydroxymethylphenylhydrazine. The hydrolysis of agaritine is accelerated if the cells of the mushrooms are disrupted. Careful handling of the mushrooms and immediate blanching after cleaning and cutting can prevent hydrolysis.
The mechanism underlying the antipyridoxine activity is believed to be condensation of the hydrazines with the carbonyl compounds pyridoxal and pyridoxal phosphate — the active form of the vitamin — resulting in the formation of inactive hydrazones.
U knjizi Gut Flora, Nutrition, Immunity and Health gljive se navode kao jedna od alergogenih namirnica, bez obrazloženja zaštoAgaritine is a member of a series of hydrazine derivatives, occurring in mushrooms, including the common edible mushroom Agaricus bisporus. It is the most important derivative.
Agaritine undergoes degradation on cooking. It is partly left intact when heated in oil.
In the body, it is hydrolyzed by glutamyltransferase into glutamic acid and
4-(hydroxymethyl)phenylhydrazine (Figure 11.1). Agaritine has proved to be mutagenic in the Salmonella/mammalian microsome assay. If glutamyltransferase is added, the mutagenicity increases, suggesting that 4-(hydroxymethyl)phenylhydrazine is a more potent mutagen. Since the 4-(hydroxymethyl) phenyldiazonium ion is highly mutagenic, it is assumed to be the ultimate mutagen. 4-(Hydroxymethyl)phenylhydrazine induces tumors in soft mouse tissues at the injection site. Recently, also in mice, tumors have been found after mushroom feeding. Further studies are needed to confirm this.
U Reviews of Food and Nutrition Toxicity, spominju se gljive u kontekstu sadržaja rezidualnih pesticida i arsenika
Eto, my five cents on the subject.
Nigdje eksplicitno ne piše da djeca ne smiju da jedu gljive. Ali njihov nedostatak sa popisa hrane za malu djecu u ovim knjigama, uz sve ostalo navedeno je meni dovoljan razlog da zaobiđem gljive u prehrani (svoje) male djece.
Popularne internet stranice i popularne knjige zaista pišu jelovnike za klince i bebe koji sadrže gljive, ali popularni mediji pišu svašta, i njima baš i ne vjerujem mnogo.
Hm. Sad ima malo više smisla.
Mada, ništa tako eksplicitno da bi bile zabranjene.
Kao i špinat i blitva.
vješt
ipak, moj zaključak ostaje sličan, u malim količinama može.
Ja se pridruzujem nevjernim Tomama... dakle, uvjerilo me da nije od ne znam kakve nutritivne koristi za dijete, i da ne treba pretjerivati - pa ne dajem pohane bukovace kao glavno jelo za rucak, ali kod mene su gljive cesto na meniju (kupovne na zalost, vec godinama ne gljivarimo) i to najcesce u nekom saftu ili na pizzi. Nisam primjetila da je dijete imalo bilo kakvih stetnih posljedica od njoka u umaku od gljiva (pri cemu je mozda pojela jedan sampinjon sve skupa) ili od pola sampinjona narezanog na pizzi...
Ja sam kao dijete cesto gljivarila, od seste godine sam ih brala i uspjesno prepoznavala a i jela u velikim kolicinama bez ikakvih problema, tako da se ne bojim ni sumskih, samo ih vise ne beremo... a puno su finije od ovih kupovnih.
mislim da je apri kriva za sve
da je ona rekla da djeca ne bi trebala jesti gljive do 12 godina
i to sam ja jednom nekom govorila i moja V koja je imala možda 3-4 godine čula
i ne bi stavila gljivu u usta je da bičem tjeram
neki dan sam radila bukovače na gulaš s širokim rezancima, baš je bilo dobro, ali ona neće i neće
kad budem radila gljive za ručak V ću špediti kod apri, nek je ona hrani
ja sam ovdje na rodi pročitala kako se gljive ne bi trebale jesti do 12 godine, posvađala se na mrtvo ime sa svima radi tih gljiva, skidala komadićke sa pizze, izbacila neka fina jela sa menia da bi mi prije mjesec dana gastroenterolog iz klaićeve na upit može li dvoipolgodišnje dijete jesti gljive samo hladno rekao pa naravno. zašto ne bi? naprotiv! samo, naravno, treba paziti da su provjerene i da budemo sigurni da nisu otrovne. eto meni svavim dovoljno. neću ih svaki dan hraniti sa gljivama, ali tu i tamo zašto ne. dovoljno da ne moram panično paziti kao do sada.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
