 |
|||
Sol u prehrani
Molim za pomoć i savjet.
Naime, moja curica je napunila godinu dana i do sada joj u ništa kuhano nisam stavljala sol ni vegetu... Muževi roditelji nonstop podbadaju kako ona sad može sve jesti osim papra i da joj počnem davati sve. Mene zanima da li sam u krivu što joj ne dajem sol, a to iz razloga jer sam čitala da to opterećuje njihove male bubrege bespotrebno? Kad bi trebala dodavati sol u dječju prehranu?
U potpunosti si u pravu vezano za (ne)dodavanje soli u hranušto kasnije to bolje...
A što se tiče vegete, ona je štetna i za odrasle a kamoli ne za djecu. Ja bih svima bez obzira na dob toplo preporučila da zaobiđu vegetu u širokom luku
Moja cura kreće u jaslice u rujnu. Dosad joj nisam solila hranu. Brine me hoće li joj orgnizam doživjeti šok kad pređe na njihovu hranu. Da počnem pomalo solit da se navikne ili ne?
Nema potrebe da je sad navikavaš. Kad bude došlo do toga, tako će jesti i ok. Pa nije to otrov da je baš toliki šok za organizam
Nije otrov, ali vjerojatno nije samo sol u pitanju
Po meni, kad počne sama tražiti (a i tada s mjerom).Originally Posted by štručica
Moja ima preko 4 i ne traži nikad soli osim kad vidi da mi ostali solimo, očito jedino iz razloga da radi isto što i mi. Inače zna pojesti sasvim nesoljenu hranu.
Isto mislim da nije potrebno navikavati dijete na hranu kakvu će dobivati u vrtiću. Kod kuće neka jede prema vašim pravilima a taj jedan ili dva obroka u vrtiću vjerojatno neće biti tako velika promjena u prehrani.
Vegeta, po meni, najbolje nikad (potpis na anchie76)
ja potpisujem pomikaki.
a svekrićima možeš reći da je papar, zapravo, prilično benigan u odnosu na sol, o vegeti da i ne govorimo.
Janis, mislim da ni u vrtićima ne stavljaju vegetu, a soli vrlo malo.
Svekijima je najbolje reći da ste vi roditelji a ne oni
Kako dijete raste, naravno, ja sve više dozvoljavam da se počasti kod svekija, ali do godine - godine i pol starosti djeteta sam ja diktirala pravila prehrane. Bar na to mislim da imam pravo kao mama.
u vrtićima dodavaju vegetu,provjereno rekla mi zdrastvena
a nama se kunu na tribini da ne stavljaju...
ja uopće ne solim , i takvu hranu jedemo ,svi osim tate ( on si soli)
Inače na moru smo pozvali frendicu na večeru s klincima ( ima najmanju od 11mjeseci, i dvoje od 11 i 12godina,svi sololjupci, ja kuhala juhu za sve isto ( ono kaj moj mali i njihova mala smiju jest)+ nesoljena puretina na roštilj ( za mene + klinca i još nekog ko hoće), i kobase + svinjetina za ove velike, tek na kraju su skužili da im fali sol za paradajz.
sol je organizmu neophodna, dakle treba je unositi, ali kolicina koja je potrebna za funkcioniranje organizma.
razlika koju mi unosimo u organizam i koja je potreban za funkcioniranje je ogromna.
ono sto je sigurno i sto ce mozda zacuditi vecinu je da je dnevna kolicina soli koja je neophodna za odraslu osobu se nalazi u jednoj sniti kruha.
doma solimo jako mali radi MM-ove bolesti.
Ma nastojim se ne obazirati na savjete koji mi ne pašu, ali me ljuti što kad ostavim dijete sa svekijima (oni su super stvarno), ali nikad nisam sigurna što je i koliku količinu pojela... A opet ako idem prigovarati i ispitivati ispadnem zločesta, jer što ostavljam dijete kod njih ako nemam povjerenja.. Ali oni bi nju najradije šopali jer je ''debelkasto dijete zdravije''.
ja solim mrvicu i to odnedavno, ali baš mrvicu, nekako se isto vodim tim da je potrebna za funkcioniranje organizma i da je ne treba apsolutno uskratiti
za vegetu neću ni komentirat, zlo isto kao fant, juhe iz vrećice i slični otrovi
zašto se tako zgražate nad vegetom? šta u njoj ima?
ps. meni ako je neslano mi nije fino
Zasto je stetna? Prvi put cujem. OK za bebe, ali za velike?A što se tiče vegete, ona je štetna i za odrasle a kamoli ne za djecu. Ja bih svima bez obzira na dob toplo preporučila da zaobiđu vegetu u širokom luku
Last edited by Beti3; 11.09.2011 at 00:29.
