Članak iz Novog lista, 7.5.2011.

Novi list: Tatjana GROMAČA VADANJEL, snimili Davor KOVAČEVIĆ i Vedran KARUZA

WALDORFSKE ŠKOLE U HRVATSKOJ U BORBI PROTIV PREDRASUDA

ŠKOLA KOJA UČI djecu da misle svojom glavom
Škola novih generacija, okrenuta razvoju samopouzdanja i talenata svakog djeteta, u svijetu je podržana od državnih institucija. U Hrvatskoj je potpora, naravno, ukinuta.

Nekoliko je razloga zbog kojih bi bilo jako dobro da naše društvo obrati pažnju na prisustvo waldorfske pedagogije u Hrvatskoj i svijetu. Prije svega zato, jer se radi o jednom, iznimno mudrom i humanom načinu obrazovanja, koji čovjeka, odnosno dijete, promatra kao cjelovito biće, želi ići u korak s njegovim razvojem, emotivnim, duhovnim, umnim, kao i razvojem njegova fizičkoga bića...
Potom, ova je pedagogija sve prisutnija u svijetu, a njene su važne osnove utkane i u velik postotak tradicionalnih škola u mnogim zemljama. Primjerice u skandinavskim zemljama je 50 posto cjelokupnog obrazovanja zasnovano na načelima waldorfske pedagogije. Današnja društva otvaraju vrata ovoj pedagogiji ne samo zato jer uvođenjem mogućnosti izbora potvrđuju svoju demokratičnost, već i zato jer postaju sve svjesnija slabe učinkovitosti tradicionalnih modela obrazovanja.
Waldorfska pedagogija, čiji su motivi i ciljevi uvijek dalekosežne prirode, usmjerena je na rast individue u odgovornu, kreativnu i slobodnu ličnost, koja odgojem i obrazovanjem ne usvaja gotove misaone obrasce, već se osposobljava za razvoj samostalnog mišljenja, dobivajući, prije svega, široku kompetenciju za život, koja se uvijek dalje razvija i nadograđuje.
Sve su to razlozi zbog kojih i u svijetu postaje sve očitije da se ova pedagogija može smatrati kao pedagogija usmjerena na odgoj i obrazovanje čovjeka budućnosti. Tako je, uostalom, i u Hrvatskoj, gdje je, doduše, ova svijest za sada prisutna u malim »enklavama«, koncentriranim oko dvije waldorfske škole, koliko ih trenutno djeluje, i nekoliko dječjih vrtića. No, tu su i društva prijatelja misli Rudolfa Steinera, Studij waldorfske pedagogije, kao i velik broj poklonika ove misli i načina obrazovanja. Međutim, poteškoće postoje:

Pravo na izbor
– Od samog osnutka vrtića i Škole, pa i prije toga, ukazujemo na veliki značaj postojanja alternativnih vrtića i škola, zbog gradnje demokracije u odgoju i obrazovanju, te slobode izbora roditelja, koja je zagarantirana i Ustavom. Poseban naglasak dajemo na specifičnosti waldorfske pedagogije i njenih postignuća, zato se više puta razgovaralo s odgovornim osobama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Godine 2008. napokon je došlo do uvrštavanja i u Zakon, pa su alternativne škole u Hrvatskoj, a trenutno ih ima samo tri, trebale biti financirane 80 posto. Bilo je to, po prvi puta u novijoj hrvatskoj povijesti, da je pravo na izbor bio omogućen i na polju obrazovanja. Potom smo, sasvim slučajno, čuli da se taj amandman, bez ikakvih prethodnih najava i diskusija, ukinuo, nakon samo godinu dana. Zapravo, ni za tu godinu kada smo trebali biti financirani 80 posto, nismo dobili sredstva koja su nam pripadala. Teško i netočno bilo bi reći da je samo globalna kriza uzrokom neadekvatnog financiranja, jer svi smo mišljenja da bi se za tri skromne alternativne škole sigurno pronašlo sredstava.
Naša je procjena da je ključni problem u sporom otvaranju našega društva prema demokraciji i shvaćanju važnosti slobode izbora, a dio tog društva jesu, naravno, i čelni ljudi u Ministarstvu. Odgoj i obrazovanje djece i mladih nisu stavljeni na prvo mjesto koje im pripada. Kako sijemo, tako ćemo i žnjeti, odnosno, ono što sada uložimo u djecu, odrazit će se na cijelo društvo kroz nekoliko godina – pojasnila je ravnateljica Osnovne Waldorfske škole Rijeka, Gordana Brzaj. Njena kolegica, ravnateljica zagrebačke Waldorfske škole, Lada Pekota Šenjug, dodaje:
– Objašnjenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, bilo je da je razlog zbog kojega je potpora alternativnim školama ukinuta, štednja, iako je suma namijenjena dvjema waldorfskim i jednoj Montessori školi bila zanemariva. Konkretno, ta je suma manja od 1 promila ukupnog proračuna za školstvo. Mi smo dobili obećanje pred Saborom da će se Ministarstvo pobrinuti da nam i bez članka u Zakonu financijski olakša rad. Sada smo u poziciji da kao i prije ovisimo o dobroj volji nadležnih u Ministarstvu koji nas mogu, ali i ne moraju financijski podržati. Međutim, vjerujemo da će se članak vratiti u Zakon, jer se razvoj društva prema istinskoj demokraciji ne može zaustaviti nigdje, pa niti u nas. Mi ćemo svakako nastojati oko toga da se taj članak vrati u Zakon.

