-
naša tršljika isto stvara mastiks smolu
Pistacia lentiscus iz koje se dobiva mastiks smola raste ko mutava po našim makijama, čula si sigurno za tršlju i smrdljiku. Tršlja je vrsta koja radi smolu,a smrdljika terpentin (kultivar tršlje koji raste u Grčkoj puno oblinije smoli) pa sam ti htjela predložiti da u ljetnim mjesecima zarežeš deblju granu i onda nakon nekoliko dana pokupiš smolu, tako je radio moj prijatelj za liječenje. ako je ne možeš prepoznati odi prije u botanički vrt, npr Riijeka, Split, Lokrum, Trsteno...
ali vidi ovo:
Some in vivo studies have shown that mastic gum has no effect on Helicobacter pylori when taken for short periods of time.[8][9] However, a recent and more extensive study showed that mastic gum reduced Helicobacter pylori populations after an insoluble and sticky polymer (poly-β-myrcene) constituent of mastic gum was removed and taken for a longer period of time. Further analysis showed the acid fraction was the most active antibacterial extract, and the most active pure compound was isomasticadienolic acid.[10]
Meni se čini da je dobro uzimati i jedno i drugo.
Rod Pistacia na Jadranu
Pistacia je u južnoj Europi najveći pripadni rod iz porodice Anacardiaceae i kod nas sadrži desetak svojta (vrsta, podvrsta i križanaca) uglavnom na Jadranu. To su: tip P. lentiscus i subsp. chia, P. X saportae (P. lentiscus X terebinthus), pa tipska P. terebinthus s.s. i P. palaestina, endemska P. calcivora, rjedja P. mutica i sadjena P. vera.
P. lentiscus subsp. lentiscus
Tipska sjeverna trišlja, P. lentiscus L. subsp. lentiscus s.s. (tršlja, engl. lentisk, njem. Mastixbaum, fran. restringe, rus. mastika, grč. skinos): Ova obična tršlja raste uglavnom na južnoeuropskim obalama i sjevernijim sredozemnim otocima u eumediteranskim šumama Quercetalia ilicis, a kod nas je uglavnom raširena na kopnenoj obali i nutarnjim otocima, od južne Istre do Konavala. Značajke tipske podvrste: listići na peteljci (ne sjedeći), plodići veći promjera preko 4mm. Najjužnija i najmanje otporna za uzgoj je zimzelena trišlja (P. lentiscus) raširena na većini otoka, južna Istra i dalmatinska obala Zadar-Budva. Neotporna je na umjerene mrazove i promrzne već na desetak ispod nule, pa se može uzgajati samo uz Jadran.
Pravila pisanja postova
- Ne možete otvoriti novu temu
- Ne možete ostaviti odgovor
- Ne možete stavljati privitke
- Ne možete uređivati svoje postove
-
Pravila foruma