Htjela bih sina malo preispitati znanje iz HJ, nešto šteka sa gramatikom,
ali na netu ne nalazim neke zadatke koji bi mi pomogli,
prije sam primjere ispita i zadataka nalazila na razredna-nastava.net, ali za više razrede nisam našla...
Htjela bih sina malo preispitati znanje iz HJ, nešto šteka sa gramatikom,
ali na netu ne nalazim neke zadatke koji bi mi pomogli,
prije sam primjere ispita i zadataka nalazila na razredna-nastava.net, ali za više razrede nisam našla...
Koje ti gradivo treba (vrste riječi, sklonidba imenica...)?
Posljednje uređivanje od laura29 : 14.03.2012. at 22:57
http://stokoluri.org/index.php?optio...=80&Itemid=168 imaš tu nešto
I mi doma vježbamo sklonidbu, vrlo jednostavno, na bilo kakvom književnom tekstu.
Budući da moji dečki obožavaju računala, može i ovako: http://www.sjedi5.hr/dokumenti/hpigr...nje_padeza.htm
To je najbolji način za vježbu sklonidbe.
Savjet: Neka rješava rečenicu po rečenicu. Prvo neka podvuče sve sklonjive riječi u rečenici (ili samo imenice, ako nisu još radili sklonidbu ostalih sklonjivih riječi), zatim naglas postavi padežno pitanje (ne bi bilo loše da u početku ispod riječi zapiše padežno pitanje, zaokruži je li riječ o živom ili neživom), kraticom iznad riječi napisati padež.
ja sam se došla zgroziti što se deklinacija sad zove sklonidba... :čigrasto_velepamtilo:
to sam shvatila, samo sam prvi put čula za taj izraz, kad sam se ja školovala pod normalno se koristila deklinacija.
jedva sam progutala otvornike i zatvornike.
Pepi i peterlin, hvala na linkovima.
I mi inače vježbamo sklanjanje imanica iz bilo kojeg teksta.
Joe, meni su mama i baba uvijek govorile "sklanjaj" po padežima, pa mi to nije sada paralo uši, kao navedeni otvornici i zatvornici. I vazdazeleno drveće.
Posljednje uređivanje od piplica : 15.03.2012. at 18:12 Razlog: Pepita umjesto Pepi
samoglasnici i suglasnici, tj vokali i konsonanti. avaj.
:padaunesvjest:
a sta fali ovim nazivima?
krenut cu s djetetom u skolu. iznova.
Otvornici: a, e, i, o, u. To su glasovi koji se izgovaraju tako da zračna struja slobodno prolazi između govornih organa.
Zatvornci su svi ostali glasovi kojima pri izgovoru zračna struja prolazi kroz djelomičan ili potpuni zatvor.
Netočno je izjednačavati otvornike i samoglasnike jer svi otvornici jesu samoglasnici (nositelji sloga u riječi), ali svi samoglasnici nisu otvornici (r, l, n - mogu biti samoglasnici - krv, bicikil kragn - ali nisu otvornici).
To definitivno.... Ja sam ustanovila da mi sklonidba nije ni najmanji problem (uostalom, sjećam se da je moja baka tako govorila, pa su poslije promijenili i vjerojatno je NJIMA bilo čudno... jezik se razvija, a standardni nam je šugav jer imamo nekoliko pravopisa od kojih ni jedan nije pravi ni ozakonjen).
Meni je u petom razredu veći problem bila strašno komplicirana metoda određivanja najmanjeg zajedničkog nazivnika - to nema veze s onim što smo mi radili, dugo, neprikladno i zapetljano, ali dijete za test mora znati baš tako... Srećom pa moj stariji to kuži, ali ja sam se debelo češala iza uha kad sam to vidjela. I nije to jedini primjer...
Zbog hrvatskog jezika mi smo nabavili novi pravopis (i sad mislim kako bi trebalo kupiti još i školski jer se njime služi većina učitelja i profesora u osnovnim školama). Novogovor mi nije neki problem, jer kad prolistam neke stare knjige (naše) vidim kako se jezik jako promijenio. Nije uopće bitno da li je na gore ili na bolje - novim generacijama koje to uče prvi put ulazi u uho baš tako, kako uče. I nismo prvi koji tako misle. Krleža je u Djetinjstvu u Agramu opisao istu stvar - kako su se njegovi doma zgražali nad riječima tipa "kolodvor", "nogostup" ili "šestar" (koji se u ono vrijeme zvao cirkl i svi su znali što je to), a njima koji su u to vrijeme bili đaci te su riječi bile vezane uz pojam i nisu škripale kao starijima. Kaže u njoj "ploha ledca" za kristal, nisam sve zapamtila. I tako, neke riječi su zaživjele, neke nisu...Ufff, moram se podsjetiti te knjige, bila mi je lijepa.
