pa ne osiguravaju 10bz vjecni zivot. ima tu puno vise :D
A zasto bi ateisti bili cijepljeni od aktivizma? Kad vec gomila vice da je njihova religija najbolja i njihov bog onaj pravi i njihov put put do spasenja, zasto ne bi i ateisti vikali da boga nema i da je njihov put pravi? Ima svakakvih ateista, onih kojima je sve to sasvim nebitno i nesto sasvim usputno u zivotu, onih koji se zele izboriti za svoja prava, a i onih koji zele druge navesti na ateizam, isto kao sto ima i puno krscana i muslimana i svih ostalih. Ja mislim da je ok da se cuje ateisticki glas u nasem drustvu. Cini mi se da je to posebno bitno za djecu koja dolaze iz vjernickih obitelji, a koja imaju sumnje, ali nemaju kome u krugu tih obitelji izraziti te sumnje, a mozda ih nemaju kome izraziti ni u krugu prijatelja, jedan glas koji im kaze da nisu sami u svojim sumnjama, da se imaju kome obratit. Makar ja osobno vise spadam u "pusti me stat" grupu - drago mi je da ima ljudi koji javno nastupaju i koji su aktivni.
rekla sam da cu pitati muza da li se osjeca diskriminirano zato sto je ateist, reko je da ne. jedino se osjecao u srednjoj jer je vjeronauk bio ekstra izborni predmet iz kojeg su svi imali 5 pa su si dizali prosjek.
onda sam ga pitala da li bi isao na okupljanja ateista, mitinge, konvencije, druzenja itd. rekao je da mu ne pada na pamet. zasto bi trosio svoje vrijeme na religiju? bilo da se raspravlja o njoj kako je ima ili kako je nema. zasto bi trosio vrijeme na nesto u sta ne vjerujem. zasto bi joj pridodavao bilo kakav znacaj, a i negacijom joj pridajem.
inace ne poznam osobu koja je toliko kriticki i sarkasticno nastrojena prema crkvi i religiji kao on :D
na ovakav nacin ateizam postaje nova religija, antireligija.
Iako nisam pripadnica tog "smjera" - ne vidim problem u propagiranju antireligije... jer (kako je vec diskutirano) u drustvu u kojem se "vjerovanje" apriori definira kao pozitivno postojanje javno izrazenog misljenja (ili cak kampanje) u kojem se tvrdi suprotno je meni osobno dobrodosla pojava...
Ne znam, ne poznajem tvog muža, ali imaš i tipova aktivista-neaktivista, en generel, bez obzira na intimno mišljenje treba li nešto mijenjati (pa nemaju snage ići kontra struje itd.) ili ne. Nema to veze toliko s "antireligijom"... koliko s, kako je ono seni rekla, dijelom i "zonom ugode/ugroze". Prva ja... ne da mi se plivat protiv struje i bit "onaj mali koji će inicirat promjenu jer kad bi svi itd.". Osim ako me baš ne upikne u nešto meni jako važno i ne radi budalu od mene (stila psihosavjetovanje oko MPO-a). Ja ću uvijek gledat, vjerojatno, dok ne dođe situacija kao u onom filmu "Životi drugih", di je situacija da nemaš izbora ne bit aktiovist, koliko me istupanje oko nečeg "košta", u smislu "uloga energije/nervirancije". Nije da je to nešto oko čega se nešto specijalno ponosim - ali, tako je, ja sam zasad takva.
To jest... u biti, lako je radit ono "taj me se konkretni problem ne tiče", ne smeta mi, live and let live, dok te nešto baš ne upikne u onu neku the točku.
