Forka, oni ce sada uciti taj period (prije i Drugi svjetski rat, fasizam, nacizam, itd.) i ocito je namjera profesorice pribliziti im taj period i kroz literaturu. Ne spomenuti Gramscija bi bilo samo staviti glavu u pijesak (osnivac talijanske komunisticke partije). Pise o njemu jako puno u knjizi iz povijesti. Osim toga, covjek koji je proveo zadnje godine zivota u zatvoru jer se opirao fasizmu, to nije nista sto njihov mentalni sklop ne moze shvatiti (da je tako, zabrinula bih se).
Ne znam da li si citala tu knjigu? Jer ona uopce nije politicki konotirana - SPOILER - to su pisma koja je pisao djeci, zeni, majci iz zatvora, u kojima se brine o njihovom odgoju, kako zive, kako im prolaze dani, potice ih da uce i zapravo je vrlo dirljiva. A popracena je drugim pricama (Dickens, Kipling, Tolstoj, itd.), uz pomoc kojih djeci ilustrira zivotne poruke.
Dino Buzzati je drugi par opanaka, oni nemaju zivotnog iskustva da bi knjigu mogli u potpunosti dozivjeti.
E. je u tekstualnoj analizi napisala izmedju ostalog - SPOILER - "zivot proveden u iscekivanju dogadjaja (Tatari) koji se nikada nece dogoditi (pustinja)", prema tome poanta joj je jasna - iako joj se knjjiga nije dopala. Profesorica je vec ispravila zadace i za analize je dobila najvise ocjene. No mimo ocjena (IMHO ne cita se samo ocjena radi), skodilo joj nije - iako i dalje mislim da ju je bolje procitati sa malo vise zivotnog iskustva (meni se to npr desilo sa Anom Karenjinom koju sam procitala prvi put u 8. razredu - dosada u braku i napustanje djeteta radi malo uzbudjenja nije nesto sto mi se u toj dobi cinilo zanimljivim).
Osobno sam dosla do zakljucka da neke knjige treba procitati vise puta kroz zivot, i da ovisno o dobi u kojoj su procitane uvijek u njima pronadjes nesto novo i drukcije nego kad si ih prvi puta procitao.