 |
|||
Samoniklo jestivo bilje
Osim uobičajenog - šparoge, radič-maslačak, gljive... - berete li i drugo samoniklo bilje? Mene je nešto spopao "zov prirode", pa planiram sakupljačku akciju bilja koje mi je poznato kao jestivo ovih dana.
Kako se uglavnom takvo bilje priprema ili "na lešo" ili sirovo na salatu, zainteresirana sam i za druge iskušane načine pripreme ako su vam poznati.
znam da dosta ljudi jede koprive!!! Može se raditi i krem juha! Ili kao špinat ( prokuhati, nasjeskati, baciti na zapršku, dodati malo mlijeka....)
Da. Neki rade i savijače sa sirom i koprivama, slično valjda kao bučnica ili sir-špinat/blitva kombinacija. Ne znam jedino treba li u toj kombinaciji koprive blanširati ili samo posoliti?
pazi samo na samonikli luk. odnosno - mani ga se. susjed je prije par godina umro radi njega, pobrkao ga je s nekom drugom biljkom, a dugogodišnji berač.
Susjed je vjerojatno zamijenio medvjeđi luk s đurđicama koje su otrovne....
Ja blanširam.Originally Posted by no@
Da
btw: Tražim ako netko ima, a ne treba mu Enciklopediju samoniklog jestivog bilja http://forum.roda.hr/threads/72996-K...jestivog-bilja
Ja sam se iznenadila za trputac:
http://www.coolinarika.com/recept/rizoto-s-trpucem/
Pripremila sam po receptu i može se jesti.
Koromač, žutenica (a to je biće radič)..morat ću svekrvu pitati, ona svako lijepo popodne ide po liadama i pase. Šalim se, bere i kuha na lešo
ja sam odrasla na koprivama, spravljaju se kao spinat. kad sam prvi put stvarno probala spinat bio mi je totalno bezveze i bljutav, koprive su puno ukusnije
od kopriva se moze i sok napraviti, kao i od bazge.
a za enciklopediju mozda da probas na hrelicu ili na britancu nedjeljom
zna bit tih radionica za skupljanje biljaka, javit cu kad bude
Ja sam jedne godine jela omlet u kojem je bilo: mladih listova jaglaca, cvjetova tratinčica i ljubičica, mladih listova podbjela, mladih listova i cvjetova plućnjaka, radič listovi i zatvoreni cvjetovi (one glavice), mladi vrhovi čestoslavice (listići i cjetići) i dobričice.
Uglavnom, ubrane biljčice smo u posudi kuhinjskim škarama izrezali na manje komadiće (ne presitne, a opet ne krupno), na tavi ugrijali malo maslinovog ulja i kratko, uz stalno miješanje, poržili biljčice. Posebno smo izmutili jaja sa malo kukuruznog brašna, posolili i time zalili biljčice. Kad se bilo pečeno s jedne strane, okrenuli smo ko palačincu na drugu. I to je to. Uz to (ko voli) malo parmezana, salata i mljac!
Napominjem, da sam sudjelovala u branju biljaka i učila od jako stručne osobe. Prije toga se ne bi sama upuštala, a nakon ovoga jesam. Dobro je učiti uz nekog stručnog jer kako je gore već navedeno, pojedine biljke (otrovne ili neotrovne) su slične ili pak i one koje su jestive nisu u svakom stadiju i nisu svi dijelovi. Negdje je to list, negdje i cvijet, negdje samo kad niču, negdje mogu i starije....
U svakom slučaju, samo naprijed sa upoznavanjem ljekovitog bilja!
već kad se spominje kopriva, evo jednog video priloga uz recept. http://http://www.zdravakrava.hr/clanak/660/pita-od-koprive-iz-sumske-kuhinje
Last edited by nina32; 29.04.2012 at 09:21.
meda, nina32 - baš imam u planu danas koprive - krem juhu od kopriva i savijaču sa sirom i koprivama (peku nažalost nemam...).
meda, goranka - bila sam već na tečajo o branju samoniklog bilja. koliko znam, meda, naredni tečaj je planiran za 5. 5. ali ima toliko zainteresiranih da postoji lista čekanja. ipak ako se voditeljica slaže možeš staviti obavijest - možda i druge zanima.
goranka - omlet zvuči mljac! prefino! htjedoh doduše napisati da ne znam sve biljke, npr čestoslavicu, ali kad sam uguglala shvatih da ju imam u vrtu
Pa da, puno toga jestivog i zdravog se zapravo nalazi na dohvat ruke. Ja sam puno naučila i iz onih časopisa "Ljekovite biljke".
