kažem i ja. Vidiš kako u par minuta i nakon par postova filozofija "neshvatljivo", kad je na osobnom primjeru "uzemljena", postane vrlo shvatiljivo. Ko bi se bunio da je vjeronauk nije usred satnice, nego tipa predsat ili zadnji sat - mislim da nitko? Evo... ako ti je i dalje neshvatljivo, ja predlažem da se okuražiš i poduzmeš dodatni trud da to tako bude. Ako nije, onda ti, u cost-benefit analizi filozofskog i pragmatičnog ostaje da ti je benefit jer ti je zgodno da i pragmatično da bude u školi, a da je cost toga što se, iz istog razloga pragmatičnosti, priključuju i ovi "just in case", zapravo mali.
Na kraju, što reći - hvala ti na tvom žalu? Nemoj se ljutit, probala sam ti tvoje filozofije s neshvaćanjem i emocije "žala" malo predočit "s ove strane" - nije baš neki value added za naš problem jer se i naša računica svodi na to što je više maltretaže - zafrkavat se s organiziranjem 45 minuta usred satnice ili ono... "a neće škodit".
Posljednje uređivanje od ina33 : 03.10.2012. at 16:02
mama courage.. ja nisam filozof, samo sam upala tu na ovaj folder, pa ti neću replicirati. ali ti samo uživaj dalje
A i tvoj izgovor - da je to praktično i da ti paše - jednako je banalan... od banalnosti se živi (svi mi, to nam čini svakodnevicu), lako pisat floskule i osvrte i mišljenja.
A i ti "drugi razlozi" ti se na isto svode - zgodnije je, manji je problem s izdvajanjem usred sata itd. To su ti razlozi. Nema drugih. Stvar je pakiranja.
Posljednje uređivanje od ina33 : 03.10.2012. at 16:04
ina33 mjenjala si postove, pa sad čitam nešto što nije pisalo, ali ajde valjda smo se u globalu razumjeli
U trećem razredu se mora na vjeronauk u crkvu, onda će se valjda razdvojiti jedni drugi![]()
Sumnjam, pratit će u crkvu. Razdvajanje, slijedom logike "lakšeg puta neizdvajanja", koliko ja kužim, nakon što se obave sakramenti.
Čim je škola upetljana, to je tako. Nadam se da ti to ne smeta. Ako smeta - široko je aktivističko polje, be free to join - svako tko poziva druge, i sam može, ako želi.
Piece, kate.
Posljednje uređivanje od ina33 : 03.10.2012. at 16:12
Pa zapravo ni ja u tih 20-ak str. nisam našla neki konkretan primjer diskriminacije. Ja zapravo ne želim umanjiti problem nego ga samo ispravno definirati. Dakle smatram da problem s vjeronaukom nije diskriminacijske prirode nego organizacijske i da bi isti takav bio ukoliko bi se radio o bilo kojem drugom predmetu, ako shvaćaš što želim reći. No samim time što se radi o vjeronauku problem je osjetljiv jer zadire u sferu svjetonazora i zato se stječe dojam da se radi o diskriminaciji.
Ja generalno znam ljude i s jedne i s druge strane koji osuđuju, vrijeđaju, diskriminiraju, no ne bih rekla da to isključivo rade vjernici. Stvar je u čovjeku. Kod nas je nekima očito to još bolna tema.
Meni je nekako normalno da postoje ljudi koji vjeruju i koji ne vjeruju i zaista poštujem i jedne i druge argumente. Čitala sam i Dawkinsa, gledala raznorazne "ateističke" dokumentarce, zaista nemam problema s tim. Ma ustvari nemam ni problema kad netko počne vrijeđati i omalovažavati, a takvih zaista ima jako puno, ali me ipak dirne iako to više govori o osobi koja vrijeđa nego o tome što vrijeđa.