Posljednje uređivanje od ina33 : 07.09.2012. at 10:16
ne, vec ide direktno na problem- ne svidja mu se sto crkva ne placa porez, ne svidja mu se zakon o MPO itd. ide na drzavu. ne ide raspravljati o tome kako necega nema i kako odgajat dijete u svijetu u kojem necega nema. odgaja ga onako kako misli da treba. i ne misli da drugacije odgaja dijete kao ateist od mene koja to nisam. ja samo s djetetom imam jos jedan mali aspekt za "proci" i to je to. i dijete jasno zna da tata ne vjeruje u nista osim u znanost.
a isto tako mu se poklapa misljenje i stav s nekim vjernicima o pogledu upravljanja drzavom.
i gle cuda, nije ih (a)teizam spojio vec njihov stav prema porezima, predmetima u skoli, zakonima itd. tad je bas to ono zajednicko skto neku skupinu cini grupom. ne (ne)vjerovanje. ono s time veze nema. i na to, kako je rekao, ne trosi energiju i vrijeme. trosi na ono sto ima, a to je nepravda i nasa drzava koja ju cini.
to je njegov izbor. nisu svi ljudi isti.
zasto?
nije poanta ovog topika rasprava da li boga ima ili nema,
nego je poanta kao sprijeciti miniranje sekularne drzave.
ja si ovdje gdej zivim mogu priustiti indiferentnost.
ali u hrvatskoj je situacija drugacija.
nisam govorila o ovom topicu vec cijelom ovom pokretu i nacinu.
na zalost nemam vremena tipkat.
al i "preobracenja" su tipicna za religije. i "propovjedi". a pise se o sirenju istine jer mozda je netko u nedoumici pa postane ateist. parafraziram jer ne mogu trazit tocne citate na topicu.
vikanje nema boga na sav glas radi prosvjetljenja mase identicna je vikanju "moj bog je jaci od tvog".
ja ne mislim da mi ovdje razgovaramo o tome ima li boga ili ne.
niti da imamo za cilj, nekoga preobratiti. sto se mene tice, niti u jednu od tih diskusija se ne uplicem, te ih smatrama prilicno besplodnima.
kao sto vec rekoh radi se o domenama sekularne drzave koja je javna, te domenama religije koja bi trebala biti privatna stvar. a u hrvatskoj se ocito tako ne tretira.
Malo napreskokce citam, ali cini mi se da je Jadranka prilicno dobro sumirala cijelu pricu.
Osobno, ne znam zasto bi samo ateisti komentirali knjige i slusali filozofe, ali naravno da mogu, ako zele. Ja bih se pridruzila takvom skupu neovisno o vjeri prisutnih, ako je rijec o slobodnom komentiranju, naravno. Ponekad bi me zanimalo sto kaze XY, a ponekad QZ. Itakoto. Na vjerske skupove nikako ne idem, to me ne zanima ni najmanje.
Probleme oko MPO i vjeronauka u skoli (specificne trenutno za hrvatsku) ateisti svakako ne bi trebali svojatati. Koliko je vjernica samo na forumu, kao sto je netko rekao, kojima smeta to sto se katolicka crkva uplice u sekularnu drzavu? Kad stavimo na stranu mjerni instrument odredjivanja pripadnosti zajednici i vjeri (iliti prave/neprave/lazne/ovakveionakve katolike), stvarno se problem, u principu, tice bilo koga, bilo koje vjere.
Sto se tice casnih sestara u skolama i slicno, nekako sam oguglala na uniforme, tj. uopce ih ne primjecujem. No morala sam za taj advanced step ipak iseliti iz Hrvatske. Jesam u maloj, relativno homogenoj zajednici, ali ipak raznorazne religije i kulture rade raznorazne poslove. I uopce vise ne vidim marame i halje koje rade ono sto kod nas, u principu, nikad nisam vidjela. Jedino svi doktori i medicinske sestre uvijek nose tzv. scrubs, iliti ono dvodijelno odijelo. No nose, na primjer, maramu, ako im to treba. Casne jos nisam vidjela, ali ne vucem se po bolnicama bas tako puno (najvise sam bila po MPO klinici, enivej).