Ne kužim zašto je latinska riječ dobra, a hrvatska koja znači doslovno to isto nije. Obje su riječi dobre, a posve je logično da se u nastavi hrvatskog jezika da prednost hrvatskim riječima.
mene smeta sto se evo sada nasli mijenjati. hrvatska postoji preko 20 godina. ako cemo o izvornim hrvatskim rijecima. i ako cemo izbacivati latinske korjene.
i u tih 20 godina smo dobili toliko razlicitih pravopisa da vise ne znam sta cu i kako cu napisati.
da, osjecam se ko stranac koji ne pozna jezik.
idi vrit.
jos cu malo zivjeti u dinajlu. pardon, nijekanju
AM hvala, inace, majkemi, ne bi vidjela....
Posljednje uređivanje od leonisa : 16.03.2012. at 11:13
i ja...čitamo ovo i niš ne kužim, a tek kad mi je nećakinja pokazala matematiku i tu sve vrvi od novih izraza i onda ja, koja sam obožavala matematiku, ne znam riješiti zadatak za npr. 3. osnovne jer ne razumijem kaj se traži ?! Baš se veselim kad moja krene u školu - svi ćemo učiti iznova!
Mi smo u osnovnoj školi ravnopravno deklinirali i sklanjali.
Vazdazelena šuma je vazda zelena, a zimzelena je zelena zimi (što ne znači da je vazda zelena). To je pitanje biološke struke, a ne jezične. Isto kao što bi se mnogi iščuđavali nad plovom riba (a ne bi nad jatom ptica).
sis, a kad nije zelena ta što je zelena zimi?
i mene zanima odgovor na vazdazelenje
i mi smo ravnopravno deklinirali i sklanjali, samo se i zvalo deklinacija i sklanjanje, a ne sklonidba
Posljednje uređivanje od summer : 16.03.2012. at 14:43
valjda je sis mislila po značenju riječi, a ne po vrsti bora
meni to vazdazeleno nije leglo i neće. a što je falilo zimzelenom?
ako je zimi zeleno, pa uvijek je zeleno, šta nije?
to se podrazumijeva
Ona biljka koja je vazda zelena, zelena je tijekom cijele godine. Postoje biljke koje odbacuju lišće u toplijem dijelu godine, "listopadno" se ne odnosi na mjesec u godini, već na činjenicu da lišće otpada. Doduđe, otpada i vazdazelenim, ali ne odjedamput, nego tijekom više vegetacijskih sezona.
etotigasad, ja sam pomirena da nikad necu znat razliku - ako je i vazdazeleno ponekad listopadno, ali je i zimzeleno i ljetzeleno i ....
Samo vi vazdazelinite, moj je prijestolonasljednik danas iz sklonidbe donio (koga?što? ) - tricu.
Pobrkao je nominativ i akuzativ, te dativ i lokativ.
ma ne znam ja više ništa
samo mi baloni s peterlininog linka iskaču pred očima
http://sjedi5.hr/content/79-baloni
Danas se ubedirao, rekao je da će morati u srednju za mesara ako bude trice dobivao.
Rekoh, nije to niti tako loše...
Ali ja nisam nigdje primijetila da se u udžbenicima sada spominje zimzeleno drveće uz vazdazeleno,
prije se dijelilo na listopadno i zimzeleno, a sada na listopadno i vazdazeleno.
sad ste me skroz zbunile sa listopadnim, vazdazelenim, zimzelenim....
Listopadno ( npr. bukva), zimzeleno (npr. kupina), vazdazeleno ( npr. jela).
Tako je u botanici.
Dakle, u udžbeniku je krivo...
Posljednje uređivanje od piplica : 17.03.2012. at 15:19
Zaista ne znam kako su to zamislili u pravopisu, ali ono što je bitno u ovom slučaju da zimzeleno i vazdazeleno nisu istoznačnice.
U udžbeniku piše tako da učenici razumiju. A to je da postoji listopadno i vazdazeleno drveće.
Listopadnom lišće otpada svaku vegetacijsku sezonu, a vazdazelenom se lišće izmjenjuje postupno, tijekom više sezona. Kao što je već d&v napisala, (a i ja) zimzeleno i vazdazeleno nisu istoznačnice.
Mislim da sam ovo već jedamput objašnjavala, a tko zna koliko ću još puta.
Posljednje uređivanje od sis : 17.03.2012. at 15:36
procitala sam linkani topic...ne zunam hocu li biti u stanju zapamtiti te nove rijeci. jer meni je konjugacija konjugacija i ne poznam ni jednu drugu.
po mom mišljenju totalno arhaični nazivi...jezik je živ i treba se razvijati i modernizirati ali ovi nazivi su mi skroz arhaični...
hm...da.
zato sam ja sretna što predajem strane jezike, a tamo se ništa nije mijenjalo još od vremena Shakespearea.
no, djeca me STALNO ispravljaju.
ja sam imala samoglasnike i suglasnike, oni otvornike i zatvornike, ja imala konjugaciju, oni...ovo drugo. ja učila 9 vrsta riječi, oni 10, ja znam za jedan poredak padeža, a sad, kažu oni, a kaže i udžbenik-promijenili i to.
ok, i ja sam za hrvatski na hrvatskom, al' nekako...mislim, vokali i konsonanti dobri su svima (čak i Nijemcima) i vode ka boljem razumijevanju nekih univerzalnih pojmova.