ja sam baš mislila na netoleranciju isključivo na relaciji vjernik-nevjernik. htjela sam spomenuti da kao što postoji netolerancija s jedne tako postoji i s druge strane, no opet ponavljam to ovisi o ljudima, a ne o opredjeljenju.ako se ne varam, većina nas ovdje navodi svoja osobna iskustva. počev od onih negativnih, koji nas tište, u kojima smo doživjeli neugodnosti od strane vjernika (ili neistomišljenika), obitelji, institucija i sl. sretne smo što smo dobile ovaj komadić virtualnog prostora gdje se možemo (prvo) izjadati onima koji će i bez puno objašnjenja znati o čemu govorimo, jer su najčešće slično prošle i slično osjećaju. u tim pričama promišljamo što nas je povrijedilo, pa u konkretnim slučajevima ne čudi da ispadamo tolerantnije, jer pričamo iz naše perspektive. to ne znači da u nekim drugim situacijama, prema nekim drugim manjinama (recimo romskim) nismo tj. ne ispadamo također na isti/sličan način neempatične, netolerantne, pune predrasuda ili čak i nešto gore, kao što su neki drugi prema nama. razmjenjujući naša iskustva, istovremeno ipak promišljamo ne samo o onima koji su nas povrijedili, nego i o vlastitom ponašanju. naša iskustva nam mogu pomoći (ako smo dovoljno zrele) da takvo ponašanje odbacimo i mi same kad smo u pozicijama moći, jer znamo kako diskriminacija boli.
I ja kao pretplatnik imam puno prigovora na besramno trošenje našeg novca na HTV-u, ali ne zbog emisija koje mi sadržajno ne odgovoraju nego zbog neracionalnog trošenja. Ako mene ne zanima poljoprivreda onda je neću gledati, no dok god ima dovoljna masa ljudi koja želi da se takve emisije snimaju onda o čemu mi imamo pričati. Zaista ne znam zašto nema emisija o ateizmu ili agnosticizmu? Jel nije bilo takvih sadržaja? Ja uglavno gledam strane programe pa nemam pojma, ali mislim da bi jedina utemeljena primjedba mogla biti zašto tih emisija nema, a ne zašto se prikazuju emisije koje se meni ne sviđaju. Jer i ja sam, ako ćemo tako, sudjelovala u plaćanju masnih para onom liku što proizvodi sapunice, a sapunice ne gledam i smatram da one nisu materijal za državnu televiziju, no eto očito većina to voli pa što da ja radim. Pritisnem dugme na daljinskom i dalje plaćam pretplatuOčigledno još nismo dovoljno ravnopravni ni za najbanalnije diskusije. I evo još što mene smeta....zašto ja kao pretplatnik javne državne televizije moram financirati i vjerske sadržaje koji me se uopće ne tiču... tipa mise nedjeljom, nekakve katoličke emisije i tako to. Mislim, imam daljinski pa mi nije problem prebaciti program, ali me ljuti što to sve ide iz đepova svih građana pa slagao se ti ili ne manje je bitno. Ako je toliko vjernika, zašto se ne financira poseban vjerski program pa neka ga prati tko hoće i koliko god hoće. Ovako bih isto tako očekivala i svaki tjedan emisiju o ateizmu ili agnosticizmu, praćenje javnih tribana o tim temama, a toga nema ni za lijek...I onda se opet neki čude što se mi tu nešto bunimo :/
O... A gore je naveden, plastično prikazan u stilu "poslovnog slučaja" na primjeru kate - diskriminrajuće je to što roditelji koji ne idu na vjeronauk moraju se bakćat iz drugog dijela grada organizirat si "hodničkih 45 min". Pa je onda vrlo shvatljivo da im je manje gnjavaže reći "ajde, pa neka slušaju, neće naučit ništa loše", od da se umetu organiziranjem vakuuma unutar školske satnice. Ko što reče kate da do neba cijeni one jedne koji se tako s time kod njih bakću (ateiste koji se ne pretvaraju, iz logističke zafrkancije i neizdvajanja, da su vjernici, pa na taj način daju besmisao vjeri i "kiše na toj paradi"), tako ja do neba cijenim don grubišića, koji je jedini, sa strane vjernika, ustao da progovori o tom besmislu, želeći, pretpostavljam, ojačati vjerničko iskustvo da ostane više vjerničko, a manje običajno i stila "kud svi, tud i ja, da si ne kompliciram život".