Ja danas jela koprivu
sa mrazovcem
to jako, jako pazite
čula sam da je jučer jedan čovjek u Rijeci umro od trovanja samoniklim jestivim biljem, vjerovatno mrazovcem
Ajme, već sam se uspaničila što je mrazovac, kad to šafran! Nije mi u planu brati šafran, iako priznajem kad odcvate lako ga je zamijeniti s drugim biljem.
Ja sam danas napravila salatu od mišjakinje; mišjakinju sam pomiješala s alfa-alfa klicama i rotkvicama.
Bila je prefina osim što treba paziti da se kao i kod šparoge bere samo gornji mekani dio izdanka.
Napravila sam za sutra savijaču sa sirom, koprivama, mišjakinjom, sedmolistom i plućnjakom (otprilike 2/3 koprive i 1/3 sveg ostalog bilja).
Imam u planu još ovih dana juhu od koprive (imam 2 verzije recepta - krem juha i juha sa zobenima pahuljicama) te tempuru sa cvjetovima maslačka i listovima gaveza (ako ga nađem)
Ne znam puno o samoniklom jestivom bilju, ali znam da mrazovac i šafran nije ista biljka (iako su srodni i oba otrovna). Šafran (krokus) cvate u proljeće, a mrazovac u jesen, kad krenu prvi mrazovi. VJerojatno u ovo doba godine ima samo lišće. Nisam sigurna. Ne da mi se sad tražiti po netu latinska imena. Šafran ima uske zelene listiće, a kad mrazovac cvjeta, stabljika mu je sablasno bijela i nisam vidjela nikakve listiće. Mama nas je uvijek tjerala dobro prati ruke kad smo dirali takve biljke (šafran, mrazovac, đurđica i slično).
Jestiva biljka zove se medvjeđi luk ili srijemuš i može se prepoznati po karakterističnom mirisu (smradu - mješavina luka i češnjaka). Sad upravo cvjeta, ima bijele zvjezdaste cvjetiće.
Inače, budi oprezna pri konzumiranju gaveza (ja poznajem i crni i bijeli, bijeli je ocvao, crni je upravo sada u punom cvatu) jer sadrži nekakve alkaloide koji mogu oštetiti bubrege. Koristim kremu od gaveza za svoje bolne zglobove (ima i tinktura) ali negdje sam naišla na informaciju da nije baš sasvim bezazlen ako ga pojedeš. Pokušat ću naći kompletnu informaciju (pretražiti knjge i stare novine) pa ako uspijem, napisat ću ovdje.
Ista ti je stvar i s tisom - volim njene crvene bobice (to bude početkom školske godine) ali ne smiju se jesti koštice jer sadrže velike količine cijanida.
Od jestivog bilja znali smo raditi "med" tj. sirup od mladica jele. Sad je kasno, ali zna se naći samoniklog uskolisnog matovilca po poljima. Dragoljub je isto jestiv. Od cvijeća - ljubice.
Kad dođe bagrem i bazga - oboje se može koristiti za sok i za pohanje (cvijet - u pivskom tijestu).
Od gljiva berem samo ono što poznajem, a to su uglavnom jesenske gljive. Ljeti će biti pečurki po livadama i po vinogradima, ali nisam ih još vidjela. Loša je godina za gljive, kao i prošla - suša je.
Berem divlje šparoge kad se zateknem u Istri i Primorju u odgovarajuće doba godine (sada). Netko je spomenuo žutenicu - mislim da to nije radič nego cikorija, iako je to iz iste porodice. To se isto češće koristi u Dalmaciji, iako ima i ovdje - biljka se zove vodopija, ali nikad mi nije palo na pamet da ju uberem.
