Koji je na kraju tvoj stav o tim africkim zenama i njihovim pravima? Nisu bitne? Bitne su? Djeca su im bezvrijedna, jer ih mozebitno imaju i preko 15, pa nema veze, tolike, ako pobace kojeg? Ili su im ipak jednako vrijedna kao i nasa, manje gladna, manje crna i vjerojatno vise pismena? Na kraju je onda ipak manje grijeh pobaciti potencijalno crno, nepismeno i gladno dijete, od potencijalno civiliziranijeg, pismenog i vjerojatno barem donekle sitog?
Slazem se sa svima onima koji smatraju vjeru osobnom, skroz privatnom, a ne necim sto se automatski prenosi na drugoga, ne samo osudom nego cak i zakonima. Nitko nikome ne zabranjuje, ili barem ne bi smio zabranjivati vlastita uvjerenja, svjetonazore i osjecaje, ali zbog vlastitih stavova zabranjivati drugima pravo na izbor, to mi je prestrasno. Svejedno je, ili bi barem tako trebalo biti, polazi li netko od sebe kad donosi neku odluku, ili od boga ili neke druge ili pete polazisne tocke.
Sto se pobacaja tice, glasam za mogucnost izbora, oduvijek. Svatko donosi odluku za sebe, a samim time i za nerodjeno dijete. Uostalom, odluke donosimo i za ona rodjena, netko bolje, netko losije. Nisam za to da je legalan do samog kraja trudnoce tj. u bilo kojem mjesecu, nekako mi se cini u redu da je cut-off legalnosti barem donekle vezan uz odrzivost zivota van maternice. No ostavljam dio te odluke i medicini, okolnostima i tko zna cemu. Nismo svi isti, niti su nam okolnosti slicne.