Pa smo došli do toga da je "nekomplikacija života" (meni paše da je vjeronauk u školi), u stvari, većini ljudi vrlo bitan motivator, a idealisti su rijetki (s jedne strane ti katini koji ne idu na vjeronauk, s druge strane don Grubišić), bez obzira što najčešće vidimo samo jednu stranu, a svoj trun ne (meni je neshvatlijvo itd. argument).
Ako to ne kužiš, ne znam koju plastic-fantastic metodu primijeniti.
Posljednje uređivanje od ina33 : 04.10.2012. at 09:09
Tj... sve se svodi na banalnu činjenicu da je vjeronauk usred školske satnice. A motivacija i vjernika i nevjernika da to ne promijene je banalna (vjernici "meni paše"; nevjernici "neću se s tim zafrkavat"). A, u stvari, dovodi do besmislene stvari da nevjernici idu na vjeronauk i rade to s pola srca. Got it? Što bi rekla kate, it's very simple.
Posljednje uređivanje od ina33 : 04.10.2012. at 09:12
Da, ja tebe potpuno shvaćam i slažem se da je to problem, ali organizacijski. Ako je vjeronauk svim silama već u školi on se negdje u satnicu mora staviti. Ne znam jesi li ikada radila rasporede, ali ovisno o uvijetima (broj razrednih odjela, broj učionica, raspored ostalih predmeta) ponekad je zaista nemoguće napraviti raspored da svima štima, dakle taj ponekad vjeronauk mora biti u sredini satnice. E sad, da su svi ravnatelji savjesni radnici organizirali bi, kao što u većini škola vidim, adekvatnu skrb toj djeci za vrijeme vjeronauka. No, na žalost neki razmišljaju upravo tako kako ti govoriš....ma nek sjede unutra, neće im ništa biti. Ali isto bi tako rekli i da se radi o npr. njemačkom ili informatici. To je problem nemara i neorganizacije. Sumnjam da (mada sigurno postoje i takvi, ali se ne može reći da je generalno tako) netko kaže vidi ovog bezbožnika neće na vjeronauk, e neka sjedi tamo možda ga uspijemo pokrstiti. Drugim riječima, nemaju sluha za taj problem, ali takvi ravnatelji preteženo općenito nemaju pretjerano sluha i ambicije rješavati probleme. Eto, samo sam tu nijansu htjela istaknuti. Vjerujem da ti je to nebitno kada se radi o tvom djetetu jer bez obzira na razlog dijete pati, no opet nije dobro ni da se stvara pogrešna slika. Zapravo ja govorim iz vlastitog iskustva u svom podneblju, ne znam kako je dalje, no vjerujem da i vi govorite na isti način.
Sad sam išla gledati lanjski raspored u našoj školi i zaista je djeci od 1. do 4. razreda vjeronauk uglavnom bio prvi ili zadnji sat. Ima 13 razrednih odjela, dakle 26 nastavnih sati tjedno od kojih je samo 6 upalo usred rasporeda. Naravno da kad je baš tvoje dijete među tih šest, svejedno ti je za ostale.
Ja mislim da kod nas ove godine jednom u dva tjedna vjeronauk nije prvi sat.
Ali što djeci koja idu u boravak koristi što je vjeronauk prvi sat? Pa za pretpostaviti je da njih netko dovodi u školu i ranije od prvog sata.
Nije. Njemački (ili koji već drugi strani jezik) i informatika se često, zbog problema sa satnicom, stavljaju u suprotan turnus. Vjeronauk se ne može staviti u suprotan turnus jer zbog famoznog vatikanskog ugovora ima specijalan tretman među svim izbornim predmetima. O tome se već više puta pisalo, i na ovoj temi, i na drugima. To je osnovni problem satnice, odakle kreću svi drugi problemi.
Da, Mima, o tome nisam razmišljala, moja je lani dvaput tjedno dolazila u školu u 7.10 (često ni vrata škole nisu bila otvorena, a kamoli knjižnica).
Posljednje uređivanje od čokolada : 04.10.2012. at 09:52
Kod nas nije nijednom ni prvi ni zadnji sat, a u njihovom razredu je najviše djece koja ne idu (4). Tj. bio je prvi sat jedan dan na samom početku škole, ali onda se mijenjao raspored.