Dalje, kolegica Dalmatinka radi salatu od biljke koju zove tucalj ili tušt, a ja mislim da se radi o samoniklom divljem portulaku iliti prkosu (jestive su i cvjetne varijante). Nisam probala, samo znam da je pričala i znam kako izgleda. Evo, našla na coolinarici: http://www.coolinarika.com/recept/tust/
Evo, nemam više ideja, ali sigurno bi se još toga našlo... samo da spomenem šumske jagode i divlje trešnje, drijenak i šipak. Jagode će stići prve, a onda dalje redom...
bas i ja htjela ovo napisati
Ili crijemuš, lokalizam. Nije mi fin.
Spremam se na jug, čujem da se šparoge ubijaju od dosade. Ako ipak ispadne da su obrane (vrlo vjerojatno) onda prelazim na motar. Oni su mi nekako komplementarni - čim jenjaju šparoge, krenu motari. Kasnije kad motari odu u cvat krene tušt. Uvijek ima nešto fino.
ovo mi znamo brat i spremit, raste posvuda, ima mesnato lišće i meni je jako fina za jest. Mi je skuhamo "na lešo", kuhaš malo, ocijediš, posoliš i zaliješ maslinovim uljem.
Tušt jedem od malena (moji su iz Dalmacije), na način kako je tangerina opisala, mljac
Peterlin, ti si stvarno primjer sistematičnosti - na svakoj temi ne samo ovdje! (Zamišljam tvoju špajzu i ormare - sve uredno složeno po špagi u kutije/staklenke s odgovarajućim natpisima na etikatama
Nabavila sam Enciklopediju samoniklog biljai odlučila da srijemuš/medvjeđi luk neću tako skoro niti brati niti jesti. Naime postoje čak 3 vrlo otrovne biljke s kojima se može zamijeniti: 1) đurđica 2) čemerika 3) mrazovac. Doduše ove otrovne vrste uopće nemaju miris po luku.....(ali ziher je ziher
Peterlin, moja učiteljica, a i gugl kažu da se gavez najnormalnije jede. Evo i Enciklopedija (tj Ljubiša Grlić) to potvrđuje! Jede se uglavnom prokuhan (jer ima dlakavo lišće) i bolje je pripremati mlade biljke. Može se pripremati kao špinat ili stavljati u juhe i različita variva. Zajedno s peteljkama listovi se mogu pržiti na ulju umočeni u tijesto palačinki. Najukusniji su posve mladi, u rano proljeće ubrani izdanci, koji se mogu prirediti s maslacem, kao šparoga. I osušeni listovi i cvjetovi dodaju se juhama i varivima, radi njihovog ljekovitog djelovanja (kaže Grlić)
Last edited by no@; 30.04.2012 at 15:25.
Hajd' od repa:Tušt jedem od malena (moji su iz Dalmacije), na način kako je tangerina opisala, mljac
Peterlin, ti si stvarno primjer sistematičnosti - na svakoj temi ne samo ovdje! (Zamišljam tvoju špajzu i ormare - sve uredno složeno po špagi u kutije/staklenke s odgovarajućim natpisima na etikatama
Nabavila sam Enciklopediju samoniklog bilja
Peterlin, moja učiteljica, a i gugl kažu da se gavez najnormalnije jede. Evo i Enciklopedija (tj Ljubiša Grlić) to potvrđuje! Jede se uglavnom prokuhan (jer ima dlakavo lišće) i bolje je pripremati mlade biljke. Može se pripremati kao špinat ili stavljati u juhe i različita variva. Zajedno s peteljkama listovi se mogu pržiti na ulju umočeni u tijesto palačinki. Najukusniji su posve mladi, u rano proljeće ubrani izdanci, koji se mogu prirediti s maslacem, kao šparoga. I osušeni listovi i cvjetovi dodaju se juhama i varivima, radi njihovog ljekovitog djelovanja (kaže Grlić)
Za gavez se relativno nedavno ustanovilo da neke supstance oštećuju jetru. Čitala ja to u nekom časopisu o ljekovitom bilju. Prevrnula sam doma skladište ali nema, bit će da sam to bacila ili mi je negdje u vikendici. Ipak, našla link ovdje, a to nije jedini:
http://koval.hr/blogeky/ljekovite%20biljke/gavez.html
Dalje, što se tiče sistematičnosti - tja, nisam ti ja baš tak uredna. Trudim se čistiti, ali tu je kraj priče. Ja sam kreativno biće, a to baš ne ide zajedno s urednošću. Trebala bi vidjeti špajzu moje svekrve, izgleda kao iz talijanskih časopisa s dizajnom unutarnjeg uređenja...
