yours in free thought (ireligiozni topic)

[vertex]

Pa zapravo, u fizici, nekad kreneš od opažanja, a nekad od matematike. Nekad čista teorijska (matematička) analiza predvidi nešto što se pokaže 30 godina kasnije da postoji. Mislim, to rade neki jako pametni ljudi, ne ja :D
Ljudi krenu razvijat matematičke modele jer su im lijepi, simetrični...I onda se pokaže da se priroda ponaša upravo tako. A nekad i ne, naravno. Ima lijepih ideja koje priroda nije iskoristila.
A nekad neke ideje dođu bez iakvog smisla i logike. Na primjer, Bohrova ideja o kvantizaciji je došla iz vedra neba, bez ikakvog razumskog opravdanja. Ništa u znanosti je tada nije opravdavalo.

Kory, ma stoji to šta kažeš. Postaviš aksiome i oni ti daju neku teoriju. Ali ja pokušavam razmišljat o ulozi znanosti u otkrivanju istine. Čini mi se da je zaključak da uvijek moraš krenuti od nečeg što prihvaćaš kao istinito, bez dokaza.

[koryanshea]

Kory, ma stoji to šta kažeš. Postaviš aksiome i oni ti daju neku teoriju. Ali ja pokušavam razmišljat o ulozi znanosti u otkrivanju istine. Čini mi se da je zaključak da uvijek moraš krenuti od nečeg što prihvaćaš kao istinito, bez dokaza.

nikad i nigdje se ne tvrdi istinitost aksioma, osim unutar logike kojoj je aksiom (to mu je definicija). pa kad kreiramo neku logiku, biramo nešto što se čini istinito, pa se nadaš da će držat vodu, tj. da će ti logika dobro opisati neke zakonitosti. kad negdje zapne, popravljaš aksiome, da bi ti logika bila bolja. jer to nisu "aksiomi svemira"; to su aksiomi neke konkretne logike na koju se odnose. van matematike i logike i nema aksioma. u fizici - nema aksioma.
meni osobno odgovara aksiomatski sustav (gdje, kad se zbunim, mogu uvijek krenit od početka) puno bolje nego babilonski, gdje je sve kružno, jedno dokazuje drugo, a sve može puknit kad se, npr, dokaže string theory. ili kvantna. što me opet podsjeća na feynmana.

pa ću ga iskoristi da se vratimo na temu: richard feynman on god
http://www.youtube.com/watch?v=YltEym9H0x4

[vertex]

nikad i nigdje se ne tvrdi istinitost aksioma, osim unutar logike kojoj je aksiom (to mu je definicija). pa kad kreiramo neku logiku, biramo nešto što se čini istinito,

pa da...o tome i govorim :D

[mama courage]

pa ću ga iskoristi da se vratimo na temu: richard feynman on god
http://www.youtube.com/watch?v=YltEym9H0x4

ajd, konačno.... pa kaj vi mislite da sam ja studirala pravo jer razumijem matematiku

a propos feynman, imam i ja link: sheldon plays bongos like feynman

[mujica]

pa ću ga iskoristi da se vratimo na temu: richard feynman on god
http://www.youtube.com/watch?v=YltEym9H0x4

Stvarno je to lijepo ispričao.
Naravno da mu je neprihvtljivo da je uzrok svemu (Bog) sišao baš na zemlju, jer mi, "jako važni" ljudi smo ovdje.
Očito ga fascinira Priroda. Čak govori o Prirodi u ženskom rodu, a ne u srednjem (55. sekunda). Inače su imenice u engleskom jeziku sve u srednjem rodu, ako se ne odnose na muškarca ili ženu.
Ne čini mi se to uopće daleko od vjerovanja brojnih vjernika. Da je Bog ili Priroda jedno te isto.
Jer kažu vjernici da je Bog u svemu oko nas i u svim prirodnim zakonima i da je stvorio prirodne zakone. Po čemu se onda Bog razlikuje od Prirode? Odavno sam poistovjetio Boga s Prirodom i zato ne vidim apsolutno nikakvu isključivost između znanosti i vjere.
Možda bi i Feynmanu bila prihvatljivija vjera kad bi "Bog se spustio na zemlju" shvatio kao simboliku i protumačio kao "Nastali su prirodni zakoni".

Sad bi mi mogla ponoviti ranije rečeno da nemaš ništa protiv vjere, ali imaš problema s religijom. Ali ja ću opet ponoviti što cijelo vrijeme "trubim": Religija, odnosno Katolička Crkva su i oni brojni vjernici koji Boga doživljavaju kao Prirodu u ženskom rodu kao Feynman. Tako da ne bi trebala imati ni problema s religijom.