Za prvašiće ni to nije rješenje (a oni su najosjetljiviji), nama bi čak i pasalo da je prvi sat, jer A. ide sam u školu i ne treba ga dovoditi. Zadnji sat je problem, jer i tako ostaje u boravku poslije.
Ali neću se žaliti, ove godine je puno bolje nego prošle. Čini mi se da se njih četvero dobro zabavljaju za vrijeme tog sataPostat će problem kad počnu kiše i zahladi, jer se neće moći igrati vani, pa će vjerojatno biti osuđeni na hodnik, ako nema knjižničarke. To je ono što me zapravo smeta, što su oni taj sat de facto bez nadzora.
evo ina33 samo za tebe..i bježim
Inače ta curica iz razreda (koja jedina u našem razredu ne ide na vjeronauk) nam je ujedno i najbolja prijateljica.
Ta curica je pjevala sa školskim zborom u našoj crkvi za Božić zajedno s mojom, a jednom smo nakon druženja u kazalištu "mala scena" zajedno prošetale razgledati katedralu, na njihov prijedlog. Bilo je i jako smješno jer nam je prišla časna vidjevši da pomno razgledavamo..i baš nju pitala hoće li biti časna kad odraste. Svi smo se poslije tome smijali. A mi ponekad baš zbog lijepog druženja s njima ne stignemo na misu. Htjedoh reći, oni poštuju to što idemo u crkvu, mi poštujemo što oni ne idu i jako jako nam je lijepo zajedno.![]()
Tanja, da to je jako zanimljivo u kontekstu rasprava o tome kako dijete ne smije biti izbačeno sa sata upravo zato da ne bude bez nadzora, i kako učiteljice ne smiju dijete SAMO poslati pedagogici ili ravnateljici na razgovor zbog ružnog ponašanja, već ga moraju za ruku odvesti upravo da mu se ne bi nešto dogodilo u tih 30 koraka.
E pa upravo o tome ja i govorim. Da strani jezik i informatika također imaju nekakav vatikanski ugovor došlo bi do indentičnih problema samo što se to onda ne bi nazivala diskriminacija.
No, ugovor je takav kakav je, taj koji ga je potpisao napravio je određenu štetu i nepravdu. Svi smo se složili da bi najbolji izlaz bio da se vjeronauk vrati u crkve, ali to se tako skoro neće dogoditi jer povlači za sobom masu drugih problema, a i puno bi koštalo, opet porezne obveznike. Treba se ići na to da se problem počne rješavati od vrha za što vjerujem da ova vlada barem ima želju, a dok se ne riješi svaka škola se mora snalaziti najbolje što može(uostalom naputak za stavljanje vjeronauka prvi i zadnji sat već je poslan u škole i o tome se prilično glasno javno govorilo) . U školi postoje i druge nelogičnosti, nepravde, krenuvši od banalnih stvari pa do onih većih. Nije ovo jedini problem, što ne znači i da je beznačajn, ali ne može ga se ni generalno nazvati zlonamjernim ili namjernim jer puno njih zaista daje sve od sebe da napravi najbolje.
Evo ja sam pravila nekakve rasporede 4 dana sam rješavala križaljku od jutra do ponoći, ubila se (nije za osnovnu školu) da bi mi došlo dijete i reklo kako ne stigne kuć ručati. A ubij me ne mogu!
Da, A. je prošle godine razbio glavu dok su se vraćali iz knjižnice (kojoj je ulaz izvan škole, moraju izaći van) u razred (gdje je bio vjeronauk). Kako nitko od odraslih nije bio prisutan, nikad nismo ni saznali što se točno dogodilo, a ja nisam ni istraživala, bilo mi je bitno da se nije jače ozlijedio (rasjekao se točno do oka). Istina je da je za to djelomice i on sam kriv, jer je trčao, a to ne smiju, zato i nismo kopali dalje.
Ali u našoj školi očito u praksi ne vrijedi ni ova zabrana izbacivanja iz razreda, jer, kako sam već pisala, bio je on i izbačen iz razreda, a za ništaNaša škola je malo na svoj kalup, očito
![]()
Upravo si pogodila poantu. Vatikanski ugovor jest diskriminacija i to bi se tako zvalo da se bilo što na taj način izdvaja.