Da malo pojasnim svoj stav. Osobno, ne bih se ni ja ukljucivala u ateisticke organizacije niti isla na mitinge i druzenja. Za mene je sve to intimna stvar. No, isto tako postoje krscani koji se klone bilo kakve institucionalizirane vjere i svoju vjeru prakticiraju samo u svom srcu ili medju prijateljima ili u krugu obitelji. A na slican nacin sigurno postoje ateisti koji imaju potrebu za aktivizmom, za konvencijama, mitinzima i organizacijom i koji osjecaju potrebu da promoviraju ateizam. Ateizam ili neka vjera su samo jedna od odrednica neke osobe, tako da to sto je neko ateist ne znaci automatski da nema potrebe za organizacijom.
Zasto mislim da je ipak dobro da postoje ateisticke organizacije ili da se glas ateista cuje? bas zbog onoga sto sam napisala, da ljudi koji su okruzeni vjernicima znaju da postoji i neki drugi smjer u zivotu, da se ne osjecaju kao Pale sam na svijetu. Ja dolazim iz ateisticke obitelji i prijatelji od roditelja pa uglavnom i djeca su bili ateisti, tako da mi ateizam nije bio stran, ali vecina mojih prijatelja su bili (a neki su i ostali) katolici, tako da mi ni to nije bilo strano. koji god film me pucao mogla sam se nekom obratiti i popricati o svojim stavovima, nekom tko slicno razmislja. Ja mnogo puno mijenjam misljenja, cini mi se. Ali, ako netko dolazi iz vjernicke obitelj i drustva, njemu je puno teze cuti drugi glas.
Evo jedan osoban, donekle nepovezan primjer: Kad su prije desetak godina poceli progoni hrvatskih ratnih zlocinaca odjednom su svi bili protiv toga i sve je bilo puno nekih miting podrske, i u mojoj obitelji bilo je puno stavova, to nije bilo u redu, ali ne smije ih se sad progoniti, zbog reda u drzavi. meni je to bilo strasno, jer se radilo o optuzbama za ubijanje staraca i civila. Ali sam se par dana osjecala bas kao Pale sam na svijetu. Dok nije predsjednik broj 2 odrzao jedan govor na televiziji koji je bio stvarno dobar i dok nije izasao Feral u petak (zivio Feral, onda sam se osjetila kao da ipak nisam tako sama, i kao da ima i drugih koji razmisljaju kao ja, a onda su se odjednom i svi ovi iz moje familije predomislili kad su culi i druga misljenja. Eto zato mislim da je dobro da postoje i organizacije koje promoviraju ateizam, da oni koji misle da su sami, znaju da nisu.
A sto se tice MPO, pobacaja, eutanizacije, mislim da to nije ekskluzivno ateisticko pitanje. Stovise, kao sto ima katolika koji sve to podrzavaju, sigurno ima i ateista koji bi sve to zabranili. Evo ja sam npr. protiv smrtne kazne, a md svako malo prica da bi nekoga trebalo osuditi na smrtnu kaznu (uglavnom nase privatizacijske lopove), i mislim da on to stvarno ozbiljno misli. A on je kao ateist, a ja sam nesto ne znam ni sama sto.
Jos jedan komentar, ateisti mozda nisu diskriminirani u smislu prilike za posao i slicno (osim s tim vjeronaukom u skoli, a mozda je i to dosta), ali su bome cesto sikanirani.
Naravno da to nije ateisticko pitanje, prije svega se radi o etici.
Samo sto na ta filozofska pitanja etika pokusava doci do nekog logicnog zakljucka (ovdje mislim i na znanstvenike i na pojedince koji razmisljaju svojom glavom) dok ti vjera apriori namece odgovore na ta pitanja.
Zašto misliš da nitko ne živi po pravilima? Ni po zakonima? Ja baš mislim obratno. Ne svatko, ali dobar dio ljudi da.
A sto se tiče aktivizma, mislim da je u Hrvatskoj neophodan. Držim da to teško mogu razumjeti ljudi kojima dijete ne ide u školu u Hrvatskoj ili oni koji ne moraju dobiti potvrdu od psihijatra da su normalni da bi mogli krenuti na potpomognutu. Jer kod nas je sve obojano purpurnom biskupskom, pa čak i medicinski zakoni. A kud ćeš gore od premijera agnostika/ateista, whatever, koji citira Bibliju iz tjedna u tjedan.
