Super mi je tema. Upadljivo pokazuje koliko su ljudi skloniji kritici konkretnih prijedloga, nego dati sami neki protuprijedlog. Čim daš prijedlog, odmah si "u opasnosti" da će masa navaliti na tebe, bez da da ikakav prijedlog. OK su mi argumentirani komentari. I ja mislim da smo svi mi građani.
Slažem se s čokoladom da bi već provođenje važećih Zakona bilo dobar korak u pravom smjeru.
Drugo, svakodnevno svjedočim koliko ima ljudi 50+ koji su imali dobar pedigre i nije im padalo na pamet slijediti trendove i prilagoditi se novim uvjetima. Njihovo radno mjesto je sigurno. Tako u državnim službama putne naloge obračunavaju ručno, radno vrijeme se vodi po papirima s kojima nitko ne zna što će ni kako bi trebali izgledati, neki se poslovi vode dvostruko, papirnato i na računalu, nabava ide isto bez računala, već papirima i telefonima. Svi koji hoće ozbiljno raditi, moraju voditi dvostruku administraciju, jer ako neki 50+godišnjak u nekoj od tih službi koji ne zna upaliti računalo izgubi originalni dokument, bolje da te nema.
Sada čak i kada dođe nova uprava, ne može otpustiti nekoga tko ne zna napisati e-mail, a glavni je u nabavi. Ti ljudi gutaju mjesečno preko 9000 kn brutto, a ima ih masa i iskreno, najmanje bi mi bilo žao po njihovim džepovima opaliti. Kao što rekoh, to su najčešće nesposobnjakovići s pedigreom koji su se dobro osigurali. Ima i kod privatnika informatički nepismenih, ali oni su često vlasnici tvrtki pa nekoga plaćaju da im odradi posao, ali to je OK. Bili bismo konkurentniji da imamo kvalitetnije ljude i u takvim tvrtkama, al taj koji plaća nekoga, ako se ne radi o "Todorićima" i "Pevecima", je po meni važna karika gospodarstva.
Kada bi postojala iskrena volja da se državni aparat napravi učinkovitijim, to ne bi bio problem. Postoje ljudi koji svakodnevno optimiraju sustave - mislim na programere, matematičare, inženjere, fizičare, i ostale sa strogo strukturiranim načinom razmišljanja. Ipak ni to nije rješenje, rješenje je u proizvodnji, stvaranju dodane vrijednosti, a ne trgovini i bankarskom kockanju. Matematički rečeno optimiranje sustava je nužan, ali ne i dovoljan uvjet.
Kao primjer optimiranja je jedna bolnica u Bavarskoj koja je poslovala stalno s gubicima. Platili su konzultante iz Porsche-a koji su im optimirali sustav i odmah su prešli u plus. Realno, ako netko radi sporo i nekompetentno neki posao, kojeg onda netko još paralelno za svaki slučaj odrađuje, satnica za takav posao tipa obračuna putnog naloga je veća od satnice kirurga.
Kao primjer drugog je trenutna situacija u Njemačkoj gdje se u proizvodnji očekuje porast radnih mjesta:
http://www.spiegel.de/wirtschaft/unt...805944,00.html
Auch für den Arbeitsmarkt erwartet die Wirtschaft keine negativen Folgen der konjunkturellen Flaute. Die große Mehrheit von 31 Verbänden rechnet mit gleichbleibenden Beschäftigungszahlen, acht befürchten, Stellen kürzen zu müssen. Sieben Branchen wollen sogar Jobs schaffen, dazu zählen Hightech-Sektoren wie der Maschinen- und Anlagenbau sowie die Luft- und Raumfahrtindustrie. Auch im Handwerk können die Betriebe laut IW mit einem Umsatzwachstum von bis zu zwei Prozent rechnen.
Bei den Banken ist die Stimmung laut der IW-Umfrage dagegen ausgesprochen schlecht - sie erwarten für das kommende Jahr auch Arbeitsplatzverluste.