Istina, imam police sa zimnicom (s ceduljama, ali na poklopcima) i police sa ostalim, ali to mi je istovremeno i rumplcimer (usisavač, kolica za plac i sve što nije drugdje...katastrofa). Prestala sam se izgovarati da je nered zato jer nemamo prostora. Moglo bi bolje, ali ne da mi se.
A sad natrag na jestive biljke - bagrem je u cvatu, po Zagrebu ima i bazge, pa će vjerojatno uskoro biti i na mom brdu. Koprive mlade su taman najbolje. Našla sam i ovaj link na kojem ima zgodnih ideja: http://survival.aforumfree.com/f47-jestivo-bilje
Ipak, mislim da sve te stvari s jestivim/nejestivim biljkama treba uzeti s rezervom i provjeravati, da ne bude "nismo znali".
Ubijamo se u šparogama i motaru. Šparoge su u odlasku ali se još nađu. Zezamo se na Bourdainovu foru "opet šparoge
Bit će fotki...
o gavezu iz moje perspektive:
koristimo ga ak se porežemo, to me pred ohoho godina naučila jedna mlekarica kod koje sam svaqjkaj radila i često se porezala na srp
a kiselice?
Da, da, kiselice... Mladice su fine kisele, a od njih se može kuhati i juha (čula, ne i probala).
Osim kiselice mi smo tak znali žvakati i vitice loze (to radim i dan danas kad me djeca ne gledaju).
Inače, danas sam razgledavala mamin cvjetnjak i našla mladu lobodu. To se isto jede (priprema se kao špinat).
Mi smo zvakali i to od loze i kiselicu, ali onako-prozvaces i pljunes. a moj mali to sve pojede
Loboda je zapravo korov, zar ne? Zna rasti i medu kukuruzom ako me sjecanje sluzi.
Ma daj! Baš iznenađenje! Ja samo obloge od njega svježeg radim!!!
Sto radite sa koprivama, osim dodati ih za vrijeme kuhanja spinatu ili blitvi?
Juhu? Onako sa vrhnjem?
Da li je netko probao samo lagano zdinstati na našli ovom ulju? Da li je to čemu?
ja samo skuham i prelijem s maslinovim ko za salatu
I mi isto, ali obično radim manju količinu kao dresing za valjuške od krumpirovog tijesta. Djeca više vole špinat i blitvu, pa ih ne silim, a u maloj količini pojedu.
Tako se može napraviti i umak od stolisnika, iako ova godina nije baš idealna za to (suša je, pa su biljke gorke). Evo tu ima načelna uputa, iako je sve to više manje isto:
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=61894
Moja teta je znala raditi pite od njih, kao što bi radila od špinata. Jako fine.
koprive najčešće dodajem u guste juhe, od graška ili šparoga
dodati pred kraj i nakon toga proći sa štapnim mikserom
ili skuhati kao špinat, na pari pa smiksati i začiniti češnjakom i maslinovim uljem pa dodati malo krumpira na lešo
ako nađem, miješam i s lobodom i koromačem
Ovo sam brao prošli tjedan
http://i27.photobucket.com/albums/c1...e/IMGP1941.jpg
nevalja,prevelika,odrvenilo ti je to vec.....
ali stvarno,ja sam ih tolikih nalazila i kad bi doma cistila bas je stabljika bila drvenasta....
kuke (bljust) su isto vec pomalo procvjetale ali nadje se.....najvece su medju trstikama....
mi smo blansirali i zamrznuli 15ak vrecica....