Možeš imati problema s pogrešno shvaćenom religijom i religijom u funkciji manipuliranja, kao što i mnogi pripadnici te iste religije imaju.

I ne, nikada neću prihvatiti da sam manje vjernik i manje katolik nego netko tko simboliku iz Starog zavjeta doslovno shvaća. Zato neću niti prihvatiti da su vjernici katolici po prirodi stvari, blesavi.
Jednostavno, neki jesu, a većina nije. Kao i kod agnostika, uostalom.

[cvijeta73]

mujice, kriva ti je teza
nije uopće bit u kršćanskoj filozofiji.
predugo smo na ovom forumu, naučili smo nešto, kako kaže vertex, znamo da nije trivijalno.

. Zato neću niti prihvatiti da su vjernici katolici po prirodi stvari, blesavi.
Jednostavno, neki jesu, a većina nije. Kao i kod agnostika, uostalom.

jel smatraš, ne znam, papu ratzingera ili ivana pavla, blesavim? ja sigurno ne.
nije problem u blesavoći.

[jennifer_gentle]

Mujice, ti si u biti panteist?

[mujica]

Mujice, ti si u biti panteist?

katolik.

[mujica]

mujice, kriva ti je teza
nije uopće bit u kršćanskoj filozofiji.
predugo smo na ovom forumu, naučili smo nešto, kako kaže vertex, znamo da nije trivijalno.
.

Onda ja krivo čitam postove, jer mi neki izgledaju stvarno trivijalno.

Znam, bit je u nametanju krščanskog odgoja onima koji za isti ne mare, o pravima žena i slično... međutim, priznala ili ne, prepuna je tema postova o krščanskoj filozofiji.

jel smatraš, ne znam, papu ratzingera ili ivana pavla, blesavim?

Ne.

[mujica]

I ne baš, i ne uvijek. Recimo, ship je prije znao biti u ženskom rodu:

http://ask.yahoo.com/20060627.html

Valjda kad imaju neki poseban odnos prema nečemu, opale "she". Tako je sad završio "romantizam" oko brodova, a biće počeo oko prirode.

bit je u tome da je čovac odabrao prirodu svati ženskim rodom, a ne srednjim što je također mogao. Ali možda to i nije tako bitno.

[cvijeta73]

mujice, ovo je već smiješno, najozbiljnije.
to je dovođenje do apsurda.

Religija, odnosno Katolička Crkva su i oni brojni vjernici koji Boga doživljavaju kao Prirodu u ženskom rodu kao Feynman. Tako da ne bi trebala imati ni problema s religijom

to što je čovac fasciniran prirodom i u nekakvom razgovoru ju oslovljava ženskim rodom, uspoređuješ s KC. je, da, baš je isto. do u detalja

[ina33]

Inače su imenice u engleskom jeziku sve u srednjem rodu, ako se ne odnose na muškarca ili ženu.

I ne baš, i ne uvijek. Recimo, "ship" je prije znao biti u ženskom rodu:

http://ask.yahoo.com/20060627.html

Valjda kad imaju neki poseban odnos prema nečemu, kao prije prema mornarici, opale "she". Tako je sad završio "romantizam" oko brodova, a biće počeo oko prirode.

[mujica]

I ne baš, i ne uvijek. Recimo, ship je prije znao biti u ženskom rodu:

http://ask.yahoo.com/20060627.html

Valjda kad imaju neki poseban odnos prema nečemu, opale "she". Tako je sad završio "romantizam" oko brodova, a biće počeo oko prirode.

Pa da. U poeziji možeš dati spol bespolnim imenicama.
Zato i spominjem Feynmanovo spominjanje Prirode u ženskom rodu. Fasciniran je njom i daje joj time "osobnost".

[ina33]

Pa da. U poeziji možeš dati spol bespolnim imenicama.
Zato i spominjem Feynmanovo spominjanje Prirode u ženskom rodu. Fasciniran je njom i daje joj time "osobnost".

Da, nemam pojma za Feynmana (nisam slušala/čitala), ali recimo i auto mislim može bit she "listen how she purrs", recimo za neki trkaći.

Mislim da može ići za bilo kakve fascinacije, a one su često promjenjive, od banalnog nadalje, tj. čak se češće she daje za te "gluposti" - brodove i aute.... tj. te daily-life fascinacije, tako da u tom "she" ne bih iščitavala ne znam kakva poetska značenja nužno - to je za anglosaksonski muški svijet, očito, uobičajeno - da nečemu što je zanimljivo opale "she", ono zamislivo mi je i da neka luda marka pive bude she.

[Angie75]

I ne baš, i ne uvijek. Recimo, "ship" je prije znao biti u ženskom rodu:

ship je uvijek u ženskom rodu.
Brodica, dakle

sori na ot, super mi je rasprava pa pratim