U knjizi cijenjenog dječjeg nutricioniste, koju ja koristim, piše da se sa 10 mjeseci so uvodi u prehranu, zbog joda. Ali vrlo, vrlo male količine, naravno. Tek da postoji.
I ja sam bila jedna od onih koja je solila vegetila i slično.
Sve dok mi se dijete nije prije 3 god. razbolilo i više ne smije jesti sol.
U kući se naviknuli svi bez soli.Sad samo salatu posolimo i slično.Našla sam zamjenu za sve te začine.
Koristimo sve vrste začinskog bilja.Sol ponekad i vegetu ponekad
Vegeta, uz sve druge (blago rečeno loše) aditive, ima im MSG (natrij glutaminat na hr), za koji se zna da ne pomaže baš zdravlju nego ga se povezuje s mnogim zdravstvenim tegobama, od glavobolja (migrena), hiperaktivnosti kod djece itd.
Evo baci oko na "health concerns"
Ako hoćeš više čitati, baci oko ovdje
Godinama sam koristila vegetu, kada sam je konačno izbacila, sve mi se činilo bezukusno. Sada i trunku vegete osjetim u jelima i ne da mi ne paše nego mi ne paše nikako. Apsolutno sva hrana s vegetom ima isti okus, meni apsolutno fuj
Vrlo zanimljiv članak koji se dotiče i MSG-a
SMRTONOSNI EGZOTOKSINI
Skriveni otrov u našoj hraniEgzotoksini su kemijske supstance koje se dodaju u puno industrijski obrađene hrane, čak i u dječju, što često nije navedeno na deklaraciji
Zahvaljujući moći i utjecaju velikih međunarodnih korporacija, i njihovim financijskim i drugim interesima, često se kao opće prihvatljivi, promiču i oni proizvodi koji su štetni po njihove konzumente.
Posebno je zabrinjavajuće kada se promiču prehrambeni proizvodi ili lijekovi koji direktno negativno utječu na zdravlje ljudi.
Jedan takav primjer je i korištenje takozvanih egzotoksina, koji se široko primjenjuju u prehrambenoj industriji, iako postoje ozbiljne indikacije kako mogu imati poguban utjecaj na ljudsko zdravlje.
Moćne organizacije koje se bave proizvodnjom hrane kao i moćne i bogate farmaceutske kompanije često su one koje naručuju i financiraju raznovrsna istraživanja koja bi trebala potvrditi kvalitetu njihovih proizvoda.
Ako to nije sukob interesa, onda što jest?
Otrovi poznati pod imenom egzotoksini
Egzotoksini su kemijske supstance koje prekomjerno stimuliraju neurone u mozgu, potičući ih tako na aktivnost koja ih ostavlja potpuno istrošene, a ponekad ih i u potpunosti uništi.
Russell L. Blaylock, cijenjeni je umirovljeni neurokirurg i autor nekoliko knjiga na temu zdravlja, između ostalih i knjige 'Egzotoksini - okus koji ubija'.
U toj knjizi, koja se temelji na njegovom dugogodišnjem radu s nebrojenim pacijentima, on ističe razne negativne efekte dugotrajnoj izloženosti raznim egzotoksinima kao što su primjerice: Natrij - glutaminat, umjetna sladila kao što je aspartam, limunska kiselina, hidrolizirani protein povrća i slični.
Uzrok teških bolesti
Prema brojnim istraživanjima dugoročno konzumiranje egzotoksina uzrokuju ili pogoršavaju čitav niz različitih težih i manje težih bolesti od kojih su samo neke: rak, tumori na mozgu, endokrini poremećaji, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, sljepoća, fibromijalgija, vrtoglavica, migrene i depresija.
- Potrebno je znati da učinci egzotoksinskih dodataka hrani uglavnom nisu dramatični. Neki su pojedinci na njih izuzetno osjetljivi i pritom razviju ozbiljne simptome, pa mogu iznenada čak i umrijeti zbog poremećaja rada srca; u većini slučajeva, međutim, učinci su suptilni i razvijaju se tijekom duljeg vremenskog razdoblja - piše Dr. Blaylock u članku za časopis Nexus.