Ma neophodan je svagdje, ne samo u Hrvatskoj, ako postoji nesto sto treba objasniti, protiv cega se treba boriti, ukazati na probleme, svastanesto.
No u hrvatskim okvirima, a recimo oko vjeronauka i blagoslova u skoli, ili problema s MPO, to nema veze s ateizmom, i ne bi trebalo imati, vec s katolickom crkvom, tj. njezinim mijesanjem i utjecajima na sluzbeno sekularnu drzavu. Nisu sve vjere zastupljene u skolama, niti su protiv MPO.
ne bih se složila, a čak mi je donekle i naivno ovako razmišljati
možda na razini neke uopćene ocjene, ali u praksi se to svodi na vjernik - ateist (jer nemamo prijavljenih svemiraca)
to što zaista postoji 100 vjernika koji se protive ovim praksama, ne čini ovaj problem problemom države
da li postoji formalno organizirana skupina vjernika, koja se protivi uplitanju religijskih institucija u domene sekularnog drustva?
ovdje je vrlo jaka platforma "wir sind kirche" koja se upravo bavi tim pitanjima. i vrlo je mediski eksponirana, ekipirana i djelatna.
jos je nesto sto bih htjela prokomentirati.
i na ovom , kao i na mnogim slicnim topikma imamo cesto izrazeo misljenje, kako su ljudi, koji su ateisti ili agnostici a djeca im ipak idu na vjeronauk, odnosno ne protive se javno uplitanju crkve u domene sekularne drzave, zapravo licemjerni. a u podtekstu dode, nesto kao, sami su si krivi.
hm.hm.
globalno bi covjek rekao: tocno.
no ako pogledamo stvari s druge strane, postavlja se sljedece pitanje:
da li su vjernici koji takode smatraju npr. da vjeronauku nije mjesto u skoli (odnosno da se crkve ne treba mjesati u zakone i praksu vezanu na mpo, itd, itd) a djeca im pohadaju vjeronauk, u skoli takoder licemjerni?
da li su vjernici koji smatraju da se crkva uplice u stvari koje nisu njena domena, a nista ne poduzimaju protiv toga takoder licemjerni?
mali broj ljudi su ine lole ribari, ili sinise glavasevici. vecina su ih "prosjecni ljudi", ne heroji. to nam povijest stalno pokazuje.
mozesli li traziti od drugih da bude heroj, a sam to nisi?
Samo se bilježim s štovanjem.
Temu pratim, nisam još sve postove uspjela pročitati, ali bi mi bilo drago da rasprava zaživi i da i mi "nesakupljači marki" imamo gdje razmjenjivati svoja iskustva.![]()
I ja sam tu. Ne vjerujem u Boga, ali niti u neke više smislove, stila "sve ima svoj zašto", mišljenje pozitivno i slično. Meni je i ta "vjera u pozitivno razmišljanje" isto... kosi mi se s "yours in free thought". U nekim trenucima krize, "mantram sama sebi" bit će sve dobro i to je to. Zasad me to dobro služi, ali, općenito, nikako nisam od onih nikad ne reci nikad. Puno mudrosti ima i onoj, koja, po meni, nailazi neku religiju "imaju mudrosti prihvatit itd.". Osim toga, puno vrijednosti ima i u religioznim postavkama nekima, koje su postale opće ljudske vrijednosti (barem ove naše... jesmo mi "zapadna hemisfera")? Ne znam zašto ne vjerujem... u stvari znam, tako me odgajalo. I vjerojatno zato jer sam uvijek tražila kao neku logiku, a kod religiozne priče mi je bilo puno nelogičnosti i ograničenja, uključivo ovo s Adamom i Evom. Ne osjećam da mi išta fali, tj. ne vidim se kao "ne" stvorenje ili stvorenje bez vrijednosti, ali ne moram nužno zamijeniti to nekim drugim setom vjerovanja u nešto drugo, što nije Bog. Mislim da ljudi vjeruju u razne stvari da se lakše nose sa raznim strahovima, a i zato jer ne mogu prihvatiti kaos i slučajnost i nepostojanje neke providnosti koja svim upravlja. U tom smislu se slažem s tangerinom - svijet nije niti pravedan, niti nepravedan, ono... briga ga za nas. Ljude je briga jedne za druge, u to vjerujem. Meni je važno da se ja trudim bit OK osoba i odgajat dijete u takvom orkužju i orkužit se takvima i poticat te vrijednosti. Mislim, sad ovo zvuči ono ja sam tough girl, ali imam i ja puno praznovjerja i slabosti, ali općenito... nisam religiozna, niti vjerujem u tipa majku zemlju, prirodu ili ne znam... nešto drugo, što nosi svoj sustav i ima neku pozadinsku mudrost. Ne znam kuži li se moj stav.