Donacije školi
Gospođa Gordana Brzaj smatra da će i približavanje Europskoj uniji pridonijeti otvorenijem načinu razmišljanja u nas, time i financiranja. Ističe kako njihovoj školi trenutno puno znači podrška koju dobivaju od Grada Rijeke i Županije primorsko-goranske, koji su i sa svoje strane poslali dopise aktualnom Ministru, gospodinu Radovanu Fuchsu, s prijedlogom da se spomenuti Zakon o financiranju alternativnih škola ponovno aktivira.
Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji država u potpunosti, sa 100 posto potpore, dakle jednako kako podržava rad državnih škola, podržava i rad waldorfskih, kojih u maloj Sloveniji za sada ima dvije, a u pripremi je otvaranje treće. Njihov rad nailazi na velik interes, tako da svi zainteresirani nisu u mogućnosti upisati svoju djecu u ove obrazovne ustanove. Uz Sloveniju, najrazvijenije na tom polju su skandinavske zemlje, koje također podupiru alternativno školstvo sa 100 postotnim iznosima. Preciznije, stopostotne financijske potpore alternativnim školama Ministarstva obrazovanja dotiraju u slijedećim zemljama: Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Estoniji, Letoniji, Danskoj, kao i u Belgiji, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj. Vrlo visoke dotacije dobivaju alternativne škole u Španjolskoj (85 posto), Njemačkoj (65 do 87 posto), Nizozemskoj (70 posto), a Mađarska svojim »drugačijim« školama daje 50 posto potpore.
S obzirom na trenutnu, dosta tešku situaciju waldorfskih škola u Hrvatskoj, ovdje ističu kako je velika sreća da učitelji koji su ondje zaposleni pristaju raditi i za puno manje novca od onog koji za svoj, vrlo angažiran, i često i prekovremen rad zaslužuju.
– Svaki naš učitelj i učiteljica, uključujući naravno i mene, svaki mjesec već četvrtu godinu mjesečno doniraju Školi 1500 do 2000 kn, jer su naše plaće više od 30 posto manje nego u državnim školama.
Uz to, još i volontiramo u mnogim poslovima, kaže Brzaj. Ona napominje da, zbog toga što Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa rad škole financira sa samo 10 posto potpore, grad Rijeka i Primorsko-goranska Županija doprinose pokrivanju troškova rada svaki s još 10 posto.
– Za sve ostalo brinu se roditelji koji, usprkos krize koja je zahvatila svaku poru društva, pa i njihove obiteljske prihode, žele da naša Škola opstane i radi i dalje. Zato je neophodno plaćanje mjesečne školarine, neki roditelji intenzivno traže i sponzorstva i donacije, a imamo i Fond za subvenciju školarina za one roditelje koji zbog obiteljskih neprilika školarinu ne mogu plaćati u cijelom iznosu. Također, pomažu nam i waldorfske organizacije i škole iz inozemstva, a posebno od ove školske godine, kada je mentor iz waldorfske organizacije Freunde iz Berlina, nakon boravka u Školi i na nastavi dao izuzetno dobru ocjenu rada.
U Zagrebu waldorfska osnovna škola djeluje već 18 godina. U svijetu je moguće 12 godina školovanja provesti unutar waldorfskog pedagoškog programa, no kod nas, zbog izostanka financijske podrške, nije bilo moguće osnovati srednju waldorfsku školu.