Kate, ne znam niti što si mislila postići sa svojim lijepim primjerom iz života. A, kužim, misliš da sam ja... što bi rekao Seinfeld... ne soup nazi, nego atheist nazi pa se ne družim ni sa kim ko ide u Crkvu, niti nogom u Crkvu ne kročim. Nisam ti ja taj đir, jedna od mojih najboljih prijateljica je vjernica, najbolja prijateljica moje kćeri je vjernica.
Ono što nas svih, valjda, u percepciji vjernica čini "atheist-nazijima" (LJUDI, ŠALIM SE, REFERIRAM SE NA SEINFELDA) upravo jest vatikanski ugovor, pretpostavljam, tj. njegova implementacija u banalnom, svakodnevnom životu naše djece, doslovno banalnost "ne može bit prvi ili zadnji sat".
That's all there's to it.
Ali, to uopće nije malo, i ko što emsa reče, političari, vatikanski, znaju zašto su ga tako pozicionirali.
Pozicioniranje je sve.
Tu je onda fakat irelevantno ono bitno pitanje "vjeruješ li u Isusa".
Neki vjernici (Grubišić) i neki ateisti to pokušavaju sad vratiti na to "vjeruješ li u Isusa", ali teško ide, shvaća se kao provokacija ... valjda.
Banalnost je sve. Isto kao što je i bila u doba represije Crkve (ljubiš li se za Božić, ko je išao na Polnoćku, kome su na Uskrs prljavi prsti od boje). I onda skužiš da banalnost.... i nije tako banalna.
Posljednje uređivanje od ina33 : 04.10.2012. at 15:32
ina33 nije mi ni u peti bilo da bi ti to mogla tako protumačiti. Ispada šta god napišeš da se može negativno tumačiti, tj. kao provokacija, ma bezveze. Nisam, to je bila samo jedna lijepa i smješna crtica iz života na ovu temu, ni manje, ni više.![]()
Pa da. Ovo nije topic koji se time bavi. Mislim... meni je to ono... normalno, nadam se da je i svima i da ne treba posebno isticati, jer daje na ono "ipak ima "poštenih vjernika/nevjernika". To je ono kako treba biti i kako uglavnom je. Ono što nije kako treba biti je da nevjerernička populacija ide na vjeronauk, stjerana u kut dnevnom logistikom, a nije ni vjernicima. Još jedan point agreementa.
Ukratko - ono kako ne treba biti je vjeronauk usred školske satnice, bez alternative za ireligiozne (jer hodnici i to da se s posla vraća u školu ili vuče babe i dide ili čuvalice za 45 min - nije alternativa).
Posljednje uređivanje od ina33 : 04.10.2012. at 15:59
I da... to obranaško (a svi to imamo, to nam je prva ljudska reakcija, kako god se nik zvao, myself included) "nije mi bila niti poanta da bi se moglo tako tumačiti" jest neugodno, izvlači te iz zone ugode, ali upravo stavljanje u tuđe cipele je ono na što emsa navlači - stvarno uživljavanje u situaciju drugoga.
I kad se dogodi to uživljavanje, prestaje i ono "meni je stvarno neshvatljivo". Ali, za postić taj "skok u razumijevanju", nešto neugodno nas mora izvadit iz zone ugode... jer bilo bi stvarno zločesto da se ljudi bune bez razloga... a dosta ih se buni, i nije bez razloga.
Posljednje uređivanje od ina33 : 04.10.2012. at 16:03
Koje je sluzbeno objasnjenje zasto vjeronauk ne moze biti poslije skole, tj. U suprotnom turnusu?
U mojoj osnovnoj je vjeronauk uvijek bio u suprotnom turnusu, kao i svi ostali izborni, nikad nitko nije sjedio na hodniku, i da pravo kazem, uopce ne znam tko je iz razreda isao na vjeronauk.
kakava je to segregacija u Vukovaru? nikad čula, vidjela niti doživjela.