Posljednje uređivanje od ina33 : 07.09.2012. at 08:49
1. ja tu imam ponesto drukcije videnje stvari. ja mislim da su to oduvijek bile opce ljudske vrijednosti, koje su se evolucijski razvijale, a religija ih je uoblicila u set pravila, te nakon toga ili istovremeno, svejedno, kada je postala institucija instrumentirala u svrhe ucvrscivanja svoje moci i pozicije. kad bi "vrijednosti" same po sebi bile dovoljne, odnosno kada bi bile alfa i omega religije, onda ti niti ikonografija, niti institucije ovakve kakve jesu, ne bi ni trebale. kao sto je netko na prijasnjoj strani rekao:
ako je smisao dobrota, postenje, karakter, opceljudske vrijednosti, te to da ih zivis, onda je svejedno da li si vjernik ili ne. zar ne? medutim kao sto vidimo to institucijiama religije ne samo da nije svejedno, nego im je to veliki trn u oku. pa otuda i izjave (da li je to bio papa ili netko drugi) da je ateizam zlo.
da se oci svima mazu, sa tim pricama o vrijednostima je drugi par cipela.
2. nadovezujem se.
naravno da ti nista ne fali. niti trebas ista zamjenjivati. etika, humanisticki pogled na svijet, prava covjeka...itd..itd, sve su to sasvim jasne vrijednosti, koje su postojale, postoje i postojat ce i dalje.
one su fundamenti gradanske, civilne drzave, odnosno drustvenog uredenja.
to je jos jedan od meni potpuno nerazumljivh mitova o vrijednostima. koji se ocito sasvim ciljano i demagoski plasira.
kao ateisti nemaju sustav vrijednosti. mozes mislit!
Tj. vjerojatno religija nosi u sebi odgovor o smislu života (Bog je uredio, priroda je uredila). Ja mislim da nekog posebnog smisla, izvan nas samih, baš i nema, a vezano za priordu, vjerujem u njene zakonitosti... ali ne i u neku drajving force s nekim naumom iza toga.
Posljednje uređivanje od ina33 : 07.09.2012. at 08:52
malo o silovanju
Deuteronomy 22:28-29
New International Version (NIV)
28 If a man happens to meet a virgin who is not pledged to be married and rapes her and they are discovered, 29 he shall pay her father fifty shekels[a] of silver. He must marry the young woman, for he has violated her. He can never divorce her as long as he lives.
Vezano za ljepotu obreda... i neku "duhovnost"... ako to ljubav je, ne znam je li u to spada, bila sam na jednom jedinom "ateističkom" sprovodu u životu, barem da se sjećam, i to je bilo nešto predivno.. ljudi su to tako organizirali, ne znam. Baš je bilo vezano za tu osobu, slavu njenog života, govorili su crtice iz života, svirala je pjesma koja je opraštajućima jako značila... meni, kao religioznom "outsideru", bilo je puno manje "formulaičnosti", a više nekako... osobno, ne znam.
