Aha... tek sad kužim. Pa ti čak niti ne razlikuješ proporcije od aritmetičke sredine......Davor prvotno napisa
Naslovi tablica u pseudostudiji koju si linkao su slijedeći:
1. Prva dva grafikona i prva tablica koja se na njih odnosi glase "Average incidence in the first 5 years of life" - prosječan broj posjeta djeteta liječniku, prosječan broj antiobiotskih terapija, prosječan broj gubitaka svijesti itd. To znači da je kod svih 545 djece dobiven odgovor, pa izračunata aritmetička sredina i prikazana zasebno za cijepljene i necijepljene. To je aritmetička sredina broja takvih događaja. I intervali pouzdanosti se ne mogu izračunati bez poznavanja varijance.
2. Treći grafikon i druga tablica koja se na njega odnosi glase "Absolute incidence". Ovdje pokazuje kakti ukupan broj epizoda nekih događaja, nesanice, epileptičkih napada itd....
Kad bi bio poznat broj djece, možda bi se iz toga mogla računati proporcija i intervali pouzdanosti kao što si si zamislio. Međutim, u naslovu grafikona piše da je ukupan broj djece 543, a u dnu piše da je cijepljenih 312 i necijepljenih 312, pa mi nije baš jasna veličina uzorka. Nadalje, nije jasno radi li se o broju događaja ili o broju djece koja su doživjela te događaje. A dodatnu zbunjolu unosi tablica pod tim naslovom, u kojoj je apsolutan broj događaja (ili djece kojima se događaj dogodio?) u nekim slučajevima decimalan. Kako može 10,3 djeteta često plakati (ili biti 10,3 epizoda plakanja) ili 60,1 dijete imati netoleranciju hrane (ili postojati 60,1 epizoda netolerancije na hranu).
Nemoj se sada pokušati pravdati da si mislio samo na treći grafikon i pripadajuću mu tablicu (mada su podaci u njima tako nekoherentni i nedorečeni da se niti ovdje ne može znati stvarna proporcija niti veličina uzorka).
Jer većina "rezultata" pseudostudije je prikazana u aritmetičkim sredinama.
 |
|||
Odgovori s citatom