što se Lustiga tiče, mislim da je upravo onako kako sam i prvotno zamišljala. ovaj mi članak daje najrealniji prikaz
http://www.tportal.hr/komentari/kome...l#.UHAf9xgu2Ac
možda će zanimati moje drage ireligiozne sugovornice (supatnice)....
evo obavijest sa stranice protagora... link
Obavještavamo javnost da se Prosvjetna inspekcija pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta oglušila na naše pritužbe o religijskoj diskriminaciji u javnim školama RH, te da nam je na prvu prijavu odgovorila krajnje neprimjereno ignorirajući sam sadržaj prijave.
U našoj prvoj prijavi napisali smo slijedeće:
Poštovani,
Dobivši pritužbu roditelja učenika osnovne škole A. B. Šimića u Zagrebu na odluku
ravnatelja te škole prema kojoj su svi učenici dužni da prvoga radnog dana nakon trećeg
sata nastave u pratnji svojih učitelja odu u crkvu radi blagoslova, Upravni odbor udruge
Protagora smatra svojom dužnošću da Vas upozori kako se ta odluka ne može
kvalificirati nikako drugačije nego kao opetovano grubo kršenje temeljnih dječjih
ljudskih prava i narušavanje ustavno definiranoga sekularnog karaktera Republike
Hrvatske (što, među ostalima, implicira i isključenje nametanja vjerskih sadržaja u javno
financiranim školskim ustanovama). Prema podacima kojima raspolažemo spomenuta
osnovna škola ne predstavlja nikakvu iznimku, već njezin ravnatelj slijedi praksu
uvriježenu u brojnim školama diljem naše zemlje.
U svezi s time očekujemo žurnu intervenciju prosvjetnih vlasti, u prvom redu resornog
ministra i njegove zamjenice, koja bi trebala sadržavati upozorenje kako su formulacije
kakve je upotrijebio ravnatelj spomenute škole protuustavne i diskriminatorske
(dopuštena formulacija bila bi: učenici koji to žele u pratnji učitelja koji to žele uputit će
se nakon trećega sata na blagoslov). Također očekujemo izdavanje obvezatnog naputka
ravnateljima svih javnih škola u Republici Hrvatskoj, kojim bi se jednoznačno uputilo na
nedopustivost takve prakse.
Izostajanje primjerene reakcije značilo bi da vlada ignorira jednu od svojih temeljnih
obveza, a to je čuvanje ustavnog poretka i zaštita ljudskih (posebno dječjih i manjinskih)
prava.
U Zagrebu, 1. rujna 2012.
za Upravni odbor Protagore:
Prof. dr. sc. Lino Veljak, potpredsjednik
Njihov odgovor bio je:
Poštovani,
prosljeđujemo vam podnesak, zaprimljen elektronskom poštom, u kojima se iznosi prigovor na postupanja u osnovnoj školi prvi nastavni dan, a riječ je o vjerskom obredu organiziranom povodom početka školske godine. S obzirom na to da je riječ o suradnji škole i Crkve u svezi s nastavom izbornog predmeta katoličkog vjeronauka te da ne postoje uvjeti za pokretanje inspekcijskog postupka, dostavljamo vam podnesak u nadležno postupanje.
Ako postoje ikakva saznanja da se u nekoj od škola od strane škole prisiljavalo nekog od učenika da prisustvuje vjerskom obredu, tada bi postojala osnova za postupanje i utvrđivanje odgovornosti ravnatelja, jer bi bila riječ o nametanju neutemeljenih obveza učeniku i povredi prava na slobodu vjeroispovijesti.