Kada bi egzotoksini imali brzi i direktni negativni utjecaj na naše zdravlje to bi zapravo bilo bolje, jer bi veza između konzumacije egzotoksina i lošeg zdravlja postala jasna i ne bi se više mogla ignorirati.
Egzotoksini uglavnom djeluju vrlo sporo tako da se povezanost egzotoksina i efekata koji on proizvodi na ljudski organizam često previđaju.
Natrij - glutaminat
Natrij - glutaminat prvi je egzotoksin koji je pušten u javnu prodaju i ušao je u vrlo široku primjenu.
Bilo koja industrijski proizvedena hrana koja sadrži više sastojaka, gotovo sigurno sadrži neki oblik glutaminata.
Dr. Henry Bieler, autor knjige 'Hrana je vaš najbolji lijek', u svojim je eksperimentima na štakorima otkrio da od natrij-glutaminata crijeva postanu svijetlo crvena.
Problematično u cijeloj priči je to što se ta supstanca često skriva iza drugih imena, kao i to da njeno prisustvo često uopće nije navedeno na etiketama sa sastojcima proizvoda.
Jedan dobar primjer proizvoda koji 'skriva' natrij-glutaminat, hidrolizirani je protein iz povrća.
Nakon što su primjećeni razni negativni efekti natrij-glutaminata, njegova je prodaja pala. Zbog toga su stvoreni drugi slični proizvodi koji sadrže taj aditiv, ali javnost s time nije bila upoznata.
Jedan od takvih proizvoda, koji 'skriva' natrij-glutaminat, hidrolizirani je protein iz povrća.
Iako na prvi pogled zvuči hranjivo, možda promijenite mišljenje nakon što pročitate kratak opis procesa njegove proizvodnje.
- Ova se mješavina dobiva od 'otpadaka' povrća koje nije na prodaju. Ekstrakcijski proces hidrolize uključuje kuhanje povrća u bačvi kiseline, nakon čega slijedi proces neutralizacije kaustičnom sodom. Iz ovog nastaje smeđi talog koji se skuplja na površini i kojeg se zatim prikuplja te suši. Finalni proizvod je smeđi prah koji sadrži visoki postotak tri poznata egzotoksina: glutamata, aspartata i cistolične kiseline. Prehrambena industrija ga potom dodaje u sve proizvode, od konzervirane tunjevine do hrane za bebe - piše dr. Blaylock.
Otrov u hrani za bebe
Prema Dr. Blaylocku, ali i drugim stručnjacima hidrolizirani protein iz povrća, koji sadrži različite kancerogene tvari, čak je smrtonosniji i od natrij-glutaminata.
Posebno je zabrinjavajuće što se taj sastojak zna stavljati u hranu za bebe te su tako one, od male dobi, izložene njegovom štetnom utjecaju.
- Nevjerojatno je da Ured za kontrolu hrane i lijekova (FDA) ne propisuje dozvoljenu količinu kancerogenih tvari u hidroliziranom proteinu iz povrća ili količinu hidroliziranog proteina iz povrća kojeg se smije dodati prehrambenim proizvodima - piše Dr. Blaylock u svojoj knjizi.
Aspartam (L-asparty-L-phenylalanine methyl ester)
Unatoč tome što brojni znanstvenici i liječnici često upozoravaju na štetne efekte egzotoksina, oni i dalje nisu izbačeni iz uporabe zbog toga što ih proizvode i promiču nevjerojatno bogate i moćne multinacionalne kompanije.
Aspartam je odličan primjer jednog takvog proizvoda koji nikada nije smio biti pušten u prodaju.
Elaine Hollingsworth, bivša je glumica koja se posvetila promicanju zdrave prehrane i razotkrivanju štetnog djelovanja egzotoksina. Ona je ujedno i autorica odlične knjige 'Preuzmite kontrolu nad vašim životom' koja otkriva 'mračne tajne' velikog broja industrijski proizvedene hrane.
- Izdavanje početne dozvole za stavljanje smrtonosnog neurotoksina aspartama u industrijski proizvedenu hranu i piće jedan je od najvećih zdravstvenih skandala 20. stoljeća - piše u svojoj knjizi Elaine Hollingsworth.
'Muljaže' oko izdavanja dozvole
Velika i poznata kompanija Monsanto, koja se inače bavi i promicanjem i proizvodnjom GMO hrane, 1985. godine, kupila je G.D. Searle - farmaceutsku kompaniju koja je imala patent za proizvodnju aspartama.
