Citiraj a zakaj prvotno napisa Vidi poruku

Ja moram priznati da meni ne sjeda bas ni ta tvrdnja da je skola prilagodjena prosjecnima; valjda me smeta i sama sintagma 'prosjecna djeca'. Kad gledam djecu oko sebe, uvijek mi upada u oci njihova razlicitost, svako dijete stvarno je posebno (sto ne znaci da mislim da je svako dijete bistric). Moj je dojam da skola nije prilagodjena nikome, i da svako dijete placa cijenu prilagodbe, netko vecu, netko manju.
potpisujem azakaj u svemu, a posebno u ovome dijelu. Mada bi ja to drugačije formulirala-rekla bi "prilagođena je svima i nikome"-a ne "nije nikome". Zapravo se pitam kakva bi to generalna, opća i osnovna škola mogla biti prilagođena "svima", ako u njoj na jednog učitelja mora funkcionirati 30 individualaca. RAzličitih malih ljudi.
ključ uspjeha određenog djeteta je prepoznavanje njegovih OSOBNIH interesa i sposobnosti-pitanje je koliko je i tko je za to sposoban. Neka djeca imaju sreće-pa imaju za to sposobne roditelje, koji će s njima surađivati u otkrivanju svega onoga što jesu i žele biti. Neka djeca imaju sreće pa imaju profesore kao Yoseph. A neka nemaju niti jedno od tog pa od iznimnih postaju vrlo skoro sasvim prosječna-jer u nekom trenutku povuku krivi potez ili krivi odabir ili ne pronađu u sebi sve ono za što su sposobni, ili znaju za što su sposobni, al nemaju potporu ili se ne usude...(hm...)

Sto s ocjenjivanjem? Po gaussu ili ne? Ako da, onda ce dvije petice u dva razlicita razreda imati razlicitu vrijednost (to je mozda i prihvatljivo, ali samo ako se uvede mala matura).
I na kraju, bez obzira na sve, to jest oblik segregacije, i jedan broj djece (a tek roditelja!) ce to tako i dozivljavati, i to ce postati stvar prestiza.
Mene isto muči ovo pitanje prestiža, sjećam se još iz OŠ kako se vrlo dobro znalo tko je iznadprosječan, a kako su se neka djeca silno silno trudila upasti u tu skupinu, zbog roditeljskih ambicija, npr. To su onda bila strašna forsiranja kojekakvih neprirodnih priča. Koliko bi se tek prostora za takve stvari otvorilo otvaranjem razreda genijalaca.

Ja bi, doduše, mada je malo van teme-spomenula nešto što mene muči, a jest oblik segregacije...
u HR se jako dobro zna koja gimnazija "surađuje" s kojim studijem tj. koja su djeca (iz koje gimnazije) za koji studij spremnija. Premda znanja druge djece mogu biti jača, sposobnosti veće-u nekim se školama pripremaju "prvaci". Pri odabiru SŠ, a ako se poznaju djetetovi interesi, može se biti mudar i doskočiti koječemu-pa vrlo lako otkriti posebnost, talenat i pomoći djetetu.