S poštovanjem,
Samostalni sektor za inspekcijski nadzor
Nezadovoljni njihovim odgovorom, poslali smo im drugi dopis u kojem smo naveli i dva nova slučaja nepravilnosti za koje smo u međuvremenu saznali:
Poštovani,
sa žaljenjem moramo utvrditi da je Vaš odgovor na našu prijavu diskriminacijskog postupka Osnovne škole „A. B. Šimić“ sasvim nezadovoljavajući, odnosno da niste ispunili svoju zakonsku obavezu. Naime, Vaša obaveza nije reagiranje nakon dokazanog kršenja zakona, odnosno nakon dokazane diskriminacije, već provjera svakog slučaja osnovane sumnje da se tako nešto događa. Stoga bismo Vas molili da nas obavijestite na temelju čega ste bez izlaska na teren zaključili da nije došlo do diskriminacije učenika na temelju vjeroispovijesti i zbog čega bi Vaše obrazloženje da „je riječ o suradnji škole i Crkve u svezi s nastavom izbornog predmeta katoličkog vjeronauka“ upućivalo da ne postoji diskriminacija? Naime, diskriminacija je po definiciji „nedopušteno i neopravdano razlikovanje osoba na osnovu karakteristika navedenih u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (npr. rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere)“. Dakle, diskriminacija na temelju vjeroispovijesti se ne svodi na izravnu prisilu prisustvovanja vjerskom obredu, već i na nedopušteno i neopravdano privilegiranje pripadnika jedne vjerske zajednice što ostale stavlja u nepovoljan položaj. Iz predočenog oglasa o odlasku na vjersku službu nije bilo razvidno da je bila upućena samo učenicima katoličke vjeroispovijesti, preciznije u njoj je pisalo sljedeće:
"Svi razredni odjeli od 2. do 8. razreda, prvi dan nastave, imaju tri nastavna sata. Poslije trećeg sata, s učiteljima, odlaze u crkvu na blagoslov."
Dakle iz oglasa je razvidno da se odnosio na sve razrede i da škola nije pripremila nikakav alternativan sadržaj za one koji ne žele biti prisutni na spomenutom vjerskom obredu. Iz oglasa je razvidno i da škola favorizira jednu vjeroispovijest čime sve ostale vjeroispovijesti, ali i ljude ireligioznog svjetonazora, stavlja u nepovoljniji položaj jer za njih nije predvidjela adekvatne sadržaje koji bi odgovarali njihovom svjetonazoru. Također, iz oglasa nije razvidno jesu li nastavnici obavezni u svoje radno vrijeme sudjelovati u vjerskom obredu, a ako jesu, riječ je o neopravdanom korištenju državnih sredstava u religijske svrhe, kao i o kršenju prava nastavnika.
Moramo Vas upozoriti da je diskriminacija na temelju vjeroispovijesti u javnim školama RH vrlo učestala i da u medijima vrlo često možemo susresti izvještaje o takvim događajima. Zanima nas što je prosvjetna inspekcija do sada napravila da spriječi takve događaje, da istraži javnosti poznate slučajeve i da propisno kazni počinitelje?
Ovim putem bismo Vas upozorili na još dva slučaja.
Mediji su objavili izvještaj o diskriminacijskom ponašanju Marka Marina, ravnatelja zadarske škole „Šimuna Kožića Benje“, koji je organizirao vjersku službu u prostorima škole uz prisutnost svih učenika, pri čemu je otvoreno vrijeđao one koji ne žele prisustvovati takvom događaju. Točnije, ravnatelj je izjavio „dok sam ja ravnatelj, svećenik će uvijek dolaziti, a oni koji su do jučer blagoslivljali, a sada više neće, neka se srame!“
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvats...l#.UG68ALIVgtI
www.index.hr/vijesti/clanak/zadr ... kdolaziti/ 635235.aspx
U vezi drugog slučaja javio nam se zabrinuti roditelj čije dijete pohađa OŠ Petra Zrinskog u Zagrebu, Krajiška 9.
U toj školi je, po tvrdnji roditelja, uobičajena praksa tijekom mandata prethodnog direktora Krešimira Mihajlovića i sada tijekom mandata direktorice Mirjane Jermol, da se za svaki početak školske godine za učenike prvih razreda organizira zajedničko okupljanje na kojemu je obavezno prisutan mjesni župnik obližnje crke Sv. Blaža. Župnik se redovno obraća učenicima u nekom obliku propovijedi i molitve prilagođene prostoru i mjestu. Takva praksa je nastavljena i s početkom ove školske godine.
Pozivanje župnika i njegovo obraćanje učenicima uobičajeno je i za vrijeme drugih priredbi, posebno za vrijeme onih koje se održavaju povodom većih blagdana, državnih ili vjerskih.
Kako vidimo, pozivanje svećenika na prvi dan škole i organiziranje katoličke vjerske službe u prisutnosti svih učenika i nastavnika uobičajena je praksa u izvjesnom broju škola Republike Hrvatske. Takva praksa upućuje na očigledno privilegiranje jedne vjerske zajednice i jednog svjetonazora čime su diskriminirani svi ostali (i vjernici drugih vjeroispovijesti i nekonfesionalni vjernici i nevjernici). Zanima nas što namjeravate učiniti kako biste dokinuli ovu diskriminacijsku praksu i kako biste kaznili one koji vrše diskriminaciju?