Kad si pohlepna pa ju čupaš zajedno s korijenomnevalja,prevelika,odrvenilo ti je to vec.....trgni samo pedalj od vrha koji sam pukne pa ništa neće biti drvenasto. Znat ćeš da si trgnula na pravom mjestu kad ti špricne voda dok puca. Ove koje su kompletno drvene obično su na vrhu jako skvrčene i njih ne berem. Ovako kad trgneš samo vrh, šparoga doduše ostane bez provodnice (grane koja raste u daljinu) ali zato normalno raste u širinu i cvate i sve 5. Zapravo samo na tržnici moraš imati šparoge koje su sve odreda lakat dugačke, a kupci neka sami uklone drvene dijelove.
Ovu sam slikao jer se baš lijepo ispružila u krasnom ambijentu. Vrh smo kasnije pojeli. Dalje od dijela koji je super za pojesti ne berem.
Ovako i ja - drveni dijelovi su dobri jedino ako ću kuhati juhu od šparoga, onda se kuha sve zajedno, izmiksa štapnim mikserom i propasira. Inače ostavljam drvene dijelove, i da imam manje posla pri čišćenju, a i zato što ako je drveni dio dosta dug može baciti izboje i nastaviti rasti i nakon što se otkine vrh.
... a ni ti izboji nisu loši za papat, jedino što ne narastu posebno dugački ni debeli. Bitno je da su mekani.
Štrudla sa tofuom ili sirom i koprivama.
Njoke od kopriva - radi se na isti način kao i klastične njoke, samo sa krumpirom skuham i koprive
Tjestenina od kopriva - klasika: brašno, jaja, sol i blanširane nasjeckane koprive
sad sam se sjetila, jednom sam probala palentu s koprivom (u palentu dok se kuha umiješati blanširanu i usitnjenu koprivu, servirati s malo kiselog vrhnja) i bilo je super
mmm, ovo fino zvuči. ja tako znam napraviti polentu s rigom.
nego, jel ima neka fora u branju kopriva - kako se ta kopriva bere? mlada? kako znam da je mlada? u svibnju je mlada?
najbolje je brati mladu, i to samo vrhove.
kasnije bude previše vlaknasta, ali ja znam i kasnije brati one listove s vrha. Možda se može i propasirati.
E pa najbolje da to neznam....ovdje blizu kuce gdje berem su 90% zastupljene kuke i njih berem samo vrh,zasto bi cinila dupli poso i doma opet cistila?Kad si pohlepna pa ju čupaš zajedno s korijenom
Ovu sam slikao jer se baš lijepo ispružila u krasnom ambijentu. Vrh smo kasnije pojeli. Dalje od dijela koji je super za pojesti ne berem.
Pokoju sparogu koju nadjem odma pojedem na licu mjesta onako sirovu.....ako idemo dalje s autom gdje ima vise sparoga beremo sto ih duze ako ih necemo jesti odma taj dan pa ih onako duge stavimo u vodu da mogu izdrzat do sutra,preksutra...
A grehota bacat i drvenasti dio kad se moze posusit pa samljet i koristit za po pasti....bilo je nedavno na televiziji,tako rade u Istri...eno se meni suse u spajzi stabljike pa cemo vidit....
Evo ja prvi put čujem
Nešto drugo mi je palo na pamet - sad cvjetaju bagremi, probajte kolač od bagrema. Napravite jednostavan biskvit kao ovaj na početku teme http://forum.roda.hr/threads/23044-J...zi+kola%C4%8Di i umješajte dosta cvjetova bagrema, koliko god možete ugurati u tijesto. I ispecite kao inače. Okus je malo neobičan ali jako fin.
ja uvijek berem samo vrh, neka 4 prva lista. mozes ju i osusiti pa imas za caj, ili ju tako suhu razmrvis i posipas po nekom jelu, ja sam ju u rizoto stavljala.
osusila i sad cu samljet u sjeckalici....mislim da netreba termicki obradjivat kad ih ionako mozes jesti sirove....samo cu posipat nakraju po pasti....Evo ja prvi put čujem
.
Ja sam ove godine probala sušit šparoge. Onaj gornji mekši dio šparoge pripremim normalno, a onaj tvrđi dio sam stavila sušit. Poslije ću samljet u prah! Svekrva mi kaže da koristi taj prah za umake na tjesteninu.
Osim pohanja na koje još način/e pripremate sunčanice?
Nabrala sam ih danas, a dojadilo nam pohanje....
Posting Permissions
Reply With Quote