Krpelji i zarazne bolesti
Svojim ubodom krpelji kao što je poznato mogu na ljude prenijeti neke zaraze. No na sreću svi krpelji nisu zaraženi mikroorganizmima koji mogu naškoditi čovjeku, već
samo njihov vrlo malen dio, a takodjer to nisu niti na svim područjima.
Krpelji o kojima je ovdje pretežno riječ su šumski krpelji vrste Ixodes ricinus. Oni u našem području mogu na ljude prenjeti dvije bolesti: virusni krpeljni meningoencefalitis (KME, ili meningoencefalitis ranog ljeta, ili srednje-europski krpeljni meningoencefalitis) i infekciju uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi, poznatu pod imenom bolest Lyme (ili Lyme-borrelioza, ili kronični migrirajući eritem (crvenilo kože) - latinski: erythema chronicum migrans).
Rasprostranjenost virusa - uzročnika krpeljnog meningoencefalitisa u Hrvatskoj dobro je poznata, na temelju viroloških istraživanja i na temelju dugogodišnjeg praćenja podataka o lokalitetu na kojem je došlo do uboda krpelja u osoba koje su oboljele od te bolesti.
Tako se za zagrebačko područje zna, da u urbanoj zagrebačkoj zoni sve do podnožja Medvednice iako krpelja ima, opasnosti od krpeljnog meningoencefalitisa nema. Medvednica pak predstavlja zonu u kojoj postoji krpeljni virusni encefalitis. No to je prirodno žarište razmjerno niskog intenziteta i rizik
zaraze je vrlo malen. To se ogleda u
svega nekoliko oboljelih (raspon od 0 do 5) godišnje, od golemog broja zagrepčana koji posjećuju Medvednicu, a mnogi od njih su pri tome "pokupili" krpelje.
O rasprostranjenosti Lyme-borelioze zna se manje jer se ta nedavno razjašnjena bolest sustavno prati tek desetak godina. No, prema raspoloživim podacima čini se da je njena rasprostranjenost šira nego za krpeljni meningoencefalitis (veća je i vjerojatnost nastanka bolesti nakon uboda), a mogućnost zaražavanja postoji i na Medvednici i u gradu. I opet, srećom, radi se ipak o razmjerno maloj vjerojatnosti, sa stotinjak oboljelih Zagrepčana (od gotovo jednog milijuna) godišnje