Slažem se s gornja dva posta, pogotovo s ovim da je novi roditeljski izazov razlikovati kad želje postanu želje, a ne potrebe. Roditeljstvo je sigurno davanje, i tu se slažem, ali ne mora biti takvo da "umete", "ubija", ili da je "žrtva" (žrtva uvijek traži nešto - zahvalnost subjekta zbog kojeg ide žrtva ili društveni pljesak, ako ništa drugo, a to je sve... ma, jednostavno krivo). Ako postaje takvo, onda je potrebno to osvijestiti i izbalansirati.