A također Vas obavještavamo da ćemo Vaš izvještaj zajedno s našom prijavom proslijediti i medijima.
U Zagrebu, 5. rujna 2012.
Za Upravni odbor udruge Protagora
predsjednica Vesna M. Puhovski, prof.
Do danas nismo dobili nikakav odgovor niti imamo saznanja da su išta poduzeli po tim prijavama.
Upravni odbor udruge Protagora
Nažalost, nije me začudila neadekvatna reakcija na dopise, ali me ponovno rastužio negativan primjer nekih mojih sugrađana.
u ovom prvom djelu mikić ima pravo, šteta što se o samom filmu i glavnom liku nigdje nije govorilo u novinskim člancima. mada ne bih se složila s temom koja je "vrištala", al' ajd de, to je njegovo viđenje.
ali ovo mi je zanimljivo...
ti, dorotea, stvarno vjeruješ u ovo: "No onda je nepoznat netko pronio glas da projekcije neće biti jer organizatori nisu stigli pa su djeca nakon škole naprosto otišla svojim kućama. Nije se dakle radilo ni o kakvome bojkotu roditelja, nego prije o nečijoj diverziji."
da je netko potpuno nepoznat, po školi prenio glas da projekcije neće biti i da učitelji i ravnatelj ni u jednom trenu nisu osjetili potrebu negdje i nekako provjeriti "glasine" koje se "šire po školi"?valjda je netko od učitelja bio zadužen da odvede djecu na projekciju? i onda se začuo neki glas i nitko od zaduženih učitelja, nastavnika, administracije, ravnatelja nije osjetio potrebu provjeriti kod organizatora ?!?
pa tko vodi tu školu, ravnatelj ili nekakav nepoznati glas?
a što ako se nepoznati glas drugom prilikom opet oglasi, recimo, uvjeri učenike da neće biti školskog izleta ili mise?
(ili, po ocjenama onih drugih - čitatelja 'liberalnog' svjetonazora – zatucani, primitivni, zaostali... kromanjonci)![]()
kakava je to segregacija u Vukovaru? nikad čula, vidjela niti doživjela.
mene od priče oko Lustiga više čudi da dorotea24 postavlja ovo pitanje.
MC uhvatila si se oko nebitne stvari, taj netko može biti i sam ravnatelj primjerice. Poanta je da se ne radi o masovnom organiziranom bojkotu što vjerujem.
ustvari da se ne igramo mačke i miša, predpostavit ćemo da ste se malo nespretno izrazile jer segregacija podrazumijeva nekakvo razdvajanje ljudi koji se kosi s načelima ljudskih prava. dakle, mene zanima jeste li vi uopće upoznate sa stanjem u tom gradu i znate li o čemu pričate ili ste to samo tako spomenule na temelju nečega pročitanogi sl.
U Vukovaru se po vrticima i skolama na mijesaju hrvatska i srpska djeca. Eto, o takvoj segregaciji se radi.
to baš nije nebitna stvar, ali, u redu, kužim sad na što si ti ciljala.
kad u ovakvom tonu postavljaš pitanje, jasno je svakome da odgovor i ne tražiš, pa teško da će ti itko i odgovoriti, a kamo li da će netko otvoriti dušu koji je tu segregaciju i doživio. to što ti nisi čula, vidjela i nisi doživjela ne čudi, ali i ne znači da je to argument da segregacija u vukovaru ne postoji (nije postojala).kakava je to segregacija u Vukovaru? nikad čula, vidjela niti doživjela.
ali evo nekoliko linkova:
http://www.vecernji.hr/regije/za-djecu-hrvata-srba-vukovaru-nastava-istom-programu-clanak-452935
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/barbara-kucica
http://vimeo.com/26673968
(mene bi recimo zanimalo kako u vukovaru žive one koje se ne izjašnjavaju ni kao hrvatice, ni srpkinje, ni kao vjernice).