U to je vrijeme funkciju predsjednika Searlea obnašao Donald Rumsfeld, osoba koja je poznata javnosti kao ministar obrane za vrijeme predsjednikovanja George W. Busha mlađeg. Rumsfeld je prodajom Searlea Monsantu, zaradio oko 12 milijuna dolara.
Monsanto nije zabrinjavalo što je Aspartam u to vrijeme već bio predmetom istraživanja tri različita nezavisna znanstvenika, koji su ustvrdili da aspartam može prouzrokovati tumor mozga.
FDA je na osnovu tih istraživanja zabranilo uporabu aspartama, no Rumsfeld je povukao svoje političke veze kako bi postigao podizanje zabrane.
Oformljena je nova peteročlana skupina koja je trebala ponovno procjeniti štetnost aspartama.
Kada je postalo jasno da će, sa tri prema dva glasa, aspartam ostati na popisu zabranjenih supstanci, čelna osoba FDA-a Arthur Hayes Hull, koji je potajno radio na ozakonjenju aspartama, u skupinu uvodi šestog člana koji glasa u korist aspartama.
Pat poziciju od tri prema tri glasa, rješava sam Arthur Hayes Hull, koji tako na kraju svoje farse s glasovanjem odlučuje da se aspartam legalizira.
Aspartam je, unatoč brojnim istraživanjima i upozorenjima od savjesnih stručnjaka i liječnika, do danas ostao legalan i koristi se u više od devet tisuća proizvoda, što dovoljno govori o snazi Monsanta i utjecaju koji ta bogata kompanija ima na one koji donose odluke.
Slatka smrt
Aspartam je umjetno sladilo koje je dvjesto puta slađe od šećera, a količina kalorija je zanemariva.
Zbog tog svojstva umjetna se sladila masovno koriste u svim dijetalnim napicima i prehrambenim proizvodima.
Prof. dr. sci. Woodrow C. Monte još je 1984. godine upozorio na činjenicu da na svaku molekulu aspartama koju unesemo u organizam, ispušta se u krvotok molekula metanola.
Aspartam se, osim što se koristi u dijetalnoj hrani i pićima, pod raznim nazivima kao što su NutraSweet, Equal i Spoonful prodaje kao nadomjestak za šećer.
Sa skandalima koji su pratili fluor i živine plombe, ruku pod ruku ide i masovno trovanje svijeta aspartamom. Svijet se kupa u ovoj izuzetno otrovnoj kemikaliji - dr. William Campbell Douglas u medicinskom časopisu Second Opinion.
Dr. Campbell govori opširno govori o velikom negativnom utjecaju koji aspartam ima na ljudski organizam.
Njegova je konzumacija direktno povezana s razvojem multiple skleroze, kao i sistemskog lupusa.
Ističe da kronično trovanje metanolom koje je posljedica prekomjerne konzumacija aspartama, izaziva iste efekte kao i multipla skleroza, pa se ljudima često krivo dijagnosticira ta opaka bolest.
- Simptomi 'aspartamske bolesti', kronično trovanje metilnim alkoholom, nevjerojatno variraju, a uključuju sljepoću, tinitus, tupost u udovima, grčeve u mišićima, nejasan govor, zamućeno vidno polje, bolove u zglobovima, glavobolje, tjeskobu, vrtoglavicu i gubitak pamćenja. Vidite dakle, kako je lako u ranim fazama trovanja pacijentu pogrešno dijagnosticirati multiplu sklerozu, Alzheimerovu bolest, tumor na mozgu ili tek običnu neurozu - piše dr. Campbell u Second opinion.
Uz sve to, prema istraživanjima, aspartam uzrokuje i tumor na mozgu, kao i to da stvara ovisnost u onoga tko ga konzumira.
Razna nezavisna istraživanja koja se bave štetnošću aspartama i drugih egzotoksina trebala bi biti dovoljna da se njihova proizvodnja i distribucija, ako ne zabrani - onda barem podvrgne sustavnim rigoroznim provjerama.
Do onda će interesi velikih kompanija biti ispred zdravlja 'običnih ljudi', a egzotoksini i druge štetne tvari dodavat će se u hranu i piće koje svakodnevno koristimo, pa čak i u hranu i lijekove za malu djecu, kao što je to slučaj s aspartamom.
