Kako postupiti kada dijete ima proljev
Pedijatrija
2000/12/lipanj
Piše: prof. dr. sc. Josip Grgurić, predstojnik Klinike za pedijatriju u Klinici
za dječje bolesti, Klaićeva 16, Zagreb
Posljedično isušenje (dehidracija) organizma najveća je opasnost kod
proljeva, pa upravo o stupnju dehidracije ovisi i težina bolesti
Dolazi ljeto, vrijeme kada su učestalije crijevne infekcije sa znakovima
proljeva. Proljev se najčešće definira kao povećani gubitak tjelesne vode
stolicom. Posljedično isušenje (dehidracija) organizma najveća je opasnost kod
proljeva. Upravo o stupnju dehidracije ovisi težina bolesti. Iz praktičnog
razloga razlikujemo blagu, srednju i tešku dehidraciju. Prema tome, potrebno je
pratiti pokazuje li dijete znakove dehidracije.Vrlo objektivan znak koji nam
govori o stupnju dehidracije jest gubitak na cjelokupnoj težini. Gubitak
tjelesne težine do 5 % uz simptome proljeva govori o lakšoj dehidraciji, između
5-10% o srednjoj, a preko 10% o teškoj dehidraciji. Nažalost, često nam težina
tijela prije nastanka proljeva nije poznata, ali nam vaganje djeteta tijekom
proljeva ukazuje da li se stanje poboljšava ili pogoršava. Drugi jasan znak
isušenja kod proljeva jest izgled kože. Kad odignemo nabor kože on ostaje neko
vrijeme izdignut. U slučaju isušenja, u dojenčeta je na glavi uvučena fontanela
(udubljenje neokoštalog dijela glave). Kod dehidracije dijete i manje mokri te,
naravno, više žeđa. Opće stanje je poremećeno, od klonulosti, umora i
pospanosti do kome u najtežim slučajevima.
U našoj zemlji liječenje proljeva počiva na tradicionalnim zasadama. To znači
da se nadoknada tekućine provodi nefiziološkim otopinama, kao što je na primjer
čaj, oboljeli su izloženi dugom postu, a povratak na raniju prehranu traje
danima. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a pristup
oboljelima s akutnim proljevom sastoji se od sljedećih elemenata:
a) sprječavanje razvoja dehidracije pravodobnim davanjem otopine s
elektrolitima za nadoknadu gubitka tekućine kod proljeva (tzv. ORS)
b) rano započinjanje s prehranom koju je dijete primalo i prije početka akutnog
proljeva
c) izbjegavanje uporabe lijekova protiv proljeva.
Znači suvremeni pristup rješavanja dehidracije temelji se na davanju otopine s
elektrolitima. U našim ljekarnama može se kupiti prašak Nelit N za odrasle, te
Nelit 60 i Rehidromix za djecu, koji se otapaju u određenoj propisanoj količini
prokuhane i nakon toga ohlađene vode. Takav pripravak sadržava sve ono što se
proljevom gubi i što je nužno nadoknaditi za normalno funkcioniranje organizma.
U svakom bi domu trebalo držati prašak za pripremanje otopine prilikom
dehidracije. No, ako ga u kući nema, mogu se iz nužde pripremiti i druge
tekućine. Tako se može dati pripravak 3-5% -tne rižine sluzi s dva grama
kuhinjske soli na litru pripravka. Starijoj djeci može se dati normalno
posoljena juha. Valja izbjegavati primjenu slatkih sokova, čajeva, kave,
napitaka koji podražavaju proljev te cola i drugih gaziranih napitaka.
Kako bi se spriječio razvoj dehidracije, liječenje akutnog proljeva treba
započeti već kod kuće. Majkama ili osobama koje se brinu za dijete treba
objasniti da će se proljev razvijati svojim prirodnim tijekom, a ORS ima zadaću
nadoknaditi izgubljenu vodu i elektrolite. Koju količinu tog rastvora dati
djetetu? U praksi se pokazalo kako je unos najbolje reguliran osjećajem žeđi.
Najbolje je ORS davati polako, najprije žličicom, a kasnije malim gutljajima.
Nakon što provedemo postupak nadoknade tekućine ORS-om tijekom 4-6 sati,
počinjemo hraniti dijete. Drugi važan stav u liječenju proljeva jest
izbjegavanje dijetalnih postupaka koji dovode do gladovanja i negativnih
posljedica na sluznicu crijeva i uopće stanje organizma. Za dijete koje je na
prsima najbolji je izbor nastavak prehrane na prsima, jer dojenje smanjuje
trajanje bolesti i težinu kliničke slike. Dojenče treba dobivati pune podoje, a
praksu tzv. skraćenog podoja treba napustiti.
Dojenče koje se hrani industrijskim mliječnim pripravcima ili kravljim mlijekom
treba, nakon razdoblja nadoknade tekućine od 4-6 sati, nastaviti hraniti
mliječnim pripravkom. Pripravak se daje razrijeđen, u početku u polovinskom
odnosu, povećavajući količinu mlijeka u sljedećim obrocima. Za razrjeđenje se
može upotrijebiti rižina sluz (3 i 5 %), juhica od mrkve ili rogača, ili sama
ORS. Drugi dan prelazi se na normalnu koncentraciju mliječnog pripravka.
U starije djece s proljevom, nakon postupka nadoknade tekućine od 4-6 sati,
nastavlja se s prehranom na kojoj je dijete bilo i prije. U početku je korisna
upotreba kompleksnih ugljikohidrata kao što su riža, krumpir, kruh, zatim
nemasno meso, jogurt, voće i povrće, a treba izbjegavati masnu hranu ili hranu
s puno šećera, uključujući čaj, sokove ili gazirana pića. Slična prehrana
preporučuje se i odraslima. U velike većine oboljelih s proljevom ne
primjenjujemo antibiotike, a ni lijekove za "smirenje" proljeva, koji
mogu načiniti više štete nego koristi.
Opisani postupci pokazali su se djelotvorni u oko 95 % slučajeva akutnog
proljeva. U manjeg broja oboljelih trebat će primijeniti i nadoknadu tekućine
preko venoznog puta, koja će se u načelu provoditi u bolničkim uvjetima.
U zaključku možemo reći kako se:
a) suvremeni pristup problemu dehidracije temelji na davanju otopine s
elektrolitima
b) nakon razdoblja nadoknade tekućine od 4-6 sati nastavlja s prehranom uz
davanje elektrolitskog rastvora
c) ne preporučuju antibiotici i lijekovi za "smirenje" proljeva.
Nadam se, dragi roditelji, kako će Vam ovi jednostavni naputci pomoći i
riješiti Vas mogućih dilema kako postupiti kad dijete ima proljev.
Odgovori s citatom