Dobre povratne informacije
Ravnateljice obiju osnovnih škola, iz Rijeke i Zagreba, ističu kako se njihovi završeni osnovci bez problema upisuju i uspješno završavaju bilo koju srednju školu, pa i one najteže. Napominju kako imaju jako dobra iskustva, kada je u pitanju uspješnost i daljnje napredovanje njihovih bivših učenika, od kojih je puno njih završilo fakultete.
– Djeca koja su bila dobri đaci u našoj školi kasnije budu odlični, neki i natprosječni studenti. No pravi rezultati tek se očekuju. Jedna od vrijednosti waldorfskih škola je ta što ona ima dugoročnu perspektivu, tako da se pravi rezultati odgoja i obrazovanja vide tek u četrdesetima, kada počinjemo preispitivati svoje odluke, i kada često ustanovimo da nam je netko drugi kreirao život. Međutim, pedagogija koja poštuje individualnost i ne nameće gotovu sliku svijeta, omogućava nam da pravimo autentične izbore u životu, kaže ravnateljica Lada Pekota Šenjug. Važnost ove pedagogije prepoznata je i unutar klasičnog pedagoškog obrazovanja, tako da waldorfske škole u Hrvatskoj surađuju sučiteljskim i pedagoškim fakultetima iz cijele zemlje, njihovi ih studenti posjećuju u sklopu svojih kolegija.
– Isto tako, napominje naša sugovornica, dolaze nam učitelji i pedagozi iz državnih škola koji uživo vidjeti rad jedne alternativne škole. Imamo jako dobre povratne informacije i interes za takve posjete je velik.

Duhovna osnova
Da u široj percepciji waldorfskog obrazovanja u Hrvatskoj postoje brojne predrasude, nije neka novost. Waldorfski nastavni program i metode poučavanja toliko su drugačije od tradicionalnih, da prosječnom promatraču, kako kaže Pekota Šenjug, »ulijevaju nesigurnost«. Razlog takvog promatranja naša sugovornica vidi prije svega u tome što u našoj pedagoškoj povijesti nikada nismo imali izbor - škola je uvijek bila jedna, i za sve ista. U zapadnoj Europi državni sistem, naročito u skandinavskim zemljama, oduvijek više nalikuje waldorfskom, nego što je to kod nas bio slučaj, zbog toga je tamo ljudima lakše odlučiti upisati dijete u waldorfsku školu.
Ono što također izaziva zazor jest duhovna osnova waldorfske pedagogije. Koliko god se trudili, ne možemo tako lako prevladati naše odgojem i obrazovanjem usađeno materijalističko gledanje na svijet. Otuda predrasuda da se radi o sekti, iako svako ozbiljno promatranje svjedoči o potpunoj otvorenosti waldorfskih škola prema svim kulturnim i religijskim zajednicama. Waldorfske škole postoje u arapskim zemljma, u Egiptu ih ima naročito mnogo, ima ih također i u Indiji, Tajlandu, Japanu, Kini, Rusiji, Južnoj Americi, napominje ravnateljica i pedagoginja Lada Pekota Šenjug.
Ona kaže da je waldorfska pedagogija kršćanski inspirirana, napominje da su kršćanske svetkovine čvrsto utkane u život škole. Međutim, naglašava, to ne znači da je cilj odgojiti čovjeka u smislu određene konfesije, već prožeti dijete religioznim osjećajima, kako bi s poštovanjem i čuđenjem pristupalo prirodi i čovjeku, i tako razvijalo moralni osjećaj, koji je jedini pravi temelj za kasnije moralno djelovanje u svijetu. Ovako široko shvaćenu religioznost potvrđuje i činjenica da je ova pedagogija prepoznata u mnogim kulturama, tako da zbog toga i postoji tako velika rasprostranjenost waldorfskih škola u svijetu, njih 1000 koje djeluju na svim kontinentima.
Na našu napomenu kako se također često smatra da waldorfske škole najčešće pohađaju djeca s posebnim potrebama, naša sugovornica kaže:
– Waldorfske škole nastoje integrirati svu djecu i obzirom na to da je metoda poučavanja primjerena djetetu i uvažava različitosti, često se uspijeva pomoći djeci koja su u državnim školama pogrešno kvalificirana kao »teška« ili kao djeca s posebnim potrebama. No ukoliko se zaista radi o djeci s posebnim potrebama, za njih postoje posebne škole, ili razredi, gdje se s njima radi na jedan human način, uvažavajući njihove duševne potrebe, i nudeći im bogat umjetnički prožet način poučavanja. U našoj školi nemamo mogućnosti za osnivanje takvog razreda, ali zato nastojimo integrirati bar jedno dijete po razredu, jer je to pravi način da razvijamo suosjećajnost i toleranciju kod djece. Gotovo sva tako integrirana djeca postižu jako dobre uspjehe, naročito na socijalnom planu.