Vjerovatno ateistička ceremonija (ma koja bila) ostavlja više prostora kreativnosti.
ina33, ja kuzim tvoj stav, jer ga u potpunosti i sama dijelim
stav 's obe cvrsto na zemlji'![]()
Gledala sam jednom jedan kanadsko-frankofonski film, ne znam više kako se zvao, radnja je ta da je jedan sredovječni/stariji čovjek, prosječnog životnog stila (tipa rastavljen, pa x veza, pa malo izgubio vezu s djecom itd., onako, živi hektičnom svakodnevicom) skužio da ima rak. Taj prikaz kako se on oprašta od života, mene je baš nekako jako dirnuo i nekako, glupo mi je reći "učvrstio u ateističkim uvjerenjima", jer je to contradictio in adjecto, ali dao neke odgovore kako bi ja za sebe želila umrijet. U svakom slučaju, dotiče se i eutanazije, a zanimljivo je, i meni dirljivo, kako su ga nekako lijepo ispratili i kako se on lijepo oprostio, odbijajući neku "nadu", ako se to tako može reći, osim sasvim konkretne pomoći - nabavljao morfij od dilera, zamolio med. sestru za eutanaziju. Sve to ide "subr rosa" tj. ilegalno, jer kad pita za pomoć bilo koji "sustav", on ga odbija (ne izravno, ali ono, nečim što on percipira kao frazu) i tretira "formulaično" i apstraktno, a od ljudi različitih "walks of life" i svoje obitelji dobiva konkretnu pomoć i konkretnu ljubav/suosjećanje za patnju bližnjega... i to najčešće tako da neki iskorače iz onoga što im nalaže njihov sustav - medicinski, sustav skrbi itd. Sve to ide s puno humora, svaka tragična nosi sa sobom i komično, a to opraštanje ide tako da se skupe, pojedu večeru i eutanaziraju ga (ilegalno, neko mu iz med. sustava, tipa neka sestra pomogne) i on se sa svima lijepo oprosti. Nekako mi je osjećaj nakon toga baš ostao - ljubav.
http://os-sesvetski-kraljevec.skole....dmetna_nastava
Ovo web stranica naše buduće škole. I vjeronauk kao predmetna nastava, ne izborni predmet
(teško mi je sudjelovati, ne stignem pratiti :/ )
Kako je problem cijele države, vjernici ne idu na MPO, zabranjeno im je. Ako su pravi katolici.
Ne, nego je moja škola u takvom mjestu gdje nikome tako nešto neće smetati.
Debela istina...
Sad sam pogledala kako je u školi moje djece - nema popisa predmeta, ali na popisu udžbenika ravnopravno ima islamski i katolički vjeronauk, kao i ostali izborni predmeti (drugi strani jezik, informatika i slično). U redu je.
Ja nisam imala primjedbu na rad škole u kojoj su mi djeca - tu je sve korektno. Imala sam i imam primjedbu na provlačenje sadržaja katoličkog vjeronauka kroz ostale predmete. To smo rekli već dosta puta na ovom topicu.
Problem je u tome što je školski sustav trom, da nešto sad i uvaže - promjena u npr. udžbenicima bit će vidljiva tek za 3-4 godine jer postoji propis da se udžbenici ne smiju mijenjati prečesto.
Eh, sad, kako bih ja to riješila - ako se izuzimanje vjeronaučnih sadržaja iz općih udžbenika može iskoristiti niz dlaku nakladnicima, možda bi nešto takvo i moglo proći...
Mjesto gdje si ima itekako veze s time hoćeš li biti vjernikili ne i hoćeš li se osjećati "drugačijim" ako to nisi. Ili jesi.
Ne sjećam se da me je itko ikada pitao da li sam vjernik. Niti ja ikoga. Kakve to ima veze. Pa ne ocijenjuju se ljudi po vjeri, boji kože, debljini novčanika, spolu, godinama...naivna ja.