Vegeta sadrži mononatrijev glutaminat ili MSG koji je excitotoksin. "Bio" soli najčešće imaju dodan MSG u nekom prikrivenom obliku, tipa "ekstrakt kvasca" koji je zapravo većinom MSG. O problemu skrivanja MSG-a u hrani se raspisala inicijativa http://www.truthinlabeling.org/
Nakon što sam se skinuo s vegete i općenito MSG-a prošle su me migrene.
Kasno Marko...
...dodala bih da je vegeta u OGROMNOM postotku MSG, i mi je ne koristimo ni pod razno kao ni kocke i sl... Iako je teško izbjeći MSG u potpunosti (krije se iza raznih naziva, Davor spomenuo, a i jedemo i po vani, u gostima i sl..), trudimo se koliko možemo jer je zaista iznimno štetan, osobito za djecu.
Ako je dotični nutricionist iz Hrvatske, onda ne bi smio biti cijenjen, jer je priča gluposti.
Kod nas voda jodirana. Pa pijući vodu dobivamo dovoljno joda bez dodatnog soljenja hrane.
Ako nije iz Hrvatske, a knjiga je objavljena na hrvatskom jeziku te namijenjena hrvatskom tržištu, onda prevoditelju i uredniku treba opaliti šamarčinu, jer nisu obavili svoj posao.
Primjerice, u Španjolskoj trudnicama daju jod zbog gušavosti (mislim da se tako kaže?). U Hrvatskoj ne. Jer je kod nas voda jodirana.
Last edited by Nimrod; 20.09.2011 at 16:56.
a Vegeta Natur? šta nije to samo sušeno povrće+sol?
vegeta natur je samo reklama
što fali mrkvi, peršinu, celeru, vlascu samima. svježima ili sirovima?
zašto mora biti sušeno povrće iz iste vrećice?
ja nisam kao neki vodje zakleti protivnik vegete, niti vjerujem u neke napise o njoj, ali ju ne volim, ne koristim i ne jedem jela s njom niti "kockom"a
bogami, niti će moje dijete jesti išta sve dok mu ja određujem što jede
a uvijek ga možeš oženiti s nekom od naše djece, pa ćeš biti sigurna da ni kod žene ni kod punice neće jesti to nešto
saberi se, pa da imam rodu snahu
pa ti nisi roda, a pogle se! valjda ima još takvih!
pa baš zato
Nažalost ne. Isto glutaminat, ali pod nazivom "ekstrakt kvasca". U principu se radi o masnoj prijevari.
Izbjegavati.
Davore, malo OT
ABC sir na drugoj temi: mlijeko, vrhnje, sol - kako trajnost može biti 9 mjeseci, a po njima nema ništa drugo unutra
ili natrpaju sve prije u mlijeko ili vrhnje, pa se prave ludi
Sol. Najstariji konzervans.
pa šta to onda znači kad bi ja u domaći sir i vrhnje koji nabavljam od kumice s placa stavila sol da mi može trajat mjesecima?
ili je u pitanju neki postupak?
ekstrakt kvasca u sebi sadrži glutaminsku kiselinu koja ima jednako štetan učinak kao i mononatrijev, dinatrijev glutaminat itd.
služi u iste svrhe, ima jednaki učinak, samo se drugačije zove
zato u novije vrijeme na deklaracijama češće čitamo "ekstrakt kvasca", jer smo glutaminate otpilili, pa nas sad dobivaju na novu foru, dok ide-ide...
ja kupujem "KOTANYI sjeckano povrće za juhu" i to mi je super, puno vrsta sušenog povrća i ništa više, a odlična mi je i celerova sol
Rađe razmišljaj na način: "Koliko onda zapravo unosim viška soli ako se dnevne potrebe za soli nalaze u jednoj šniti kupovnog kruha?".
Razmisli, sir (s korom) i šunka nisu uopće posebno zaštićeni od okoline i svejedno se super drže, ako treba i godinama.
ma nisam ja mislila soliti sir da traje, ne pada mi na pamet, samo pitam teorijski jel to tako
mi malom nikad nismo solili nista (ni povrce, ni mesinu, bas nista) i naucio se tako jesti i posoljeno mu je odvratno
ni ja ne solim, ni sebi, a kamoli njima
Da.
ja isto ne mrem soljeno, moja mama je znala zasoliti fajn, a onda dođe buraz pa još jsebi metne žlicu soli, tolko o tome.
Posting Permissions
Reply With Quote