Holističko poimanje
Također, postoji šire uvriježeno mnijenje da obrazovanje djece u waldorfskim školama stvara dobru bazu isključivo za umjetnička zanimanja. Naša sugovornica i ovu predrasudu opovrgava:
– Mislim da se tu krije velika zabluda zagovaratelja tradicionalne škole, koja je na takozvane odgojne predmete gledala kao razbibrigu i nagradu za zamorno učenje. Nažalost, mnogi roditelji su i danas uvjereni da je što ranije izvrgavanje djeteta mukotrpnom intelektualnom radu, garancija za njegov kasniji akademski uspjeh. Naša teza je upravo obrnuta, smatramo da što dijete više učenje povezuje s radošću i stvaralaštvom, to će njegov interes za život i znanje rasti. Upravo razvijanje snaga za permanentno obrazovanje naš je cilj. Dijete treba kroz prožimanje znanstvenih sadržaja s umjetničkima doživjeti da je svijet zanimljiv i vrijedan istraživanja. U našoj školi ima puno umjetničkih i radnih aktivnosti, a sva nastojanja usmjerena su holističkom poimanju čovjeka.
Često se smatra da su waldorfske škole usmjerene samo djeci iz obitelji višeg socijalnog, odnosno ekonomskog statusa:
– Ovaj oblik školovanja i program nikako nisu namijenjeni samo imućnim obiteljima. Naprotiv, nastojimo da financije nikako ne budu prepreka i da primimo svako dijete čiji roditelji shvate važnost ovakvog oblika odgoja i obrazovanja. Imamo i obitelji s više djece od kojih su neka već završila našu školu, a neka je još polaze. Neka su se djeca upisala i u tijeku školske godine prešla su iz državne škole ili su se doselila u Rijeku iz drugog grada ili države. Najčešće su to roditelji koji su na razne načine doznali osnove pedagogije, preko naše web stranice ili preko poznanika. To su i roditelji koji su zainteresirani sudjelovati u odrastanju svoje djece kroz intenzivnu suradnju sa Školom jer se sve akcije, sajmovi, svečanosti planiraju i ostvaruju zajednički, pojašnjava ravnateljica Brzaj, i dodaje:
– Kada se kaže da je ova pedagogija odgoj ka slobodi, ne misli se da je djetetu sve dopušteno u smislu anarhije, nego je to odgoj prema unutarnjoj slobodi, kada se dijete kroz sve predmete, sadržaje i metode kontinuirano upućuje na samoprocjenu, a ne na vanjsku procjenu, i unutarnju, a ne vanjsku motivaciju. Kada pogledate današnje najnovije teorije i prakse, zasnovane na opsežnim istraživanjima ljudske psihe, vidi se da su upravo ta dva elementa najvažnija za razvoj svih mogućih vrsta inteligencije. U svakom slučaju mogu kazati da je ovo pedagogija novih generacija, okrenutih razvoju samopouzdanja i talenata svakog djeteta. Priprema djecu za otvorenost, fleksibilnost, entuzijastičnost, komunikaciju, zainteresiranost za druge ljude i cijeli svijet. Priprema ih da preuzmu odgovornost za svoj život i misle svojom glavom. Ona pokreće stvaralačke snage i razvija vještine potrebne za život potreban u 21. stoljeću, u ovom vremenu stalnih promjena.
Izvor: www.novilist.hr

više o školi u Zagrebu na
http://www.waldorfska-skola.com/