No ja sam do danas vjerovala da su i porezni zakoni pravedni i da ti neće udariti porez za cijelu godinu ako si to nešto prodala krajem ožujka. Ali, hoće. Imala ti ili ne kupoprodajni ugovor. Pa sam gubi vrijeme i živce i novce dokazivanjem.
Vjerovati u nešto, bilo što, je odlika naivnih ljudi. Malo sam bijesna jutros na sustav, na svoju naivnost i vjerovanje. Ionako će ti gotovo sve dokazati da nisi trebala vjerovati. Povratit ću ja svoj optimizam, znam sebe, ali nelogičnost, bahatost i zloba me ponekad dotuku.
S druge strane, da nisam imala, ne bih ni trebala prodavati ni nervirati se. Možda je rješenje u neimanju. Stvari. Ali, i djecu imaš i vjeruješ im...Pa ti poljujaju tu vjeru.
Ne znam. Bilo bi lijepo samo biti i uživati u danom trenutku, bez zapovijedi, bez pravila, bez vjere, učiniti svoju okolinu po svojoj mjeri. Samo većina bi iz toga stvorila anarhiju, pa je vjera u Boga dobra za većinu ljudi na zemlji.
Evolucija još nije učinila dovoljan pomak u ljudima da mogu bez vjere i višeg bića. Da li će ikada?
Evo ovo priznajem da ne razumijem... Kakve veze ima evolucija (= bioloska osnovica naseg postojanja) s vjerovanjem i kvalitetom drustvenog uredjenja?
Nekako mi se cini da ce ovo ispasti povezano s cesto spominjanom korelacijom izmedju stupnja obrazovanja i (ne)vjerovanja no osobno ne mislim da vecina stanovnistva nije na dovoljno visokom evolucijskom nivou da moze bez vjere. Kako uopce definirati evolucijski "napredak"? Da li je to IQ? EQ? Ili nesto trece?
u obadvije tvrdnje nisam ni najmanje sigurna.
gledajuci zemlje koje nisu sekularne, tipa irana, afganistana, cini mi se da je upravo suprotno tocno.
sto se tice evolucije, mozda si se nespretno izrazila, mislim da savim dovoljan broj ljudi na ovoj kugli zemaljskoj, sasvim dobro zivi bez visih bica i vjere u njih.
osim toga mislim da se konstantno brkaju dvije stvari.
uopce se ne radi o vjerovanju ili nevjerovanju, odnosno o tome da li nekom to treba ili ne treba.
zivi i pusti zivjeti.
radi se vrlo jednostavno o odnosu sekularne drzave i institucija religije.
Posljednje uređivanje od seni : 07.09.2012. at 12:42
A tu "the točku" isto ne dam da mi drugi nameću... a posebno grižnjom savjesti stila kad bi svi, ne pitaj što je x učinio za tebe, nego što ćeš ti učinit za y i slično.
ok, ali ateista, pravoslavaca, budista i svemiracau ovoj državi ima sve zajedno oko 20%.
ostali se osjećaju katolicima.
dakle, tu dolazimo onda do najvećeg problema.
institucija koju ne zarezuju previše niti njeni članovi, pripadnici, bori se za što veći utjecaj u društvu. kako u kojoj državi, u ovoj našoj ima poprilični. nek na slijedećim izborima pobijedi karamarko, imati će još veći. crkva ima jasne, nedvojbene, vrlo stroge stavove oko toliko aspekata ljudskog života, stavove koje ne mijenja niti milimetar, a koje nitko više ne poštuje niti ih se drži. rastava, predbračni seks, abortus, mpo, kontracepcija, pa i vjeronauk u školama...
u stvari, možda je tako i dobro, dodaj uz to par skandala, pa par milijunskih odšteta kao u irskoj - pasti će utjecaj na još nižu razinu.
i bez ateističkog aktivizma.
a neki aktivizam oko toga mora biti. nisam čula za udrugu katolika koji se bore protiv utjecaja katoličke crkve na zakone. a sav taj utjecaj, kako si i ti rekla, počiva na magičnoj brojci od 80%. katolika. odnosno - birača.![]()