yours in free thought (ireligiozni topic)

[mama courage]

Što je ona htjela reći? A biće da se ženom postaje kao posljedica neke velike romantične ljubavi? Ako je to htjela reći, onda sam ja "žena s muškim mozgom"? Zezam se (ali malo), ja tu rečenicu, u stvari, ne kužim, ono - to što sam "žena" tj. ženstvo... ja ne kužim da me to toliko puno opisuje. Nemam pojma jesam li na tragu, ili totalno off.

uvijek kad je najinteresantnije ja moram ići raditi

ok, ajmo samo kratki crash kurs

prvi val feminizma je bio početkom 20. stoljeća, to je vrijeme sufražetkinja. kad su žene izlazile na ulice i tražile politička prava za sebe. pravo da glasaju i sl. one tada nisu propitivale svoju (žensku) "ulogu" u društvu, nisu se opirale tome što recimo ne smiju studirati, što udajom njena imovina postaje muževlja i sl. što je ženino da rađa i da ima djecu.

u drugom valu feminizma (to je ovo doba simone de beauvoir) se upravo ta "prirodna" uloga žene, da rađa, da bude majka, da brine o obitelji, a time da ne radi i da ne gradi identitet mimo ovog "obiteljskog" tj. "prirodnog" samim tim što jedino ona može roditi, pa i vjerskog, jer je tako bog odredio - propitivala. i došlo se do zaključka da se ženom (kako se tada pojmilo što je žena i što treba biti) ne rađa, tj. ulogu žene ne određuje njen spol, tj njeni reproduktivni aparat, nego društvo nameće joj tu ulogu. odmalena se djevojčice uči da je najveći fazon udati se i imati djecu (i nas su uvjeravali da je to super ).

je li to sad jasnije? nema tu nikakve ljubavi

/nastavim dalje/