Rijec je o Michaelisovom rombu. To je cetverokut, sa gotovo jednakim stranicama koji je omeden sa 4 tocke, tj. udubine. Gornja tocka je udubina izmedu zadnjeg lumbalnog (slabinskog) i prvog sakralnog kraljeska. Postranicne tocke su udubine na mjestu straznjih bodlja crijevne kosti (spinae ilicae dorsales craniales). Donja tocka je gornji rub meduglutealnog (analnog) nabora.
Michaelisov se romb bolje vidi ako svijetlo pada sa strane.
Ako je romb pravilan i zdjelica je pravilna. Po izmijenjenom obliku romba moze se procijeniti kakav tip suzenja zdjelice postoji. Ako krakovi romba nisu jednako dugacki, treba smatrati da je zdjelica suzena. Ako su gornje stranice romba krace tako da ima ju izgled papirnatog zmaja, najvjerojatnije postoji rahiticna plitka zdjelica. Ako je romb uzak i izduzen, onda postoji opcenito suzena zdjelica. Ako je romb asimetrican, postoji koso suzena zdelica.