Naježila sam se samo od pogleda na onu sliku.
I ja imam problem s bubama. Letećim. Zujavim. Svih vrsta.
Bile one stvarno opasne ili bezazlene, ne volim ih sresti.
Kud zuje, i još k tome lete takvom nepredvidljivom putanjom i brzinom, da ne znam na koju stranu bi zbrisala.
Leptirice su mi noćna mora. I još kad vidim da me gleda onim crnim okicama, brrrrr.
Kad smo uređivali kuću - mrežice na prozorima su mi bile prioritet.

Neću dati petama vjetra jedino pri bliskom susretu s muhom, komarcem i bubamarom. Sve ostalo - nestajem s mjesta događaja u trenu.
Tako da razumijem. Suosjećam. I pratim da vidim o kojoj se beštijici radi.